S obzirom da su odnosi Srbija – Hrvatska temelj političke sigurnosti u regiji, svakako je zanimljivo pitanje koliko se zategnutost na liniji Beograd – Zagreb, dotiče BiH. Sagovornici RSE smatraju da se svako pogoršanje odnosa među državama, a posebno susjedima, osjeti na bh. tlu.

Loši odnosi Hrvatske i Srbije uvijek su se negativno reflektovali na BiH, smatraju bh. analitičari. Imajući u vidu kontinuitet politika, prije svega Beograda ali i Zagreba, prema Sarajevu, zategnuta politička situacija između Hrvatske i Srbije u značajnoj mjeri će uticati na političku situaciju u BiH, naročito u izbornoj godini, kaže profesor Asim Mujkić:

„Tu očekujem posebno dodatno kompliciranje kada je riječ o Republici Srpskoj, odnosno o Banjaluci, odnosno politici Milorada Dodika. S druge strane, konflikt između Srbije i Hrvatske pokazuje i sljedeće: da je Srbija još daleko od evropskih integracija, odnosno jednog kontekstualiziranja svoje političke situacije u skladu sa zahtjevima koje zemljama kandidatima ispostavlja EU. Dug je put da Srbija dođe do onog nivoa, kada je BiH u pitanju, dokle je došla Hrvatska. Hrvatska je u zadnjih nekoliko godina igrala prilično pozitivnu ulogu, dok je u najmanju ruku upitan angažman Srbije u BiH.“

Uzlazna linija međudržavnih odnosa i saradnja Hrvatske i Srbije, koja nikako da krene, relaksirala bi odnose u BiH, kaže profesor Mirko Pejanović:

„Međudržavni odnosi Republike Hrvatske u Republike Srbije su izuzetno važni za proces međuregionalne saradnje u Jugoistočnoj Evropi, a što se tiče BiH, izuzetno su važni s pozicije Bosne i Hercegovine u toj saradnji i proširenju i ubrzanju procesa integracija u Evropsku uniju. Zašto? Hrvatska je jednom nogom već u EU, za godinu, godinu i po će biti članica EU, a Srbija je odmakla u onome što se zove proces integracije u EU – dobila je bezvizni režim.“

I VERBALNE PREPIRKE DONOSE REPERKUSIJE

Odnose Srbije i Hrvatske 13 godina od kraja ratova na prostoru bivše Jugoslavije opterećuju teška pitanja iz bliske prošlosti. Verbalni sukobi zvaničnika gotovo se po pravilu završavali podsjećanjem na prvu polovinu devedesetih godina. Odnosi dvije zemlje dodatno su se zaoštrili nakon što je Hrvatska priznala nezavisnost Kosova.

Prošlost je pokazala da su se čak i verbalne prepirke na liniji Beograd - Zagreb uvijek prenosile i u BiH. Profesor Asim Mujkić zato očekuje zaoštravanje predizborne retorike u BiH, te korištenje statusa Kosova u predizborne svrhe nekih političkih stranaka:

„Jer su se već navikli po default modelu, koji se posebno razvija unutar SNSD-a, Kosovo uvući u predizborni diskurs i dovoditi u vezu sa Republikom Srpskom. Mislim da će to dati dosta poticaja da se dodatno taj sigurnosni aspekt ugrozi, da se naglasi egzistencijalna neizvjesnost i strah, a koja je uvijek išla na ruku etnonacionalističkim oligarhijama, koje zahvaljujući strahu i tom stalnom generiranju krize i uspijevaju da utiču na volju glasača i da dobiju podršku u narednom periodu.“

Profesor Mirko Pejanović se nada da će novoizabrani predsjednik Hrvatske i srbijanski predsjednik pokušati da otklone teškoće koje opterećuju odnose dvije države:

„Nadam se da će doći do većeg međusobnog razumijevanja, do međusobnih susreta i otklanjanja onih mjesta koja otežavaju odnose, i da će odnosi ići ka boljim, jer i Hrvatska i BiH i Srbija idu pod krov jedne kuće, a to je Evropska unija. Uvijek su dobri odnosi između Hrvatske i Srbije pozitivan momenat za razvoj prilika u BiH, i političkih, i društvenih i ekonomskih. U BiH živi i srpski narod, i hrvatski narod, i bošnjački narod, tako da to uvijek ima važnog uticaja i ima pozitivnog uticaja ako se ti odnosi razvijaju.“