Analitičari Evropske inicijative za stabilnost (ESI) smatraju da zemljama Zapadnog Balkana, pa tako ni Bosni i Hercegovini, nije ugrožena sloboda putovanja u zemlje Šengena. Ministarstvo sigurnosti BiH najavilo je nove mjere kako bi se spriječilo da lažni azilanti ugroze bezvizni režim
Ono što su evropski ministri sredinom protekle sedmice dogovorili jeste mehanizam brzog stavljanja van snage bezviznog režima tamo gdje se on narušava.
Ukoliko ministarski zaključci dobiju zeleno svjetlo Evropskog parlamenta, značiće to da će biti dovoljan utisak vlasti neke od evropskih članica da se bezvizni sistem “ozbiljno krši” da bi bio suspendovan na najmanje pola godine.
Iako niko nije prstom ukazao na nas, jasno je da je Zapadni Balkan u ovoj priči izvor problema.
“Pitanje lažnih azilanata sa Zapadnog Balkana jeste ozbiljno. Hiljade ljudi je došlo, uglavnom iz Srbije, ali i iz Makedonije, Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine. To je zaista veoma veliki problem. Razgovarali smo sa tamošnjim ministrima kako da riješimo problem, kako da im pomognemo sa informisanjem, borbom protiv krijumčarenja ljudi, da budemo sigurni da se na pravi način rješava ovo pitanje. I sama sam išla u region i dosta se radi na tome, ali, nažalost, tokom zime očekujemo povećanje broja lažnih azilanata, što je i prirodno za očekivati. Međutim, manje od jednog procenta njih dobije azil. No, na stolu trenutno nema konkretnog prijedloga za suspenziju bezviznog režima nekoj od država”, kaže evropska komesarka za unutrašnje poslove, Cecilia Malmstrom.
Međutim, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, govori se o nedovoljnim rezultatima borbe protiv organizovanog kriminala kao jednom od razloga zašto bi Bosanci i Hercegovci mogli ostati bez bezviznog režima.
“U Bosni i Hercegovini zaista postoji organizovani kriminal i korupcija, kao i u ostalim državama. Tražimo načina kako da pomognemo vlastima u borbi protiv toga. Međutim, to nije u direktnoj vezi sa bezviznim režimom. Lažni azilanti uglavnom dolaze u Njemačku, Belgiju, Luxemburg i Švedsku i te zemlje nastoje i na bilateralnom nivou vidjeti šta da se čini”, navodi Cecilia Malmstrom.
„Radi se o tzv. sigurnosnom mehanizmu koji je počeo da se priprema u vrijeme kad je i donijeta odluka o uvođenju bezviznog režima za državljane Bosne i Hercegovine i drugih država u našoj regiji. Sada su te aktivnosti, što se tiče Vijeća EU završene, ide paralelna procedura u Evropskom parlamentu i očekuje se da će ove mjere stupiti na snagu polovinom iduće godine. Nisu namijenjene ni za jednu pojedinačnu državu nego za sistem u cjelini. Državljani Bosne i Hercegovine trebaju i dalje da poštuju bezvizni režim i sve njegove odredbe kako je definisano u odgovarajućim odlukama, i onda za nas neće biti problema“, kaže Topčagić.
„Briga još uvijek postoji. Mi još uvijek imamo neke informacije o lažnim azilantima koji dolaze u neke zemlje Evropske unije. Nadam se da će vlasti u Bosni i Hercegovini uistinu učiniti sve da lažnih azilanata bude što manje i da će BiH, naravno, ostati na bijeloj šengenskoj listi, te da se nikada neće vratiti natrag, u situaciju da bi njeni građani morali putovati s vizama“, navodi članica Evropskog parlamenta iz Slovenije i izvjestiteljka za bezvizni režim, Tanja Fajon.
RSE: Komesarka za za unutrašnje poslove, Cecilia Malmstrom, potvrdila je, kada je u pitanju Zapadni Balkan, pa u njemu i Bosna i Hercegovina, postoje određeni problemi, da još uvijek postoji priliv tih lažnih azilanata. Rekla je čak da očekuje da će tokom zime taj priliv biti i veći. Koliko je Bosna i Hercegovina 'prozvana' u cijeloj toj priči?
Topčagić: Države članice Evropske unije pažljivo i precizno prate, zajedno sa statističkim uredom i graničnim službama Evropske unije, priliv azilanata u sve zemlje članice. Ako dođe do povećanja broja azilanata u jednom periodu iz jedne države, odmah se diže alarm. Imali smo takvu situaciju i za Bosnu i Hercegovinu – august, septembar – međutim, reakcija naših nadležnih institucija, Ministarstva sigurnosti i drugih službi bila je takva da je zaslužila pohvale i Evropske komisije i partnera u državama gdje je taj povećani priliv azilanata zabilježen. Sve je rezultiralo smanjenjem, dovođenjem u neke normalne okvire. Vjerujem da uz odgovarajući nastavak ovakvih aktivnosti nećemo imati problema u narednom periodu. Bosna i Hercegovina, ponavljam, nije u kontekstu rasprave o uvođenju sigurnosnog mehanizma spominjana u negativnom smislu.
RSE: Da li zemljama regije a posebno Bosni i Hercegovini, prijeti ponovno uvođenje viza za putovanje u šengenski prostor?
Stiglmayer: Ja mislim da je Bosna i Hercegovina sasvim sigurna, ali i za druge države je vjerovatnost da će biti ukinut bezvizni režim jako mala. Evropske institucije sada rade na jednoj novoj zakonskoj odredbi koja bi omogućila jednostavan način da se suspenduje bezvizni režim i zemlja opet vrati na crnu listu. No, taj mehanizam još nije odobren. To će biti tek negdje sredinom sljedeće godine, a taj će se mehanizam aktivirati samo ako dođe do porasta broja tražilaca azila. Što se tiče Bosne i Hercegovine – broj tražilaca azila je opao otkada BiH ima bezvizni režim. Nije za vjerovati i ne očekuje se da bi se taj broj iz čista mira povećao sljedeće godine. A što se tiče ovih država iz kojih je stvarno bio povećan broj, prvenstveno Makedonije i Srbije, njihove brojke su sada također u opadanju. Znači – ima ih još uvijek puno - ove godine će biti oko osam-devet hiljada tražilaca iz Srbije i nekih četiri hiljade iz Makedonije – ali to je još uvijek znatno manje nego prošle godine. Ako ne bude porasta, onda se neće ništa dogoditi. Zakonska odredba će biti usvojena negdje u junu iduće godine i sigurno će se primjenjivati u slučajevima poput onog sa Srbijom ili Makedonijom¸ gdje je nakon uvođenja bezviznog režima broj tražilaca azila skočio - za preko 800 posto u slučaju Makedonije, a preko 300 posto u slučaju Srbije. Ali – to je prošlost. Sada brojevi padaju, pa mislim da nema potrebe za strahovanjem od aktiviranja tog mehanizma za Srbiju i Makedoniju, a pogotovo ne za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Crnu Goru, gdje se brojke uopće nisu povisile, ili su čak malo opale.
RSE: Liberalizacija viznog režima je praktično jedini korak naprijed iz partnerstva sa Evropskom unijom koji je u posljednjih godinu dana postigla BiH, a za građane je to najkonkretniji i vidljivi uspjeh. Zaista bi bilo šteta da se i taj mali pomak izbriše.
Stiglmayer: Tačno. Tu je Bosna i Hercegovina pokazala da može - ako želi – uraditi i teške poslove. Saradnja između entiteta i svih ministarstava je bila odlična, a to, naravno, puno znači za građane. Ukidanje viza bi im, naravno, bio veliki udar.
***
Oko 700 građana Bosne i Hercegovine do sada je zatražilo azil u nekoj od zemalja Evropske unije, izjavio je tokom posjete Bijeljini ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.
"Bez obzira na te zahtjeve, BiH neće dozvoliti da bude ugrožen bezvizni režim, a svi građani koji budu zloupotrebljavali te pogodnosti biće sankcionisani, i u zemljama gdje traže azil i od Bosne i Hercegovine " - dodao je Ahmetović.
Ministar je tokom boravka u Bijeljini ukazao je na problem povećanog broja građana Bijeljine, uglavnom Roma, koji su u posljednje vrijeme tražili azil u Švedskoj:
„Mi ćemo, sa nivoa Vijeća ministara, još analizirati Akcioni plan za liberalizaciju viznog režima. Vidjećemo šta Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice može uraditi u svom segmentu, kako pomoći ljudima, pogotovo romske nacionalnosti sa područja općine Bijeljina, kako bi ovaj trend bio zaustavljen. Izvršićemo i dodatno informisanje o bezviznom režimu za građane Bosne i Hercegovine i u mjestima naseljenim romskom populacijom ovdje, u Bijeljini. Dogovorili smo, zajedno sa službama Općine Bijeljina, da se to uradi u narednom periodu. Nadam se da će nakon toga ovaj trend biti zaustavljen, jer svaki izlazak iz BiH i traženje azila od strane građana Bosne i Hercegovine završiće se negativno – nema nikakvih uslova za traženje azila u bilo kojoj zemlji u Evropi. Takve aplikacije će uglavnom dobiti negativan odgovor. Mi kao zemlja smo i ovoga puta spremni, kao i sa Belgijom, da pružimo određenu vrstu podrške u samom povratku. To se ovih dana dešava kad je u pitanju povratak naših građana iz Belgije. Takvu vrstu pomoći ćemo isto tako pružiti i u povratku iz Švedske. Nećemo dozvoliti da jedan mali broj ljudi iz Bosne i Hercegovine ugrozi sve ostale građane BiH - da ne mogu putovati u Evropu i da ponovo dođemo u probleme.“
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Ukoliko ministarski zaključci dobiju zeleno svjetlo Evropskog parlamenta, značiće to da će biti dovoljan utisak vlasti neke od evropskih članica da se bezvizni sistem “ozbiljno krši” da bi bio suspendovan na najmanje pola godine.
Iako niko nije prstom ukazao na nas, jasno je da je Zapadni Balkan u ovoj priči izvor problema.
“Pitanje lažnih azilanata sa Zapadnog Balkana jeste ozbiljno. Hiljade ljudi je došlo, uglavnom iz Srbije, ali i iz Makedonije, Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine. To je zaista veoma veliki problem. Razgovarali smo sa tamošnjim ministrima kako da riješimo problem, kako da im pomognemo sa informisanjem, borbom protiv krijumčarenja ljudi, da budemo sigurni da se na pravi način rješava ovo pitanje. I sama sam išla u region i dosta se radi na tome, ali, nažalost, tokom zime očekujemo povećanje broja lažnih azilanata, što je i prirodno za očekivati. Međutim, manje od jednog procenta njih dobije azil. No, na stolu trenutno nema konkretnog prijedloga za suspenziju bezviznog režima nekoj od država”, kaže evropska komesarka za unutrašnje poslove, Cecilia Malmstrom.
Međutim, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, govori se o nedovoljnim rezultatima borbe protiv organizovanog kriminala kao jednom od razloga zašto bi Bosanci i Hercegovci mogli ostati bez bezviznog režima.
“U Bosni i Hercegovini zaista postoji organizovani kriminal i korupcija, kao i u ostalim državama. Tražimo načina kako da pomognemo vlastima u borbi protiv toga. Međutim, to nije u direktnoj vezi sa bezviznim režimom. Lažni azilanti uglavnom dolaze u Njemačku, Belgiju, Luxemburg i Švedsku i te zemlje nastoje i na bilateralnom nivou vidjeti šta da se čini”, navodi Cecilia Malmstrom.
Osman Topčagić
Ambasador BiH pri EU, Osman Topčagić smatra da su posljednje odluke u smjeru uspostave zaštitnog mehanizma koji, barem trenutno, nije usmjeren protiv bilo koga konkretno:„Radi se o tzv. sigurnosnom mehanizmu koji je počeo da se priprema u vrijeme kad je i donijeta odluka o uvođenju bezviznog režima za državljane Bosne i Hercegovine i drugih država u našoj regiji. Sada su te aktivnosti, što se tiče Vijeća EU završene, ide paralelna procedura u Evropskom parlamentu i očekuje se da će ove mjere stupiti na snagu polovinom iduće godine. Nisu namijenjene ni za jednu pojedinačnu državu nego za sistem u cjelini. Državljani Bosne i Hercegovine trebaju i dalje da poštuju bezvizni režim i sve njegove odredbe kako je definisano u odgovarajućim odlukama, i onda za nas neće biti problema“, kaže Topčagić.
„Briga još uvijek postoji. Mi još uvijek imamo neke informacije o lažnim azilantima koji dolaze u neke zemlje Evropske unije. Nadam se da će vlasti u Bosni i Hercegovini uistinu učiniti sve da lažnih azilanata bude što manje i da će BiH, naravno, ostati na bijeloj šengenskoj listi, te da se nikada neće vratiti natrag, u situaciju da bi njeni građani morali putovati s vizama“, navodi članica Evropskog parlamenta iz Slovenije i izvjestiteljka za bezvizni režim, Tanja Fajon.
RSE: Komesarka za za unutrašnje poslove, Cecilia Malmstrom, potvrdila je, kada je u pitanju Zapadni Balkan, pa u njemu i Bosna i Hercegovina, postoje određeni problemi, da još uvijek postoji priliv tih lažnih azilanata. Rekla je čak da očekuje da će tokom zime taj priliv biti i veći. Koliko je Bosna i Hercegovina 'prozvana' u cijeloj toj priči?
Topčagić: Države članice Evropske unije pažljivo i precizno prate, zajedno sa statističkim uredom i graničnim službama Evropske unije, priliv azilanata u sve zemlje članice. Ako dođe do povećanja broja azilanata u jednom periodu iz jedne države, odmah se diže alarm. Imali smo takvu situaciju i za Bosnu i Hercegovinu – august, septembar – međutim, reakcija naših nadležnih institucija, Ministarstva sigurnosti i drugih službi bila je takva da je zaslužila pohvale i Evropske komisije i partnera u državama gdje je taj povećani priliv azilanata zabilježen. Sve je rezultiralo smanjenjem, dovođenjem u neke normalne okvire. Vjerujem da uz odgovarajući nastavak ovakvih aktivnosti nećemo imati problema u narednom periodu. Bosna i Hercegovina, ponavljam, nije u kontekstu rasprave o uvođenju sigurnosnog mehanizma spominjana u negativnom smislu.
Alexandra Stiglmayer
Izvještaju iz Brisela dodajemo još jednu izjavu – o tome prijeti li zemljama regije, a posebno Bosni i Hercegovini, ponovno uvođenje viza za putovanje u šengenski prostor. Govori analitičarka Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Alexandra Stiglmayer.RSE: Da li zemljama regije a posebno Bosni i Hercegovini, prijeti ponovno uvođenje viza za putovanje u šengenski prostor?
Stiglmayer: Ja mislim da je Bosna i Hercegovina sasvim sigurna, ali i za druge države je vjerovatnost da će biti ukinut bezvizni režim jako mala. Evropske institucije sada rade na jednoj novoj zakonskoj odredbi koja bi omogućila jednostavan način da se suspenduje bezvizni režim i zemlja opet vrati na crnu listu. No, taj mehanizam još nije odobren. To će biti tek negdje sredinom sljedeće godine, a taj će se mehanizam aktivirati samo ako dođe do porasta broja tražilaca azila. Što se tiče Bosne i Hercegovine – broj tražilaca azila je opao otkada BiH ima bezvizni režim. Nije za vjerovati i ne očekuje se da bi se taj broj iz čista mira povećao sljedeće godine. A što se tiče ovih država iz kojih je stvarno bio povećan broj, prvenstveno Makedonije i Srbije, njihove brojke su sada također u opadanju. Znači – ima ih još uvijek puno - ove godine će biti oko osam-devet hiljada tražilaca iz Srbije i nekih četiri hiljade iz Makedonije – ali to je još uvijek znatno manje nego prošle godine. Ako ne bude porasta, onda se neće ništa dogoditi. Zakonska odredba će biti usvojena negdje u junu iduće godine i sigurno će se primjenjivati u slučajevima poput onog sa Srbijom ili Makedonijom¸ gdje je nakon uvođenja bezviznog režima broj tražilaca azila skočio - za preko 800 posto u slučaju Makedonije, a preko 300 posto u slučaju Srbije. Ali – to je prošlost. Sada brojevi padaju, pa mislim da nema potrebe za strahovanjem od aktiviranja tog mehanizma za Srbiju i Makedoniju, a pogotovo ne za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Crnu Goru, gdje se brojke uopće nisu povisile, ili su čak malo opale.
RSE: Liberalizacija viznog režima je praktično jedini korak naprijed iz partnerstva sa Evropskom unijom koji je u posljednjih godinu dana postigla BiH, a za građane je to najkonkretniji i vidljivi uspjeh. Zaista bi bilo šteta da se i taj mali pomak izbriše.
Stiglmayer: Tačno. Tu je Bosna i Hercegovina pokazala da može - ako želi – uraditi i teške poslove. Saradnja između entiteta i svih ministarstava je bila odlična, a to, naravno, puno znači za građane. Ukidanje viza bi im, naravno, bio veliki udar.
***
Oko 700 građana Bosne i Hercegovine do sada je zatražilo azil u nekoj od zemalja Evropske unije, izjavio je tokom posjete Bijeljini ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.
"Bez obzira na te zahtjeve, BiH neće dozvoliti da bude ugrožen bezvizni režim, a svi građani koji budu zloupotrebljavali te pogodnosti biće sankcionisani, i u zemljama gdje traže azil i od Bosne i Hercegovine " - dodao je Ahmetović.
Ministar je tokom boravka u Bijeljini ukazao je na problem povećanog broja građana Bijeljine, uglavnom Roma, koji su u posljednje vrijeme tražili azil u Švedskoj:
„Mi ćemo, sa nivoa Vijeća ministara, još analizirati Akcioni plan za liberalizaciju viznog režima. Vidjećemo šta Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice može uraditi u svom segmentu, kako pomoći ljudima, pogotovo romske nacionalnosti sa područja općine Bijeljina, kako bi ovaj trend bio zaustavljen. Izvršićemo i dodatno informisanje o bezviznom režimu za građane Bosne i Hercegovine i u mjestima naseljenim romskom populacijom ovdje, u Bijeljini. Dogovorili smo, zajedno sa službama Općine Bijeljina, da se to uradi u narednom periodu. Nadam se da će nakon toga ovaj trend biti zaustavljen, jer svaki izlazak iz BiH i traženje azila od strane građana Bosne i Hercegovine završiće se negativno – nema nikakvih uslova za traženje azila u bilo kojoj zemlji u Evropi. Takve aplikacije će uglavnom dobiti negativan odgovor. Mi kao zemlja smo i ovoga puta spremni, kao i sa Belgijom, da pružimo određenu vrstu podrške u samom povratku. To se ovih dana dešava kad je u pitanju povratak naših građana iz Belgije. Takvu vrstu pomoći ćemo isto tako pružiti i u povratku iz Švedske. Nećemo dozvoliti da jedan mali broj ljudi iz Bosne i Hercegovine ugrozi sve ostale građane BiH - da ne mogu putovati u Evropu i da ponovo dođemo u probleme.“
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)