Pristupanje Hrvatske EU moglo bi imati negativan uticaj na BiH u brojnim oblastima u kojima još nisu postignuti međudržavni ugovori, a to su prije svega imovinsko-pravni odnosi i pogranična problematika.
U ljeto 2013. godine granica između BiH i Hrvatske od tačno 1.001 kilometar postaće granica sa Evropskom unijom.
Posljedice bi prvi mogli osjetiti bh. proizvođači hrane koji nemaju dozvolu za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u zajednicu država Evrope.
Marko Damjanović iz Orašja jedan je od vlasnika firme “Posavina koka” koja snabdijeva hrvatsko tržište:
Poljoprivrednici iz BiH su tokom 2010. godine izvezli na hrvatsko tržište proizvode biljnog i životinjskog porijekla u ukupnom iznosu od 200 miliona eura. Prema novim pravilima mogli bi izvoziti samo ribu i sirovu kožu, za šta su trenutno ispunjeni uslovi koje postavlja EU.
Tim povodom Halid Genjac, predsjednik skupštinske komisije za evropske integracije, kaže:
„Ako se ima u vidu da je samo prošle godine izvoz mlijeka i jaja u Hrvatsku bio oko 40 miliona eura, onda se može zamisliti šta bi se desilo ako zaista ostane tako.“
Bh. vlasti kasne
Hrvatska je tokom pregovora s EU usaglasila osam graničnih prelaza sa susjednim zemljama na kojim će biti osigurana inspekcijska služba za uvoz prehrambenih proizvoda. Sa BiH imaće samo dva takva mjesta, koja moraju potpuno biti opremljena šest mjeseci prije prijema Hrvatske u EU.
„Na sjeveru BiH to će biti granični prelaz Gradiška, a na jugu BiH to će biti granični prelaz Bijača. S obzirom da je stari granični prelaz Gradiška u samom centru grada Gradiške, mi ćemo morati tu napraviti određene
korekcije. Priprema tog graničnog prelaza iznosiće oko 300.000 KM. S druge strane, granični prelaz Bijača koji se nalazi na jugu, na izlazu koridora 5C iz BiH u Hrvatsku - izgradnja početne faza pripreme tog graničnog prelaza do ulaska Hrvatske u EU koštaće 4,850.000 eura“, pojašnjava Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Vijeće ministara BiH je prije mjesec dana je usvojilo poduži spisak zadataka koje treba riješiti u ne tako dugom periodu. Jer, dvije zemlje imaju još dosta neriješenih pitanja - imovinsko pravni odnosi, Neumski zaliv, Luka Ploče, Jadransko-jonska cesta..
Na pitanje da li Vijeće ministara kasno reaguje, Halid Genjac kaže:
„Jesmo zakasnili, jer poznat je već odavno i dan pristupanja Hrvatske EU, a poznato je i stanje u svim ovim sektorima u BiH.“
„Vi kad imate jasan cilj ulaska u EU, vi pripremljen plan imate za sve oblasti koje se toga tiču, a proces evropskih integracija je sveobuhvatni društveni proces i tiče se svih oblasti, direktno ili indirektno. Mi nemamo pripremljen plan i samim time što nemamo pripremljen plan i ne možemo da predvidimo za dvije, tri, četiri godine dinamiku tog procesa u regionu ili unutar BiH, nas nešto kao što je članstvo Hrvatske u EU u momentu kad se to desi može zateći potpuno nespremne. I to nije samo problem u odnosu na Hrvatsku. To je problem BiH u regionalnom kontekstu. I to je, ustvari, samo mali dio situacije u kojoj BiH nije u stanju niti mjesec dana unaprijed za mnoge aspekte tog procesa da bude pripremljena“, ocjenjuje Tija Memišević.
Ali, ne treba zanemariti da bi članstvo Hrvatske u zajednici evropskih naroda moglo biti pozitivno i za BiH. Samo od domaćih zvaničnika zavisi da li će “dobru vijest “ iz najbližeg susjedstva okrenuti u svoju korist.
Upravo to je, za nedavnog boravka u Mostaru, naglasio ambasador SAD-a u Hrvatskoj James Foley.
„Ulazak Hrvatske u EU je iznimna šansa za BiH, ali samo ako je BiH institucionalno spremna i već se nalazi na putu ka članstvu u EU“, rekao je Foley.
U ljeto 2013. godine granica između BiH i Hrvatske od tačno 1.001 kilometar postaće granica sa Evropskom unijom.
Posljedice bi prvi mogli osjetiti bh. proizvođači hrane koji nemaju dozvolu za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u zajednicu država Evrope.
Marko Damjanović iz Orašja jedan je od vlasnika firme “Posavina koka” koja snabdijeva hrvatsko tržište:
Ilustrativna fotografija
„Posavina koka već pet, šest godina uzastopce izvozi u hrvatsku konzumna jaja u vrijednosti do milion eura na godišnjem nivou. Sad se postavlja pitanje šta 2013. godine - jer je očito da će ta mogućnost biti ugašena. Znači na domaćim je vlastima da odrade to da se ovakvi poslovi ne bi prekidali.“Poljoprivrednici iz BiH su tokom 2010. godine izvezli na hrvatsko tržište proizvode biljnog i životinjskog porijekla u ukupnom iznosu od 200 miliona eura. Prema novim pravilima mogli bi izvoziti samo ribu i sirovu kožu, za šta su trenutno ispunjeni uslovi koje postavlja EU.
Tim povodom Halid Genjac, predsjednik skupštinske komisije za evropske integracije, kaže:
„Ako se ima u vidu da je samo prošle godine izvoz mlijeka i jaja u Hrvatsku bio oko 40 miliona eura, onda se može zamisliti šta bi se desilo ako zaista ostane tako.“
Bh. vlasti kasne
Hrvatska je tokom pregovora s EU usaglasila osam graničnih prelaza sa susjednim zemljama na kojim će biti osigurana inspekcijska služba za uvoz prehrambenih proizvoda. Sa BiH imaće samo dva takva mjesta, koja moraju potpuno biti opremljena šest mjeseci prije prijema Hrvatske u EU.
„Na sjeveru BiH to će biti granični prelaz Gradiška, a na jugu BiH to će biti granični prelaz Bijača. S obzirom da je stari granični prelaz Gradiška u samom centru grada Gradiške, mi ćemo morati tu napraviti određene
BiH i Hrvatska imaju još uvijek dosta neriješenih pitanja - imovinsko pravni odnosi, Neumski zaliv, Luka Ploče, Jadransko-jonska cesta..
Vijeće ministara BiH je prije mjesec dana je usvojilo poduži spisak zadataka koje treba riješiti u ne tako dugom periodu. Jer, dvije zemlje imaju još dosta neriješenih pitanja - imovinsko pravni odnosi, Neumski zaliv, Luka Ploče, Jadransko-jonska cesta..
Na pitanje da li Vijeće ministara kasno reaguje, Halid Genjac kaže:
„Jesmo zakasnili, jer poznat je već odavno i dan pristupanja Hrvatske EU, a poznato je i stanje u svim ovim sektorima u BiH.“
Granična policija BiH
Odnos BiH prema posljedicama koje će sasvim sigurno imati hrvatsko članstvo u EU je, prema mišljenju analitičarke Tije Memišević, dio ukupnog zastoja BiH u procesu evropskih integracija.„Vi kad imate jasan cilj ulaska u EU, vi pripremljen plan imate za sve oblasti koje se toga tiču, a proces evropskih integracija je sveobuhvatni društveni proces i tiče se svih oblasti, direktno ili indirektno. Mi nemamo pripremljen plan i samim time što nemamo pripremljen plan i ne možemo da predvidimo za dvije, tri, četiri godine dinamiku tog procesa u regionu ili unutar BiH, nas nešto kao što je članstvo Hrvatske u EU u momentu kad se to desi može zateći potpuno nespremne. I to nije samo problem u odnosu na Hrvatsku. To je problem BiH u regionalnom kontekstu. I to je, ustvari, samo mali dio situacije u kojoj BiH nije u stanju niti mjesec dana unaprijed za mnoge aspekte tog procesa da bude pripremljena“, ocjenjuje Tija Memišević.
Ali, ne treba zanemariti da bi članstvo Hrvatske u zajednici evropskih naroda moglo biti pozitivno i za BiH. Samo od domaćih zvaničnika zavisi da li će “dobru vijest “ iz najbližeg susjedstva okrenuti u svoju korist.
Upravo to je, za nedavnog boravka u Mostaru, naglasio ambasador SAD-a u Hrvatskoj James Foley.
„Ulazak Hrvatske u EU je iznimna šansa za BiH, ali samo ako je BiH institucionalno spremna i već se nalazi na putu ka članstvu u EU“, rekao je Foley.