Etničke podjele koje je napravio rat 90-tih godina prošlog vijeka u Bosni i Hercegovini, duboko su se odrazile i na akademsku zajednicu. Zbog toga bi BiH mogla biti i prva zemlja u svijetu koja će imati tri ili, možda, i više enciklopedija.
Hrvatski leksikografski institut BiH već je promovirao u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci prvi svezak Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine. Prvi svezak obuhvata enciklopedijsku građu od slova A do Đ, a ima 660 stranica i oko 800 ilustracija. Planirano je objavljivanje još tri sveska ove enciklopedije.
Glavni urednik enciklopedije prof. Jakov Pehar ističe da je prvi svezak izašao nakon desetogodišnjeg rada više od 120 autora i mnogobrojnih vanjskih saradnika i predstavlja pogled Hrvata u BiH na povijest svoje domovine:
„Prije svega, htjeli smo objelodaniti domaćoj i svjetskoj javnosti po prvi puta u povijesti sva dostignuća duhovnogi materijalnog stvaralaštva hrvatskog naroda u BiH, kao i drugih koji su na bilo koji način sudjelovali u tomu. Ovim djelom se želi, ustvari, eliminirati prešućivanje i pokušaji krivotvorenja činjenica i jednostranog prikazivanja pojedinih razdoblja, događaja i djela pojedinaca, pa i kolektivnih dostignuća.“
Ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH Ivan Anđelić kaže da se ideja o ovom djelu rodila u Sarajevu još tokom rata u okviru Hrvatskog društva za znanost i umjetnost:
„Ovo je prva enciklopedija u BiH, i to još u naslovu hrvatska. Valja napomenuti da kod južnoslovenskih naroda samo još Republika Hrvatska i Hrvati u BiH, i BiH kao država, imaju svoju enciklopediju, dok Slovenci, Srbi, Makedonci, Rumunji, Crnogorci tek započinju sa radom.“
O tome zašto ova enciklopedija nosi naziv hrvatski, a zašto Bosne i Hercegovine, Anđelić kaže:
„Sve enciklopedije se rade na temelju usaglašene državne politike i po usvojenoj koncepciji državnih parlamenata i financirane su iz državnih proračuna. Enciklopedije su skoro službeni državni dokument, rađen po državnom projektu. Kako ova država još uvijek nije strukturirana i kako nismo imali suglasnost u druga dva naroda za njenu izradbu, odbacili smo mogućnost nazvati je opća enciklopedija nazivajući je Hrvatska enciklopedija, sa atributima države BiH, jer za njenu izradbu imam pokriće najvećih hrvatskih institucija.“
Akademija nauka i umjetnosti RS 2007. godine, takođe, je počela sa izradom enciklopedije RS. Sekratar Akademije Tomislav Mijatović:
„Mogu vam reći da se radi. Kad se rezultati očekuju, ne znam.“
Svoju pomoć u izradi enciklopedije RS ponudio je i Hrvatski leksikografski institut BiH. Ivan Anđelić:
„Nakon izradbe još jedne enciklopedije u BiH put do opće enciklopedije će biti veoma široko otvoren.“
Radi se i na opštoj enciklopediji
Na izradi opšte enciklopedije Bosne i Hercegovine rade u Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Božidar Matić pojasnio je da i da se trenutno radi i na opštoj enciklopediji Bosne i Hercegovine, te da Akademija ima Centar za leksikologiju i leksikografiju, koji je nasljednik materijala od prije rata kada se stvarala "Jugoslavika".
Ne treba zaboraviti da je u okviru jednog od prvih tomova "Jugoslavike" izašao pojam BiH. Akademik Muhamed Filipović ističe da je veći dio posla već urađen:
„Mi smo s tom enciklopedijom otprilike negdje do 75 posto posla završili što se tiče pripremnih materijala, ali država ne postoji, niko to ozbiljno ne financira nego samo Kanton Sarajevo, a i što smo imali i opoziciju i unutar same Akademije. Kad bismo imali novca, ja mislim da bi se izdanje moglo za dvije godine pojaviti.“
Nemam ništa protiv nacionalnih enciklopedija, ali možda bi bilo bolje da se prvo uradila opšta enciklopedija BiH, smatra akademik Filipović.
Profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović mišljenja je da u državama nastalim raspadom Jugoslavije nema smisla ponovo praviti nove enciklopedije s obzirom da je veliki dio posla urađen još prije toga u okviru „Jugoslavike“, pogotovo jer nije rađena samo na etničkim osnovama:
„I mi ćemo dobiti jednu sasvim drugačiju sliku BiH kada se završi ovaj projekat, ili moram reći u množini - ovi eventualni projekti negoli što je ona doista stvarno bila, tako da je to jedan posao koji pripada više političkim pamfletima negoli jednom ozbiljnom naučnom pristupu. Ranije u poslovima, zato sam pominjao ex Jugoslaviju, je to zapravo bilo nešto izvan etničkih matrica, nešto normalno i vezano za činjenice. Sada će to biti politizirano. I mislim da će se i velika sredstva uložiti, ili se već ulažu, za takve poslove koji jednostavno ne vode ničemu nego vještačkom konstruiranje identiteta koji, zapravo, ne postoje kao takvi.“
Hrvatski leksikografski institut BiH već je promovirao u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci prvi svezak Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine. Prvi svezak obuhvata enciklopedijsku građu od slova A do Đ, a ima 660 stranica i oko 800 ilustracija. Planirano je objavljivanje još tri sveska ove enciklopedije.
Glavni urednik enciklopedije prof. Jakov Pehar ističe da je prvi svezak izašao nakon desetogodišnjeg rada više od 120 autora i mnogobrojnih vanjskih saradnika i predstavlja pogled Hrvata u BiH na povijest svoje domovine:
„Prije svega, htjeli smo objelodaniti domaćoj i svjetskoj javnosti po prvi puta u povijesti sva dostignuća duhovnogi materijalnog stvaralaštva hrvatskog naroda u BiH, kao i drugih koji su na bilo koji način sudjelovali u tomu. Ovim djelom se želi, ustvari, eliminirati prešućivanje i pokušaji krivotvorenja činjenica i jednostranog prikazivanja pojedinih razdoblja, događaja i djela pojedinaca, pa i kolektivnih dostignuća.“
Ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH Ivan Anđelić kaže da se ideja o ovom djelu rodila u Sarajevu još tokom rata u okviru Hrvatskog društva za znanost i umjetnost:
„Ovo je prva enciklopedija u BiH, i to još u naslovu hrvatska. Valja napomenuti da kod južnoslovenskih naroda samo još Republika Hrvatska i Hrvati u BiH, i BiH kao država, imaju svoju enciklopediju, dok Slovenci, Srbi, Makedonci, Rumunji, Crnogorci tek započinju sa radom.“
Valja napomenuti da kod južnoslovenskih naroda samo još Republika Hrvatska i Hrvati u BiH, i BiH kao država, imaju svoju enciklopediju, dok Slovenci, Srbi, Makedonci, Rumunji, Crnogorci tek započinju sa radom.
„Sve enciklopedije se rade na temelju usaglašene državne politike i po usvojenoj koncepciji državnih parlamenata i financirane su iz državnih proračuna. Enciklopedije su skoro službeni državni dokument, rađen po državnom projektu. Kako ova država još uvijek nije strukturirana i kako nismo imali suglasnost u druga dva naroda za njenu izradbu, odbacili smo mogućnost nazvati je opća enciklopedija nazivajući je Hrvatska enciklopedija, sa atributima države BiH, jer za njenu izradbu imam pokriće najvećih hrvatskih institucija.“
Akademija nauka i umjetnosti RS 2007. godine, takođe, je počela sa izradom enciklopedije RS. Sekratar Akademije Tomislav Mijatović:
„Mogu vam reći da se radi. Kad se rezultati očekuju, ne znam.“
Svoju pomoć u izradi enciklopedije RS ponudio je i Hrvatski leksikografski institut BiH. Ivan Anđelić:
„Nakon izradbe još jedne enciklopedije u BiH put do opće enciklopedije će biti veoma široko otvoren.“
Radi se i na opštoj enciklopediji
Na izradi opšte enciklopedije Bosne i Hercegovine rade u Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Božidar Matić pojasnio je da i da se trenutno radi i na opštoj enciklopediji Bosne i Hercegovine, te da Akademija ima Centar za leksikologiju i leksikografiju, koji je nasljednik materijala od prije rata kada se stvarala "Jugoslavika".
Ne treba zaboraviti da je u okviru jednog od prvih tomova "Jugoslavike" izašao pojam BiH. Akademik Muhamed Filipović ističe da je veći dio posla već urađen:
„Mi smo s tom enciklopedijom otprilike negdje do 75 posto posla završili što se tiče pripremnih materijala, ali država ne postoji, niko to ozbiljno ne financira nego samo Kanton Sarajevo, a i što smo imali i opoziciju i unutar same Akademije. Kad bismo imali novca, ja mislim da bi se izdanje moglo za dvije godine pojaviti.“
Nemam ništa protiv nacionalnih enciklopedija, ali možda bi bilo bolje da se prvo uradila opšta enciklopedija BiH, smatra akademik Filipović.
Profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović mišljenja je da u državama nastalim raspadom Jugoslavije nema smisla ponovo praviti nove enciklopedije s obzirom da je veliki dio posla urađen još prije toga u okviru „Jugoslavike“, pogotovo jer nije rađena samo na etničkim osnovama:
„I mi ćemo dobiti jednu sasvim drugačiju sliku BiH kada se završi ovaj projekat, ili moram reći u množini - ovi eventualni projekti negoli što je ona doista stvarno bila, tako da je to jedan posao koji pripada više političkim pamfletima negoli jednom ozbiljnom naučnom pristupu. Ranije u poslovima, zato sam pominjao ex Jugoslaviju, je to zapravo bilo nešto izvan etničkih matrica, nešto normalno i vezano za činjenice. Sada će to biti politizirano. I mislim da će se i velika sredstva uložiti, ili se već ulažu, za takve poslove koji jednostavno ne vode ničemu nego vještačkom konstruiranje identiteta koji, zapravo, ne postoje kao takvi.“