Ponovo matematičke umjesto programskih koalicija

Prema utvrđenim rezultatima opštih izbora u BiH, koje je objavila Centralna izborna komisija BiH, najveći broj mandata u državnom Parlamentu osvojili su SDP i SNSD koji će imati po osam poslanika.

Iza njih, po broju mandata, sa sedam državnih poslanika je Stranka demokratske akcije (SDA), što je za dva manje nego do sada, te Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića sa četiri.

U SDA najavljuju da će tražiti ponovno brojanje glasova za potpredsjednika RS, ali i za predstavnike Bošnjaka iz RS u državnom Parlamentu, gdje je je ova stranka ostala bez ijednog od dosadašnja dva mandata.

Predsjednik SDA Sulejman Tihić najavljuje kako će koalicione partnere birati prema izbornoj volji građana, odnosno sa izbornim pobjednicima, u ovom slučaju SDP-om i SNSD-om:

„Najbolje bi bilo da imamo koaliciju izbornih pobjednika – tu mislim i na SDP, i na SDA, i na SNSD i HDZ, međutim, ako se sa izbornim pobjednicima ne mogne postići odgovarajući kvalitetan sporazum, ukoliko mi i dalje budemo od SNSD-a imali zahtjeve i priče o vraćanju nadležnosti sa države na entitet, ili od HDZ-a priče o Mostaru kao hrvatskom stolnom gradu, ili trećem entitetu, onda ćemo morati tražiti alternativu na drugoj strani, sa drugim političkim strankama“, kaže Tihić.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) imaće kao i do sada tri poslanička mjesta, a najveći gubitnik je Stranka za BiH koja je osvojila dva umjesto dosadašnjih pet poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Dva poslanička mjesta za sada ima i koalicija HDZ 1990 – HSP.

Moguće iste četiri godine

Iako još uvijek nema koalicionih dogovora pa ni naznaka da će dva HDZ-a zajedno ući u razgovore o raspodjeli vlasti na entitetskom ili državnom nivou, prvi razgovori su već obavljeni.

Dok predsjednik jačeg HDZ-a Dragan Čović još mudro ćuti i ne želi komentarisati predizborne dogovore sa SNSD-om, lider mlađeg HDZ-a 1990, Božo Ljubić, kaže da će hrvatske stranke u BiH insistirati na novom ustavnom uređenju i izmjenama Izbornog zakona:

„S ciljem izjednačavanja hrvatske pozicije u BiH, i u teritorijalnom i u institucionalnom pogledu, sa pozicijom druga dva konstitutivna naroda.“

SNSD Milorada Dodika pobjednik je sa najvećim brojem poslaničkih mandata u Narodnoj skupštini RS, a SDP u federalnom Parlamentu.

Za formiranje vlasti u Republici Srpskoj SNSD-u će biti potreban jedan do dva koaliciona partnera – vjerovatno, kao i u predhodnom mandatu, Socijalistička partija (SP) i Demokratski narodni savez (DNS), a u red za dogovor prijavila se i dosadašnja opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS). Ista ta koalicija mogla bi se očekivati i u državnom Parlamentu kada je riječ o strankama iz RS.

U Federaciji, gdje je najviše glasovao osvojio SDP, potom SDA i SBB, te HDZ i Stranka za BiH, situacija je nešto složenija ali, ukoliko koalicije budu matematičke a ne programske, BiH će se naći tamo gdje je bila i prije četiri godine, ističe analitičar Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa.

„Moglo bi biti problema prilikom formiranja državne parlamentarne većine, prije svega upravo zbog suprotstavljenih konceptualnih usmjerenja, suprotstavljenih programa, i to je ono što je teret koji će nositi i ova vlast. Ukoliko se desi prosto matematičko zbrajanje glasova, potom i formiranje parlamentarne većine koja neće biti formirana na usaglašenom programu već na prostoj podjeli funkcija shodno izbornim rezultatima, čekaju nas praktično iste četiri godine kao protekle četiri. Ne zaboravimo da je 2006. godine parlamentarnu većinu na državnom nivou, Vijeće ministara, ustvari činio blok suprotstavljenih političkih koncepata – tu primarno mislim na SNSD i Stranku za BiH, ali i ne samo na njih – što je onda generiralo krajnje neuspješno Vijeće ministara i isto takvu parlamentarnu Skupštinu BiH“, kaže Arapović.

U NS RS političke stranke sa sjedištem u Federaciji imaće pet narodnih poslanika, i to SDP tri i SDA dva, a Stranka za BiH ostala je bez ijednog mjesta u narednom mandatu.

Prvi put nakon rata, u državnom Parlamentu Bošnjaci i Hrvati iz RS neće imati svoje predstavnike, a svih 14 mjesta, prema izbornim rezultatima, pripalo je Srbima.

Prema mišljenju novinarke Oslobođenja iz Banja Luke, Gordane Katane, ovakvi izborni rezultati su odraz realnog stanja u Republici Srpskoj, iako ističe da glasovi Bošnjaka iz RS ni do sada u državnom Parlamentu nisu mogli donijeti bilo kakve promjene.

„Općenito nisu mogli svojim glasovima nikada ništa promijeniti od onoga što je bila zacrtana politika, a koju su dominantno stranke iz RS kreirale na državnom nivou“, kaže Katana.

Sasvim izvjesno je da se izborni rezultati neće mijenjati kada su u pitanju hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva BiH, a to su Željko Komšić i Bakir Izetbegović. Tijesnu pobjedu za srpskog člana Predsjedništva BiH ispred Mladena Ivanića odnio je Nebojša Radmanović za nešto više od 1,5 posto, a ako budu uvaženi zahtjevi za ponovno brojanje glasova ili utvrđene neregularnosti, borba za ovu poziciju biće do kraja neizvjesna.