Posljednjih godina BiH je značajno usporila svoj put ka EU zbog nedostataka političke volje i političkog konsenzusa u vrhu države o važnim pitanjima. Na formiranju vlasti na državnom nivou BiH sada insistira i Brisel, jer zemlja značajno zaostaje za susjednima na putu evropskih integracija.
BiH je jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije podnijela zahtjev za članstvo u EU iako su, kako ocjenjuju domaći stručnjaci, postavljeni uslovi ostvarivi. To su već poznati - donošenje zakona o državnoj pomoći, te usklađivanje Ustava i Izbornog zakona sa presudom Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci.
BiH je posljednjih godina, zbog nedostataka političke volje i otpora prema evropskim vrijednostima, napravila ozbiljan zastoj na evropskom putu, smatra visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
„Zaustavljeno je evropsko partnerstvo i napredak po pitanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zbog nedostatka institucionalnih kapaciteta i političke volje, ili zato što nema konsenzusa na državnom nivou. Napori da bude konsolidovan jedinstven ekonomski prostor kako bi se pridružili evropskom jedinstvenom tržištu podrivani su zbog neslaganja oko odgovornosti između entiteta i države. Imamo paradoksalnu situaciju da imamo jedinstveno tržište u EU, ali ga nemamo u BiH“, navodi Incko.
Incko, međutim, dodaje da je neposredno nakon rata BiH uspjela puno više nego što su 1995. godine mnogi vjerovali da će to biti moguće, navodeći kao primjere napretka potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dobijanje vizne liberalizacije i sporazuma sa MMF-om.
Visoki predstavnik vjeruje da BiH ipak ima mogućnost da krene iznova, a da je međunarodna zajednica spremna da pomogne.
Slično mišljenje dijeli i član Predsjednistva BiH Bakir Izetbegović, koji smatra da je bilo nerealno očekivati da će nakon svega sto se desilo devedesetih, strane koje su međusobno ratovale za nekoliko godina napraviti funkcionalnu vlast, mir i uređeno društvo.
„Ja sam zadovoljan progresom, jer ako uporedimo sadašnje stanje sa onim od prije pet, deset, naročito onim od prije 15 godina, vidimo da je Bosna napravila ogroman iskorak. Mislim da nam je potrebno ići na tri izgradnje, ne tri rekonstrukcije: odnosa među ljudima i narodima na Balkanu, izgradnju boljih institucija, evropskih institucija u skladu s evropskim standardima u cijelom regionu, naročiito u BiH, i na izgradnju privrede“, smatra Izetbegović.
Hrvatska kuca na vrata
Osim pomoći međunarodne zajednice koja je, prema Izetbegovićevom mišljenju, još uvijek potrebna, Bosni i Hercegovini neophodni su i odlučni i odgovorni domaći lideri.
„Lideri koji će razumjeti da partikularni interes njihove etničke grupe ili grupe koju oni predstavljaju nikako ne mogu ostvariti ako je on protiv interesa opšteg na Balkanu, opšteg interesa u BiH, i ako je protiv integracijskih procesa. Dakle, dezintegracijski ispadi su osuđeni na propast“, ocjenjuje on.
Iako su se domaće vlasti već odavno morale i trebale fokusirati na ispunjavanje postavljenih uslova kako bi BiH mogla podnijeti aplikaciju za kandidaturu, u zemlji još uvijek nema vlasti na državnom nivou, pa tako ni institucija koje bi vodile taj posao.
Zbog toga sve poruke upućene iz Brisela govore da je prioritet formiranje Savjeta ministara, kaže amabasador BiH pri EU Osman Topčagić.
„Da se što prije formira Vijeće ministara i pokrene reformski proces, a onda omogući i aplikacija za članstvo u EU“, navodi Topčagić.
U odnosu na druge zemlje regiona i prve susjede BiH je u velikom zaostatku, dodaje ambasador Topčagić.
„Opšte je očekivanje da će Crna Gora otvoriti proces pregovora o punopravnom članstvu. Očekivanje je također da Srbija može imati pozitivno mišljenje, koje onda može voditi kandidatskom statusu. Hrvatska već kuca na vrata, i to se osjeti svugdje – i u Briselu i u samoj Hrvatskoj. Jedino BiH nije bila u mogućnosti do sada ni da preda aplikaciju. Dati su nam uslovi. Svi se ovdje kod nas slažu da su ti uslovi ostvarivi. Treba formirati Vijeće ministara i pokrenuti. I onda naša aplikacija može biti primljena - i onda slijedimo onaj poznati evropski put“, ističe on.
A prije aplikacije za status kandidata BiH mora ispuniti i preostale obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, među kojima je i zakon o popisu, pa će tako biti jedina zemlja u demokratskom svijetu koja ove godine neće popisati svoje građane - tako da Bosni i Hercegovini, upozoravaju iz Brisela, u ovom mehanizmu već gori crveno svjetlo. Zvaničnici EU, koji često svraćaju u BiH, otvoreno poručuju - na putu ka EU nema popusta.
BiH je jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije podnijela zahtjev za članstvo u EU iako su, kako ocjenjuju domaći stručnjaci, postavljeni uslovi ostvarivi. To su već poznati - donošenje zakona o državnoj pomoći, te usklađivanje Ustava i Izbornog zakona sa presudom Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci.
BiH je posljednjih godina, zbog nedostataka političke volje i otpora prema evropskim vrijednostima, napravila ozbiljan zastoj na evropskom putu, smatra visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
„Zaustavljeno je evropsko partnerstvo i napredak po pitanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zbog nedostatka institucionalnih kapaciteta i političke volje, ili zato što nema konsenzusa na državnom nivou. Napori da bude konsolidovan jedinstven ekonomski prostor kako bi se pridružili evropskom jedinstvenom tržištu podrivani su zbog neslaganja oko odgovornosti između entiteta i države. Imamo paradoksalnu situaciju da imamo jedinstveno tržište u EU, ali ga nemamo u BiH“, navodi Incko.
Incko, međutim, dodaje da je neposredno nakon rata BiH uspjela puno više nego što su 1995. godine mnogi vjerovali da će to biti moguće, navodeći kao primjere napretka potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dobijanje vizne liberalizacije i sporazuma sa MMF-om.
Visoki predstavnik vjeruje da BiH ipak ima mogućnost da krene iznova, a da je međunarodna zajednica spremna da pomogne.
Slično mišljenje dijeli i član Predsjednistva BiH Bakir Izetbegović, koji smatra da je bilo nerealno očekivati da će nakon svega sto se desilo devedesetih, strane koje su međusobno ratovale za nekoliko godina napraviti funkcionalnu vlast, mir i uređeno društvo.
„Ja sam zadovoljan progresom, jer ako uporedimo sadašnje stanje sa onim od prije pet, deset, naročito onim od prije 15 godina, vidimo da je Bosna napravila ogroman iskorak. Mislim da nam je potrebno ići na tri izgradnje, ne tri rekonstrukcije: odnosa među ljudima i narodima na Balkanu, izgradnju boljih institucija, evropskih institucija u skladu s evropskim standardima u cijelom regionu, naročiito u BiH, i na izgradnju privrede“, smatra Izetbegović.
Hrvatska kuca na vrata
Osim pomoći međunarodne zajednice koja je, prema Izetbegovićevom mišljenju, još uvijek potrebna, Bosni i Hercegovini neophodni su i odlučni i odgovorni domaći lideri.
„Lideri koji će razumjeti da partikularni interes njihove etničke grupe ili grupe koju oni predstavljaju nikako ne mogu ostvariti ako je on protiv interesa opšteg na Balkanu, opšteg interesa u BiH, i ako je protiv integracijskih procesa. Dakle, dezintegracijski ispadi su osuđeni na propast“, ocjenjuje on.
Iako su se domaće vlasti već odavno morale i trebale fokusirati na ispunjavanje postavljenih uslova kako bi BiH mogla podnijeti aplikaciju za kandidaturu, u zemlji još uvijek nema vlasti na državnom nivou, pa tako ni institucija koje bi vodile taj posao.
Zbog toga sve poruke upućene iz Brisela govore da je prioritet formiranje Savjeta ministara, kaže amabasador BiH pri EU Osman Topčagić.
„Da se što prije formira Vijeće ministara i pokrene reformski proces, a onda omogući i aplikacija za članstvo u EU“, navodi Topčagić.
U odnosu na druge zemlje regiona i prve susjede BiH je u velikom zaostatku, dodaje ambasador Topčagić.
„Opšte je očekivanje da će Crna Gora otvoriti proces pregovora o punopravnom članstvu. Očekivanje je također da Srbija može imati pozitivno mišljenje, koje onda može voditi kandidatskom statusu. Hrvatska već kuca na vrata, i to se osjeti svugdje – i u Briselu i u samoj Hrvatskoj. Jedino BiH nije bila u mogućnosti do sada ni da preda aplikaciju. Dati su nam uslovi. Svi se ovdje kod nas slažu da su ti uslovi ostvarivi. Treba formirati Vijeće ministara i pokrenuti. I onda naša aplikacija može biti primljena - i onda slijedimo onaj poznati evropski put“, ističe on.
A prije aplikacije za status kandidata BiH mora ispuniti i preostale obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, među kojima je i zakon o popisu, pa će tako biti jedina zemlja u demokratskom svijetu koja ove godine neće popisati svoje građane - tako da Bosni i Hercegovini, upozoravaju iz Brisela, u ovom mehanizmu već gori crveno svjetlo. Zvaničnici EU, koji često svraćaju u BiH, otvoreno poručuju - na putu ka EU nema popusta.