Ne zna se čija su ustanova, ko bi trebao da o njima vodi brigu, finansira i plaća troškove odžavanja više od 6.000 umjetničkih djela, niti iko to želi preuzeti. Ovako 65. godišnjicu postojanja dočekuje najstarija bh. institucija koja se bavi likovnom umjetnošću - Umjetnička galerija BiH, koja zbog ovih problema 1. septembra zatvara vrata javnosti.
Iako je Dejtonskim sporazumom prihvaćen njihov i kontinuitet još šest institucija kulture kao državnih, država nije preuzela pravo osnivača, a finansiranje je stihijsko, kaže kustosica galerije Maja Abdomerović.
„I najčešće taj neki novac koji mi dobivamo se naziva pomoć ili sufinansiranje. Takav odnos i takav nedostatak sredstava doveo je do toga da mi nismo više u mogućnosti da uhvatimo korak sa savremenim tendencijama u muzejskoj djelatnosti, niti da održavamo saradnju međugalerijsku unutar BiH, ni saradnju u regionu, a o međunarodnoj saradnji mi ovdje zaista više ne možemo da razgovaramo“, navodi Maja Abdomerović.
Međunardona saradnja je ugrožena i zbog toga što godinama nemaju direktora niti upravni odbor koji bi ga mogao imenovati.
Ministarstvo cvilnih poslova BiH dijelom finansira rad ovih institucija. Zbog neriješene situacije u državi i privremenog finansiranja, ove godine ni onog interventnog novca za njih nema.
„Sve kad bismo i usvojili budžet, ipak nećemo biti u mogućnosti da ga realiziramo možda ni u 50 posto ukupnog iznosa s obzirom da se nalazimo u zadnjem kvartalu ove godine. Pozivam one institucije koje imaju usvojene budžete da u ovome momentu, u kojem mi nemamo institucionalnu i zakonsku mogućnost da pomognemo finansiranje ovih institucija, da se uključe i da zapravo spriječe ovu jednu poražavajuću situaciju ili bruku“, navodi zamjenik ministra civilnih poslova BiH Senad Šepić.
Kola kreću nizbrdo
Uposleni su od početka godine do danas primili samo jednu plaću, nemaju zdravstveno osiguranje, a ukoliko se nastavi ovakvo stanje, neće imati ni novca za struju koja je ključna za održavanja sistema klimatizacije u depou Galerije.
U istoj je situaciji još šest institucija kulture čiji je pravni status jednak onom u kojem je i Umjetnička galerija.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić podsjetio je kako su se pismeno obraćali brojnim institucijama tražeći da se status riješi, no, kaže, sve vodi ka tome da se kola kreću nizbrdo:
„I ovo je sad samo prvi korak onoga što slijedi za nas svih sedam, neko prije, neko kasnije, ali očito je stanje krenulo ka urušavanju ovih institucija.“
Kulturni forum BiH, koji je tek jedna od institucija koja je reagovala na najavu o zatvaranju Galerije, podsjeća da se obaveze prema ovim institucijama moraju provesti.
„Da se Parlamentarna skupština BiH posveti zakonskom uređenju djelovanja ovih institucija ili poštuje zakone koje je Parlament ranije usvojio, a preko Dejtonskog mirovnog sporazuma danas još uvijek vrijede, ili da naprave nove zakone“, kaže prvi čovjek Foruma Ibrahim Spahić.
Ponovo politika
No, problem je, kao i većina stvari u BiH, političke prirode, jer nema spremnosti da se novim zakonskim rješenjem obezbijedi egzistencija ovim institucijama. Potvrđuje to i doministar Šepić:
„Ministarstvo civilnih poslova je u ovome mandatu nudilo prijedlog ovoga zakona, međutim, zbog nepostojanja političke podrške, posebno od poslanika iz RS, mi još uvijek dobili ovaj zakon jer se kroz institucije kulture u BiH i druge državne institucije ogleda i pitanje odnosa prema državi.“
Direktor Narodnog pozorišta Mostar Šerif Aljiić zgrožen je nad postupcima prema ovim institucijama koje su, bar je tako u civilizovanim društvima, od izuzetnog značaja:
„Kako možemo bez ovoga, možemo onda i bez ovoga drugoga i trećega, i to tako ide nezaustavljivo. Ja sam razočaran, ali red nam se boriti, to treba tužiti.“
Da ima volje, našlo bi se i rješenje, tim prije što su predstavnici iz cijele BiH usvojili Deklaraciju o kulturnoj politici zemlje, te se ranije usaglasili da se pokrene postupak da sve one kulturne institucije koje imaju te resurse, ali i značaj dobiju status državnih.
Nakon najave o zatvaranju, od političara u Galeriju pristižu tek obećanja i pozivi na razgovore. A građani i umjetnici svoj bunt izraziuli su konkretno – okupljeni putem neformalne facebook stranice, protestom ispred Galerije su iskazali šta misle o ignorantskom odnosu prema bh. baštini.
Tako u Sarajevu koje lobira da 2014. godine bude evropska prijestolnica kulture, ide se ka tome da bude središte njenog urušavanja.
Iako je Dejtonskim sporazumom prihvaćen njihov i kontinuitet još šest institucija kulture kao državnih, država nije preuzela pravo osnivača, a finansiranje je stihijsko, kaže kustosica galerije Maja Abdomerović.
„I najčešće taj neki novac koji mi dobivamo se naziva pomoć ili sufinansiranje. Takav odnos i takav nedostatak sredstava doveo je do toga da mi nismo više u mogućnosti da uhvatimo korak sa savremenim tendencijama u muzejskoj djelatnosti, niti da održavamo saradnju međugalerijsku unutar BiH, ni saradnju u regionu, a o međunarodnoj saradnji mi ovdje zaista više ne možemo da razgovaramo“, navodi Maja Abdomerović.
Međunardona saradnja je ugrožena i zbog toga što godinama nemaju direktora niti upravni odbor koji bi ga mogao imenovati.
Ministarstvo cvilnih poslova BiH dijelom finansira rad ovih institucija. Zbog neriješene situacije u državi i privremenog finansiranja, ove godine ni onog interventnog novca za njih nema.
„Sve kad bismo i usvojili budžet, ipak nećemo biti u mogućnosti da ga realiziramo možda ni u 50 posto ukupnog iznosa s obzirom da se nalazimo u zadnjem kvartalu ove godine. Pozivam one institucije koje imaju usvojene budžete da u ovome momentu, u kojem mi nemamo institucionalnu i zakonsku mogućnost da pomognemo finansiranje ovih institucija, da se uključe i da zapravo spriječe ovu jednu poražavajuću situaciju ili bruku“, navodi zamjenik ministra civilnih poslova BiH Senad Šepić.
Kola kreću nizbrdo
Uposleni su od početka godine do danas primili samo jednu plaću, nemaju zdravstveno osiguranje, a ukoliko se nastavi ovakvo stanje, neće imati ni novca za struju koja je ključna za održavanja sistema klimatizacije u depou Galerije.
U istoj je situaciji još šest institucija kulture čiji je pravni status jednak onom u kojem je i Umjetnička galerija.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić podsjetio je kako su se pismeno obraćali brojnim institucijama tražeći da se status riješi, no, kaže, sve vodi ka tome da se kola kreću nizbrdo:
„I ovo je sad samo prvi korak onoga što slijedi za nas svih sedam, neko prije, neko kasnije, ali očito je stanje krenulo ka urušavanju ovih institucija.“
Kulturni forum BiH, koji je tek jedna od institucija koja je reagovala na najavu o zatvaranju Galerije, podsjeća da se obaveze prema ovim institucijama moraju provesti.
„Da se Parlamentarna skupština BiH posveti zakonskom uređenju djelovanja ovih institucija ili poštuje zakone koje je Parlament ranije usvojio, a preko Dejtonskog mirovnog sporazuma danas još uvijek vrijede, ili da naprave nove zakone“, kaže prvi čovjek Foruma Ibrahim Spahić.
Ponovo politika
No, problem je, kao i većina stvari u BiH, političke prirode, jer nema spremnosti da se novim zakonskim rješenjem obezbijedi egzistencija ovim institucijama. Potvrđuje to i doministar Šepić:
„Ministarstvo civilnih poslova je u ovome mandatu nudilo prijedlog ovoga zakona, međutim, zbog nepostojanja političke podrške, posebno od poslanika iz RS, mi još uvijek dobili ovaj zakon jer se kroz institucije kulture u BiH i druge državne institucije ogleda i pitanje odnosa prema državi.“
Direktor Narodnog pozorišta Mostar Šerif Aljiić zgrožen je nad postupcima prema ovim institucijama koje su, bar je tako u civilizovanim društvima, od izuzetnog značaja:
„Kako možemo bez ovoga, možemo onda i bez ovoga drugoga i trećega, i to tako ide nezaustavljivo. Ja sam razočaran, ali red nam se boriti, to treba tužiti.“
Da ima volje, našlo bi se i rješenje, tim prije što su predstavnici iz cijele BiH usvojili Deklaraciju o kulturnoj politici zemlje, te se ranije usaglasili da se pokrene postupak da sve one kulturne institucije koje imaju te resurse, ali i značaj dobiju status državnih.
Nakon najave o zatvaranju, od političara u Galeriju pristižu tek obećanja i pozivi na razgovore. A građani i umjetnici svoj bunt izraziuli su konkretno – okupljeni putem neformalne facebook stranice, protestom ispred Galerije su iskazali šta misle o ignorantskom odnosu prema bh. baštini.
Tako u Sarajevu koje lobira da 2014. godine bude evropska prijestolnica kulture, ide se ka tome da bude središte njenog urušavanja.