Neočekivano, nakon kratkotrajne zime u BiH su zabilježene su rekordno visoke temperature koje su se u decembru popele do nezapamćenih 20 stepeni. Klimatske promjene su počele još u prošlom vijeku i prostor jugoistočne Evrope je područje koje će najviše osjetiti te promjene.
Snijega će u Evropi biti sve manje, a temperature će rasti, pa se BiH, kao i ostatak svijeta, mora početi sa pripremama za novo doba i novi način života, kaže u intervjuu za RSE profesor Univerziteta u Sarajevu Aleksandar Knežević.
"Klimatske promjene su realnost. Narušena je ravnoteža u prirodi između emisije ugljendioksida i absorpcione sposobnosti prirode, koncentracija ugljendioksida raste, a ona je osnovni regulator temperature, prema tome promjena klime je relanost. A ova konferencija u Kopenhagenu je pokazala da razvijene zemlje koje su odgovorne za klimatske promjene nemaju odgovor kako da ih zaustave.
Knežević: Postoji veći broj scenarija. Pokazalo se posljednjih 10 godina da se svijet razvija po najgorem, najnepovoljnijem scenariju - i ti modeli pokazuju u evropskim razmjerama da je jugoistočna Evropa područje koje će najviše osjetiti klimatske promjene. Među njima je i BiH. Naravno, neke afričke, azijske i južnoameričke zemlje će imati veće klimatske promjene, ali u evropskim razmjerama mi ćemo imati dosta velike promjene.
Knežević: Promjene će se osjetiti u narednih nekoliko dekada. Šta se dešava? Period između prvog i posljednjeg snijega je sve kraći i kraći. Znači, oni koji se bave zimskim turizmom moraće da se adaptiraju za neke druge privredne djelatnosti. Uskoro će biti veća potrošnja električne energije ljeti za hlađenje nego zimi za grijanje. Znači oni koji se bave energetikom treba sada da se prilagode. Način gradnje treba da se prilagodi, način grijanja jer treba sad uključiti i hlađenje. A najveći problem će biti u padavinama. Naime, količina padavina se neće mijenjati, ali će se mijenjati režim padavina. Manje snijega znači manje punjenjene podzemnih akvifera, i promjene režima padavina će se u prvom redu odraziti na poljoprivredu, a zatim na snabdijevanje gradova vodom, kao i na hidroenergetiku.
Knežević: Kada se topi snijeg, on ne dozvoljava da voda otiče niz planine, nego se natapa tlo i pune podzemni akviferi. Kada nema snijega, onda voda većom brzinom otekne prema Jadranskom i Crnom moru, a manji dio ode pod zemlju.
Knežević: Da samo još dodam šta znači porast nivoa mora. Svako tri godine se određuje brzina porasta nivoa mora, i on sve brže i brže raste. Još do prije nekoliko godina se govorilo da će do kraja vijeka da poraste nivo mora za 80 cm. Sad je proračun dva metra. Šta znači to za ljude koji žive u dolini rijeke Neretve, ne samo u Hrvatskoj nego i u Hercegovini? Znači mi moramo da se upoznamo kakve klimatske promjene očekujemo i da to uključimo u planove našeg razvoja - privrednog, industrijskog, razvoja energetike, poljoprivrede. A zemlje koje su krive za klimatske proimjene, koje su odgovorne, u okviru Konvencije o klimatskim promjenama izdvajaju novac za pomoć zemljama u razvoju koje su ugrožene. Postoje i fondovi za adaptaciju privrednog sistema u tim zemljama - i dosad su postojali, samo što BiH nikad nije korstila te fondove.
Knežević: Po nekom proračunu, dosta opreznom, konzervativnom, s obzirom da su razvijene zemlje potrošile kapacitet atmosfere koji je pripadao zemljama u razvoju, jedna jednostavan proračun pokazuje da su te razvijene zemlje dužne zemljama u razvoju već danas sedam hiljada milijardi eura. Fantastičan broj, a daće neku mrvicu od toga što su zaradile koristeći naš kapacitet atmosfere.
Knežević: One se dešavaju, cijeli prošli vijek su se dešavale, samo što su te promjene bile spore, a u zadnjoj dekadi prošlog vijeka te su promjene postajale brže. I one će biti sve brže i brže. Morate znati da bi trebalo smanjiti emisiju CO2 i drugih stakleničkih gasova za 45 posto da bi se zaustavile klimatske promjene - što je nemoguće. Protokol iz Kjota je imao cilj da ograniči porast prosječne temperature na planeti za jedan stepen, u Kopenhagenu su tražili rješenje da zaustave na dva stepena, pa nema rješenja.
Snijega će u Evropi biti sve manje, a temperature će rasti, pa se BiH, kao i ostatak svijeta, mora početi sa pripremama za novo doba i novi način života, kaže u intervjuu za RSE profesor Univerziteta u Sarajevu Aleksandar Knežević.
"Klimatske promjene su realnost. Narušena je ravnoteža u prirodi između emisije ugljendioksida i absorpcione sposobnosti prirode, koncentracija ugljendioksida raste, a ona je osnovni regulator temperature, prema tome promjena klime je relanost. A ova konferencija u Kopenhagenu je pokazala da razvijene zemlje koje su odgovorne za klimatske promjene nemaju odgovor kako da ih zaustave.
RSE: Kako će se promjena klime odraziti na područje na kojem mi živimo?
Knežević: Postoji veći broj scenarija. Pokazalo se posljednjih 10 godina da se svijet razvija po najgorem, najnepovoljnijem scenariju - i ti modeli pokazuju u evropskim razmjerama da je jugoistočna Evropa područje koje će najviše osjetiti klimatske promjene. Među njima je i BiH. Naravno, neke afričke, azijske i južnoameričke zemlje će imati veće klimatske promjene, ali u evropskim razmjerama mi ćemo imati dosta velike promjene.
RSE: Kako će se to manifestovati na naša godišnja doba, odnosno na temperature na Balkanu?
Knežević: Promjene će se osjetiti u narednih nekoliko dekada. Šta se dešava? Period između prvog i posljednjeg snijega je sve kraći i kraći. Znači, oni koji se bave zimskim turizmom moraće da se adaptiraju za neke druge privredne djelatnosti. Uskoro će biti veća potrošnja električne energije ljeti za Šta znači to za ljude koji žive u dolini rijeke Neretve, ne samo u Hrvatskoj nego i u Hercegovini? Znači mi moramo da se upoznamo kakve klimatske promjene očekujemo