Dogovor bh lidera o načinu korištenja 96 miliona eura sredstava iz pretpristupnih fondova (IPA) EU postignut je u posljednji čas da ova sredstva ne bi bila preusmjerena drugim državama.
Iz Brisela je u srijedu uveče saopšteno da se čeka i formalni dogovor bh. političara i da od njih zavisi gdje će i kako sredstva iz IPA fondova namijenjena za BiH otići.
Predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija kazao je u utorak kako je sa predsjednikom RS i liderom SNSD Miloradom Dodikom načelno dogovorio raspodjelu ovih sredstava.
Iako iz Brisela nije potvrđeno da li su dobili zvaničnu informaciju o dogovoru, savjetnik premijera FBiH Haris Abaspahić za naš radio je potvrdio kako je Brisel već obaviješten, te da čekaju povratnu informaciju.
''Dogovor jeste da se svih 96 miliona sačuva, da se razlika sredstava od 8 miliona potroši na projekte od državnog značaja i u sklopu tog dogovora razmatrane su moguće opcije na koji način da se ta sredstva alociraju. Postignut je visok stepen saglasnosti da bi to mogli biti projekti u vezi sa popisom stanovništva, jačanje kapaciteta naših institucija za evropske integracije, podrška povratku i ta informacija je otišla za Brisel", kaže Haris Abaspahić.
Da su stavovi revidirani potvrdio je to i Dodik.
''Mi nismo protiv toga da preostali dio sredstava od 8 miliona bude locirano na već postojeće projekte kao što su jačanje evropskih kapaciteta od opštine pa do BiH, preko kantona i entiteta, ili pak, da se dodatno osnaži podrška projektu popisa u BiH", kaže Dodik.
Iz EU je put BiH upućeno pismo koje je potpisao komesar EU za proširenje Štefan File, no njegov sadržaj još nije poznat, a očekuje se da stigne na adresu Vijeća ministara BiH. Pretpostavke su da se radi o smjernicama kako i u koje se projekte sredstva od 8 miliona eura za koje nije postojala saglasnost iz RS mogu utrošiti na državnom nivou.
Upravo je ovih 8 miliona eura uz nezaintersovanost za politički dogovor moglo koštati BiH i preostalih 88 miliona, jer je federalna Vlada ultimativno zahtijevala da u finansiraje idu svi projekti ili ništa. Ovakav je stav Vlada zastupala još jučer, sudeći prema izjavama dopremijera Jerka Ivankovića Lijanovića.
''Ako dođemo u situaciju da trgujemo sa državom, onda se postavlja pitanje hoćemo li u nekom narednom periodu doći u situaciju da nam kažu: znate evo nećete možda nikako imati vlade, ali to je nekih 200 ili 300 miliona ili nećete
imati nikako države, a to je opet neki finansijski iznos'', kaže Ivanković Lijanović.
Različiti stavovi partnera
Situacija oko IPA fondova pokazala je da svi partneri u federalnoj Vladi ne misle isto. Za predsjednika SDA Sulejmana Tihića ipak je pametnije uzeti ono što se može nego ne dobiti ništa, što bi se najvjerovatnije dogodilo da dogovor nije postignut.
''Bolje da imamo tih 88 miliona nego da izgubimo sve. Tim prije
što postoji šansa da i tih preostalih 8 miliona dogovorimo gdje ćemo rasporedit", kaže Tihić.
U Briselu ne pamte da je neka od država, koja još nije korisnik svih IPA fondova, došla u situaciju da vlastitom krivicom ne dobije novac za projekte.
Ovo je još jedan pokazatelj kako vladajuće stranke nađu modus kad im se postavi ultimatum, što je neshvatljivo jer zajedno dijele vlast i krčme novac građana i države za čiji su razvoj IPA sredstva i namijenjena kaže potpredsjenik PDP Branislav Borenović.
''Ako je jedino pritisak model koji uspijeva u ovoj zemlji, jadna je ova zemlja. Po meni je pomalo čudno i neobično da ste u vlasti sa nekim, dijelite ministarske pozicije, trošite novac građana i RS i Federacije i ne možete se dogovoriti oko toga kako ćete iskoristiti pare koje vam neko poklanja'', navodi Borenović.
Na sreću po BiH EU je, više no domaći lideri, bila spremna učiniti sve da ne donesu odluku o preusmjerenju sredstava čemu ide u prilog i to da se sa odlukom sačekalo dovoljno dugo da do dogovora u BiH dođe.
''Bilo je tu diplomatske akcije sa različitih strana koji su pokušavali da odgode donošnje odluke, ali i takva atmosfera je vladala unutar Evropske komisije da to nije bilo teško ni učiniti. Drugo, riječ je bila o tome da se odluka odgađa na 24 sata, zatim da se da nekoliko dana liderima u BiH da nađu konsenzus oko toga šta im treba i u kojem obliku i kada su svi rokovi potrošeni, komesar za proširenje File nalazi još poneki sat više da bi dao priliku bh strani da popravi stvari'', prenosi dopisnik RFE iz Brisela Elvir Bucalo.
Šteta po BiH je učinjena i na političkom planu, navodi Bucalo jer će skandal sa IPA fondovima biti još jedna mračna stavka u godišnjem izvještaju o napretku BiH koji će EU objaviti 12 oktobra.
Upravo po tom dokumentu, u kojem će se naći malo pozitivnih stvari po BiH svoju politiku prema BiH ravnaće sve zemlje EU.
Nemaran odnos i nesaradnja na najvišim političkim nivoima u zemlji za BiH su proizveli su i veću ekonomsku štetu nego što bi to bio gubitak 88 ili 96 miliona eura, upozorava analitičar i istraživač Žarko Papić.
''Vrlo je slična situacija sa nizom projekata Svjetske banke koji stoje i čekaju, npr Vijeće ministara, i MMF je na tri upitnika stavio finansiranje stand by aranžmana, ali i nezavisno od toga ja ne mogu da zamislim toliku budalu od stranog investitora koji će u takvu zemlju bilo šta investirat, sem ako je reč o drogi ili švercu cigareta'', zaključuje Papić.
Komesar EU za proširenje Štefan File obavijestio je pismom u srijedu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikolu Špirića da će sredstva iz programa za pretpristupnu pomoć (IPA) za BiH biti preusmjerena u program za Zapadni Balkan, ukoliko u narednim danima u BiH ne bude dogovora o ovom pitanju, saopšteno je Srni u Briselu.
U saopštenju se naglašava da je komesaru Fileu "potreban formalan dogovor o čitavom paketu od 96 miliona evra ili o manjim paketima projekata".
"Ukoliko se vlasti u BiH dogovore o umanjenom paketu za Nacionalni program, razlika će biti preusmjerena u program za Zapadni Balkan", precizira se u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da Evropska komisija očekuje garancije da Finansijski sporazum između Komisije i BiH može biti ratifikovan i potpisan, te da projekti mogu da budu realizovani.
"Uprkos značajnim naporima koji su uloženi u prethodnim mjesecima, dogovor među svim učesnicima i dalje ne postoji, što može da dovede u pitanje potpisivanje ovog finansijskog sporazuma sa Evropskom komisijom i realizaciju samih projekata", navodi se u tekstu.
Iz Brisela je u srijedu uveče saopšteno da se čeka i formalni dogovor bh. političara i da od njih zavisi gdje će i kako sredstva iz IPA fondova namijenjena za BiH otići.
Predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija kazao je u utorak kako je sa predsjednikom RS i liderom SNSD Miloradom Dodikom načelno dogovorio raspodjelu ovih sredstava.
Iako iz Brisela nije potvrđeno da li su dobili zvaničnu informaciju o dogovoru, savjetnik premijera FBiH Haris Abaspahić za naš radio je potvrdio kako je Brisel već obaviješten, te da čekaju povratnu informaciju.
''Dogovor jeste da se svih 96 miliona sačuva, da se razlika sredstava od 8 miliona potroši na projekte od državnog značaja i u sklopu tog dogovora razmatrane su moguće opcije na koji način da se ta sredstva alociraju. Postignut je visok stepen saglasnosti da bi to mogli biti projekti u vezi sa popisom stanovništva, jačanje kapaciteta naših institucija za evropske integracije, podrška povratku i ta informacija je otišla za Brisel", kaže Haris Abaspahić.
Da su stavovi revidirani potvrdio je to i Dodik.
''Mi nismo protiv toga da preostali dio sredstava od 8 miliona bude locirano na već postojeće projekte kao što su jačanje evropskih kapaciteta od opštine pa do BiH, preko kantona i entiteta, ili pak, da se dodatno osnaži podrška projektu popisa u BiH", kaže Dodik.
Iz EU je put BiH upućeno pismo koje je potpisao komesar EU za proširenje Štefan File, no njegov sadržaj još nije poznat, a očekuje se da stigne na adresu Vijeća ministara BiH. Pretpostavke su da se radi o smjernicama kako i u koje se projekte sredstva od 8 miliona eura za koje nije postojala saglasnost iz RS mogu utrošiti na državnom nivou.
Upravo je ovih 8 miliona eura uz nezaintersovanost za politički dogovor moglo koštati BiH i preostalih 88 miliona, jer je federalna Vlada ultimativno zahtijevala da u finansiraje idu svi projekti ili ništa. Ovakav je stav Vlada zastupala još jučer, sudeći prema izjavama dopremijera Jerka Ivankovića Lijanovića.
''Ako dođemo u situaciju da trgujemo sa državom, onda se postavlja pitanje hoćemo li u nekom narednom periodu doći u situaciju da nam kažu: znate evo nećete možda nikako imati vlade, ali to je nekih 200 ili 300 miliona ili nećete
imati nikako države, a to je opet neki finansijski iznos'', kaže Ivanković Lijanović.
Različiti stavovi partnera
Situacija oko IPA fondova pokazala je da svi partneri u federalnoj Vladi ne misle isto. Za predsjednika SDA Sulejmana Tihića ipak je pametnije uzeti ono što se može nego ne dobiti ništa, što bi se najvjerovatnije dogodilo da dogovor nije postignut.
''Bolje da imamo tih 88 miliona nego da izgubimo sve. Tim prije
U Briselu ne pamte da je neka država došla u situaciju da vlastitom krivicom ne dobije novac za projekte.
U Briselu ne pamte da je neka od država, koja još nije korisnik svih IPA fondova, došla u situaciju da vlastitom krivicom ne dobije novac za projekte.
Ovo je još jedan pokazatelj kako vladajuće stranke nađu modus kad im se postavi ultimatum, što je neshvatljivo jer zajedno dijele vlast i krčme novac građana i države za čiji su razvoj IPA sredstva i namijenjena kaže potpredsjenik PDP Branislav Borenović.
''Ako je jedino pritisak model koji uspijeva u ovoj zemlji, jadna je ova zemlja. Po meni je pomalo čudno i neobično da ste u vlasti sa nekim, dijelite ministarske pozicije, trošite novac građana i RS i Federacije i ne možete se dogovoriti oko toga kako ćete iskoristiti pare koje vam neko poklanja'', navodi Borenović.
Na sreću po BiH EU je, više no domaći lideri, bila spremna učiniti sve da ne donesu odluku o preusmjerenju sredstava čemu ide u prilog i to da se sa odlukom sačekalo dovoljno dugo da do dogovora u BiH dođe.
''Bilo je tu diplomatske akcije sa različitih strana koji su pokušavali da odgode donošnje odluke, ali i takva atmosfera je vladala unutar Evropske komisije da to nije bilo teško ni učiniti. Drugo, riječ je bila o tome da se odluka odgađa na 24 sata, zatim da se da nekoliko dana liderima u BiH da nađu konsenzus oko toga šta im treba i u kojem obliku i kada su svi rokovi potrošeni, komesar za proširenje File nalazi još poneki sat više da bi dao priliku bh strani da popravi stvari'', prenosi dopisnik RFE iz Brisela Elvir Bucalo.
Šteta po BiH je učinjena i na političkom planu, navodi Bucalo jer će skandal sa IPA fondovima biti još jedna mračna stavka u godišnjem izvještaju o napretku BiH koji će EU objaviti 12 oktobra.
Upravo po tom dokumentu, u kojem će se naći malo pozitivnih stvari po BiH svoju politiku prema BiH ravnaće sve zemlje EU.
Nemaran odnos i nesaradnja na najvišim političkim nivoima u zemlji za BiH su proizveli su i veću ekonomsku štetu nego što bi to bio gubitak 88 ili 96 miliona eura, upozorava analitičar i istraživač Žarko Papić.
''Vrlo je slična situacija sa nizom projekata Svjetske banke koji stoje i čekaju, npr Vijeće ministara, i MMF je na tri upitnika stavio finansiranje stand by aranžmana, ali i nezavisno od toga ja ne mogu da zamislim toliku budalu od stranog investitora koji će u takvu zemlju bilo šta investirat, sem ako je reč o drogi ili švercu cigareta'', zaključuje Papić.
Evropska komisija čeka formalni dogovor
Evropska komisija čeka formalni dogovorKomesar EU za proširenje Štefan File obavijestio je pismom u srijedu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikolu Špirića da će sredstva iz programa za pretpristupnu pomoć (IPA) za BiH biti preusmjerena u program za Zapadni Balkan, ukoliko u narednim danima u BiH ne bude dogovora o ovom pitanju, saopšteno je Srni u Briselu.
U saopštenju se naglašava da je komesaru Fileu "potreban formalan dogovor o čitavom paketu od 96 miliona evra ili o manjim paketima projekata".
"Ukoliko se vlasti u BiH dogovore o umanjenom paketu za Nacionalni program, razlika će biti preusmjerena u program za Zapadni Balkan", precizira se u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da Evropska komisija očekuje garancije da Finansijski sporazum između Komisije i BiH može biti ratifikovan i potpisan, te da projekti mogu da budu realizovani.
"Uprkos značajnim naporima koji su uloženi u prethodnim mjesecima, dogovor među svim učesnicima i dalje ne postoji, što može da dovede u pitanje potpisivanje ovog finansijskog sporazuma sa Evropskom komisijom i realizaciju samih projekata", navodi se u tekstu.