Međusobna optuživanja novinara iz Federacije i Republike Srpske, a preko javnih emitera nastavljaju se. Neformiranje vlasti i zategnuta politička atmosfera četiri mjeseca nakon opštih izbora prenose se na male ekrane i u eter.
Rezultat toga je skoro svakodnevno obračunavanje sa političkim neistomišljenicima upravo preko javnih emitera. Otišlo se i korak dalje pa su Federalna i Radiotelevizija Republike Srpske nedavno u istom terminu emitovale emisije koje su bile posvećene isključivo radu onih drugih.
O javnom interesu, čini se, više niko ne brine, a uzrok takve medijske situacije u BiH je, smatraju analitičari, upravo nesređena društveno politička zbilja koja se reflektuje na medije.
Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija u Beču, smatra da mediji jesu slika bh. društva.
„Isto trako mogu reći da, nažalost, pokazuju jednu veliku dozu neprofesionalnosti i nedgovornosti prema poslu koji obavljaju, i mislim da je vrijeme da političke strukture u ovoj zemlji urade nešto i pokažu, ako želimo da idemo prema nekom putu u Evropu, da je potrebno sve uraditi da bismo imali zdravu medijsku sredinu. To je, možda, floskula koja zvuči pompezno, ali je to jedini izlaz iz ove situacije koja postaje vrlo neukusna i neprimjerena i daje jedno negativno svjetlo o BiH“, ocjenjuje Dunja Mijatović.
Problemi koji su pratili osnivanje Javnog servisa u BiH od osnivanja do danas nisu riješeni. Zakoni se ne primjenjuju, a upravni odbori sva tri javna emitera ne rade svoj posao.
Vjerovatno zbog činjenice da su birani, između ostalog, po nacionalnom ključu, te političkoj podobnosti, i da se ni za jednu bitniju odluku nisu nikada mogli usaglasiti.
Projekcija političkih odnosa
Iz Upravnog odbora Javnog sistema, koji okuplja sva tri javna emitera, najavljuju skori sastanak, na kom će, između ostalog, biti riječi i o kako ga neki mediji nazivaju „medijskom ratu“ između Federalne i RTRS-a.
Na pitanje da li je neko iz bilo kog Upravnog odbora makar opomenuo čelništva entitetskih televizija da svojim radom mogu zaoštriti ionako loše odnose u zemlji, niko nema odgovor.
„Činjenica je da su odnosi između javnih servisa, nažalost, samo preslik i projekcija političkih odnosa, nemogućih političkih odnosa danas u BiH. To će svakako biti tačka dnevnog reda – i ne želim da prejudiciram nijedan zaključak i nijednu odluku, ali smatram da je stanje zabrinjavajuće“, kaže predsjednik Upravnog odbora Javnog sistema Ahmed Žilić.
Ni u upravnim odborima entitetskih emitera nisu puno precizniji. Jedan od članova UO FTV-a Radenko Udovičić napominje da ovo tijelo nema nadležnosti da utiče na program medija izuzev u nekim ekstremnim situacijama.
„Kada su programske stvari u pitanju, to ide mnogo teže. Zašto ide mnogo teže? Zato što živimo u duboko podijeljenom društvu, toliko podijeljenom društvu koje se prosto sada nalazi na rubu održivosti. Dakle, disolucija zemlje je potpuna, pa sam tim i disolucija Javnog RTV sistema u BiH“, navodi Radenko Udovičić.
Predsjednica Upravnog odbora Radiotelevizije RS Radmila Čokorilo vjeruje da nije bilo ni potrebe skrenuti pažnju zaposlenima u toj medijskoj kući, niti ima zamjerke na njihov rad.
„Četiri godine, u ne znam koliko emisija stalno napad na, između ostalog, od RS, pa do i tog emitera, a ovo je prvi put - i sad je malo čudno da ste i vi zvali za ovo pitanje. Znači prvi put RTRS priča o Federalnoj i čak je to i u medijima izazvalo pažnju. A, zaboga, kada Federalna četiri godine pljuje po RS i pljuje po predstavnicima vlasti, bez obzira iz koje su stranke i kako se oni zvali, to nikoga u BiH ne boli“, kaže Radmila Čokorilo.
Nema sankcija
Čak se i članovi upravnih odbora slažu u ocjeni da se politička situcija u BiH oslikava na rad entitetskih emitera. Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija, smatra da je upravo jedan od najvećih nedostataka javnih emitera nerad upravnih odbora. Ljudi koji sjede tamo nisu u stanju da primijene pola zakona o Javnom servisu i sistemu.
„Ako se novinari ne ponašaju u skladu sa usvojenim kodeksima određene kuće, onda postoje mehanizmi, ili ako ne postoje, trebali bi da postoje, a koliko ja znam postoje, na osnovu kojih je moguće novinare i sankcionisati i uraditi sve ono što je potrebno da bi u eter išao profesionalan pogram, pogotovo na javnim ser visima“, ocjenjuje Dunja Mijatović.
Sankcija na rad javnih emitera još uvijek nema. Dok RTRS i FTV optužuju jedni druge da su jedni režimski mediji, a drugi medijski terorišu određene javne ličnosti, u Regulatornu agenciju za komunikacije BIH stižu prigovori.
O njima se, dok ne budu donesene odluke, ne može govoriti kaže glasnogovornica RAK-a Amela Odobašić.
„Kada je ovaj posljednji slučaj u pitanju, znači taj tzv. medijski rat između FTV - političkog magazina 60 minuta, i RTRS, mi smo se i do sada u našim izjavama držali ovog našeg stava da se trenutno u Agenciji razmatraju slučajevi koji se odnose upravo na politički magazin 60 minuta, i iz tog razloga mi ne možemo da komentarišemo te slučajeve, niti da ulazimo u tu polemiku“, navodi Amela Odobašić.
Dok se niko ne osjeća odgovornim i ne poziva na odgovornost, javni emiteri ionako podijeljeno bh. društvo dodatno dijele po nacionalnoj, etničkoj i entitetskoj osnovi.
Rezultat toga je skoro svakodnevno obračunavanje sa političkim neistomišljenicima upravo preko javnih emitera. Otišlo se i korak dalje pa su Federalna i Radiotelevizija Republike Srpske nedavno u istom terminu emitovale emisije koje su bile posvećene isključivo radu onih drugih.
O javnom interesu, čini se, više niko ne brine, a uzrok takve medijske situacije u BiH je, smatraju analitičari, upravo nesređena društveno politička zbilja koja se reflektuje na medije.
Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija u Beču, navodi da mediji jesu slika bh. društva.
Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija u Beču, smatra da mediji jesu slika bh. društva.
„Isto trako mogu reći da, nažalost, pokazuju jednu veliku dozu neprofesionalnosti i nedgovornosti prema poslu koji obavljaju, i mislim da je vrijeme da političke strukture u ovoj zemlji urade nešto i pokažu, ako želimo da idemo prema nekom putu u Evropu, da je potrebno sve uraditi da bismo imali zdravu medijsku sredinu. To je, možda, floskula koja zvuči pompezno, ali je to jedini izlaz iz ove situacije koja postaje vrlo neukusna i neprimjerena i daje jedno negativno svjetlo o BiH“, ocjenjuje Dunja Mijatović.
Problemi koji su pratili osnivanje Javnog servisa u BiH od osnivanja do danas nisu riješeni. Zakoni se ne primjenjuju, a upravni odbori sva tri javna emitera ne rade svoj posao.
Vjerovatno zbog činjenice da su birani, između ostalog, po nacionalnom ključu, te političkoj podobnosti, i da se ni za jednu bitniju odluku nisu nikada mogli usaglasiti.
Projekcija političkih odnosa
Iz Upravnog odbora Javnog sistema, koji okuplja sva tri javna emitera, najavljuju skori sastanak, na kom će, između ostalog, biti riječi i o kako ga neki mediji nazivaju „medijskom ratu“ između Federalne i RTRS-a.
Na pitanje da li je neko iz bilo kog Upravnog odbora makar opomenuo čelništva entitetskih televizija da svojim radom mogu zaoštriti ionako loše odnose u zemlji, niko nema odgovor.
„Činjenica je da su odnosi između javnih servisa, nažalost, samo preslik i projekcija političkih odnosa, nemogućih političkih odnosa danas u BiH. To će svakako biti tačka dnevnog reda – i ne želim da prejudiciram nijedan zaključak i nijednu odluku, ali smatram da je stanje zabrinjavajuće“, kaže predsjednik Upravnog odbora Javnog sistema Ahmed Žilić.
Ni u upravnim odborima entitetskih emitera nisu puno precizniji. Jedan od članova UO FTV-a Radenko Udovičić napominje da ovo tijelo nema nadležnosti da utiče na program medija izuzev u nekim ekstremnim situacijama.
„Kada su programske stvari u pitanju, to ide mnogo teže. Zašto ide mnogo teže? Zato što živimo u duboko podijeljenom društvu, toliko podijeljenom društvu koje se prosto sada nalazi na rubu održivosti. Dakle, disolucija zemlje je potpuna, pa sam tim i disolucija Javnog RTV sistema u BiH“, navodi Radenko Udovičić.
Predsjednica Upravnog odbora Radiotelevizije RS Radmila Čokorilo vjeruje da nije bilo ni potrebe skrenuti pažnju zaposlenima u toj medijskoj kući, niti ima zamjerke na njihov rad.
Čak se i članovi upravnih odbora slažu u ocjeni da se politička situcija u BiH oslikava na rad entitetskih emitera.
„Četiri godine, u ne znam koliko emisija stalno napad na, između ostalog, od RS, pa do i tog emitera, a ovo je prvi put - i sad je malo čudno da ste i vi zvali za ovo pitanje. Znači prvi put RTRS priča o Federalnoj i čak je to i u medijima izazvalo pažnju. A, zaboga, kada Federalna četiri godine pljuje po RS i pljuje po predstavnicima vlasti, bez obzira iz koje su stranke i kako se oni zvali, to nikoga u BiH ne boli“, kaže Radmila Čokorilo.
Nema sankcija
Čak se i članovi upravnih odbora slažu u ocjeni da se politička situcija u BiH oslikava na rad entitetskih emitera. Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija, smatra da je upravo jedan od najvećih nedostataka javnih emitera nerad upravnih odbora. Ljudi koji sjede tamo nisu u stanju da primijene pola zakona o Javnom servisu i sistemu.
„Ako se novinari ne ponašaju u skladu sa usvojenim kodeksima određene kuće, onda postoje mehanizmi, ili ako ne postoje, trebali bi da postoje, a koliko ja znam postoje, na osnovu kojih je moguće novinare i sankcionisati i uraditi sve ono što je potrebno da bi u eter išao profesionalan pogram, pogotovo na javnim ser visima“, ocjenjuje Dunja Mijatović.
Sankcija na rad javnih emitera još uvijek nema. Dok RTRS i FTV optužuju jedni druge da su jedni režimski mediji, a drugi medijski terorišu određene javne ličnosti, u Regulatornu agenciju za komunikacije BIH stižu prigovori.
O njima se, dok ne budu donesene odluke, ne može govoriti kaže glasnogovornica RAK-a Amela Odobašić.
„Kada je ovaj posljednji slučaj u pitanju, znači taj tzv. medijski rat između FTV - političkog magazina 60 minuta, i RTRS, mi smo se i do sada u našim izjavama držali ovog našeg stava da se trenutno u Agenciji razmatraju slučajevi koji se odnose upravo na politički magazin 60 minuta, i iz tog razloga mi ne možemo da komentarišemo te slučajeve, niti da ulazimo u tu polemiku“, navodi Amela Odobašić.
Dok se niko ne osjeća odgovornim i ne poziva na odgovornost, javni emiteri ionako podijeljeno bh. društvo dodatno dijele po nacionalnoj, etničkoj i entitetskoj osnovi.