Proces evropskih integracija u kojem BiH ima najlošije rezultate u regiji novi je povod za staro pitanje iz RS - u kojoj mjeri su entiteti samostalni u ostvarivanju obaveza iz evropskog partnerstva?
Za obnavljanje priče u ovoj godini pobrinula se Željka Cvijanović, ministrica za regionalni razvoj i evropske integracije Vlade RS, koja je izjavila kako entiteti imaju dominantnu ulogu na evropskom putu:
"Činjenica da entiteti razgovaraju o ovakvim stvarima govori u prilog činjenici da je prihvaćeno da BiH funkcioniše kao decentralizovana država, da ona kao takva treba da nastavi svoje kretanje prema EU“, kaže ministrica Cvijanović.
Gotovo je suvišno podsjećati na stav međunarodne zajednice kako je partner Evropske unije Bosna i Hercegovina.
Glasnogovornik specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena, Andy McGuffie, o tome da li se u međuvremenu nešto proomijenilo:
“Ništa se nije promijenilo. BiH, odnosno evropske integracije, su jedan proces za jednu zemlju. Moramo napomenuti da je BiH kao država potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ali, kada govorimo o entitetima, i oni imaju značajan dio posla. Nacionalni program za usvajanje dokumenata o pravnoj stečevini EU je izvanredan i zbog toga treba uspostaviti bolju koordinaciju između entieta i države, što svakako ne mijenja činjenicu da je osnovni faktor BiH.“
Nije sporno da entiteti imaju svoj dio posla, prije svega u usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Ali, to ne umanjuje ulogu države, upozorava član skupštinske Komisije za evropske integracije Mehmed Bradarić.
„Jedini predstavnik koji će razgovarati sa Briselom je Vijeće ministara. Oni to zovu kredibilnim predstavnikom i jednim glasom. Mi se možemo folirati, ali sa takvim dezintegrirajućim izjavama ili ponašanjima koji bi štetili atributima BiH, bolje je što prije stati i krenuti u realizaciju prioriteta za koje tačno znamo koji su i kako se zovu. Sa entitetima se može razgovarati, ali EU sa njima neće pregovarati“, navodi Bradarić.
Više saradnje, manje problema
Analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal smatra da je sporenje o nadležnostima različitih nivoa vlasti ključni razlog za političku blokadu koja traje godinama u BiH, a samim tim je kočnica i za evropske integracije.
"Tu postoji ključni problem gdje posebno u RS postoji mišljenje da će prije ili kasnije EU dozvoliti taj paralelni proces pristupanja EU, znači gdje će dva
entiteta paralelno voditi svoje procese. Mislim da je to pogrešno zato što su evropski zvaničnici više puta vrlo jasno rekli da će BiH ući u EU ili cjelovita ili nikako. Ako se te neke ideje stave ad akta, sve ostalo je znači proces koji će jako dugo trajati, proces koji je puno više tehničke nego političke prirode, proces koji će zahtijevati jako puno saradnje i koordinacije između svih nivoa vlasti. Ja bih rekao da nijedan entitet u sadašnjem obliku takođe nije spreman za ovaj vrlo komplikovan, tehnički zahtjevan i dugotrajan proces“, ocjenjuje Latal.
Da je bilo više saradnje, bilo bi manje problema i sa novcem iz pretpristupnih fondova (IPA), koje BiH zamalo nije izgubila.
Borislav Borenović, predsjednik Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS, iznosi praktičan primjer usvanja zakona o građevinskim proizvodima:
„Koji uspostavlja pravila i kriterijume na koji način da građevinski proizvodi u BiH dobiju znak usklađenosti sa evropskim standardima i omogućava prozvođačima iz BiH da izvoze svoje građevinske proizvode u Evropu. Isti takav zakon, u istom obliku, ali u latiničnom pismu možda treba usvojiti u Parlamentu Federacije BiH - i da kažemo da smo jednu malu oblast iz evropskog zakonodavstva uskladili u potpunosti sa standardima koje ima Evropa. Takvih je stotine.“
BiH će do članstva u evropskoj zajednici naroda stići samo kroz državne institucije i kao jedna cjelina.
Međutim, nastojanje zvaničnika RS da entitetu daju obilježja države očigledno je i u procesu evropskih integracija, kaže Mehmed Bradarić.
„Povodom 20-ogodišnjice RS svi su horski govorili kako je RS korak do nezavisnosti. I, naravno, u jednoj takvoj euforiji nije čudo što se govori o suverenitetu RS. RS nema suverenitet“, podsjeća Bradarić.
Za obnavljanje priče u ovoj godini pobrinula se Željka Cvijanović, ministrica za regionalni razvoj i evropske integracije Vlade RS, koja je izjavila kako entiteti imaju dominantnu ulogu na evropskom putu:
"Činjenica da entiteti razgovaraju o ovakvim stvarima govori u prilog činjenici da je prihvaćeno da BiH funkcioniše kao decentralizovana država, da ona kao takva treba da nastavi svoje kretanje prema EU“, kaže ministrica Cvijanović.
Gotovo je suvišno podsjećati na stav međunarodne zajednice kako je partner Evropske unije Bosna i Hercegovina.
Glasnogovornik specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena, Andy McGuffie, o tome da li se u međuvremenu nešto proomijenilo:
“Ništa se nije promijenilo. BiH, odnosno evropske integracije, su jedan proces za jednu zemlju. Moramo napomenuti da je BiH kao država potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ali, kada govorimo o entitetima, i oni imaju značajan dio posla. Nacionalni program za usvajanje dokumenata o pravnoj stečevini EU je izvanredan i zbog toga treba uspostaviti bolju koordinaciju između entieta i države, što svakako ne mijenja činjenicu da je osnovni faktor BiH.“
„Jedini predstavnik koji će razgovarati sa Briselom je Vijeće ministara. Oni to zovu kredibilnim predstavnikom i jednim glasom. Mi se možemo folirati, ali sa takvim dezintegrirajućim izjavama ili ponašanjima koji bi štetili atributima BiH, bolje je što prije stati i krenuti u realizaciju prioriteta za koje tačno znamo koji su i kako se zovu. Sa entitetima se može razgovarati, ali EU sa njima neće pregovarati“, navodi Bradarić.
Više saradnje, manje problema
Analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal smatra da je sporenje o nadležnostima različitih nivoa vlasti ključni razlog za političku blokadu koja traje godinama u BiH, a samim tim je kočnica i za evropske integracije.
"Tu postoji ključni problem gdje posebno u RS postoji mišljenje da će prije ili kasnije EU dozvoliti taj paralelni proces pristupanja EU, znači gdje će dva
Da je bilo više saradnje, bilo bi manje problema i sa novcem iz pretpristupnih fondova (IPA), koje BiH zamalo nije izgubila.
Borislav Borenović, predsjednik Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS, iznosi praktičan primjer usvanja zakona o građevinskim proizvodima:
RSE program Na vratima Evrope
„Koji uspostavlja pravila i kriterijume na koji način da građevinski proizvodi u BiH dobiju znak usklađenosti sa evropskim standardima i omogućava prozvođačima iz BiH da izvoze svoje građevinske proizvode u Evropu. Isti takav zakon, u istom obliku, ali u latiničnom pismu možda treba usvojiti u Parlamentu Federacije BiH - i da kažemo da smo jednu malu oblast iz evropskog zakonodavstva uskladili u potpunosti sa standardima koje ima Evropa. Takvih je stotine.“
BiH će do članstva u evropskoj zajednici naroda stići samo kroz državne institucije i kao jedna cjelina.
Međutim, nastojanje zvaničnika RS da entitetu daju obilježja države očigledno je i u procesu evropskih integracija, kaže Mehmed Bradarić.
„Povodom 20-ogodišnjice RS svi su horski govorili kako je RS korak do nezavisnosti. I, naravno, u jednoj takvoj euforiji nije čudo što se govori o suverenitetu RS. RS nema suverenitet“, podsjeća Bradarić.