Predstavnici BiH i Hrvatske, zaduženi za područja poljoprivrede i trgovine, sastaće se u subotu u Sarajevu kako bi pokušali riješiti spor oko zabrane uvoza dijela prehrambenih proizvoda. Uoči sastanka iz Sarajeva poruka da se od zabrane neće odustati tako lako, dok Zagreb još ne pomišlja na kontra mjere.
Blokada uvoza mesa i mesnih prerađevina, te ribe iz Hrvatske u BiH ostaje na snazi sve dok hrvatska strana ne povuče višegodišnje diskriminatorske mjere prema proizvodima iz BiH, potvrđeno je u Ministarstvu vanjske trgovine BiH. Sastanak predstavnika dvije zemlje koji bi trebali riješiti ovaj problem najavljen je za subotu u Sarajevu, a BiH će istrajati na svojim zahtjevima koji su odgovor na višegodišnje nekorektno ponašanje Vlade Hrvatske, kaže Ljubiša Čosić, savjetnik ministra vanjske trgovine BiH:
„BiH neće uraditi ništa novo nego ostaje po starom. Sve do momenta dok hrvatska strana ne povuče svoje mjere ostaju na snazi one mjere o zabrani uvoza jaja, živine, goveda, ovaca, svega onog što je naša Kancelarija za veterinarstvo zabranila na osnovu mjera Republike Hrvatske. To ostaje na snazi sve do sastanka. Mislim da je vrijeme bilo da i BiH reaguje na isti način - na onaj način kao što se nama stavljaju barijere, da stavimo i mi.“
Poljoprivrednici i uzgajivači stoke u BiH ističu da Hrvatska već godinama krši sporazum CEFTA, a da se na njega poziva tek sada kada su njihovi proizvodi pod blokadom.
Uoči sastanka predstavnika dvije zemlje iz bh. Udruženja poljoprivrednika pozivaju vlasti BiH da ostanu odlučne u namjeri da zaštite domaću proizvodnju i proizvode. Predsjednik Udruženja Vladimir Usorac ističe:
„Tražimo da se na tim sastancima gdje će Hrvatska sad povući, kao i za mlijeko, svoju odluku, mi nepovlačimo svoju dok sa Hrvatima ne riješimo pitanje izvoza naših roba u Hrvatsku. Ova mjera je iznuđena odlukom Hrvatske prvo da se zabrani izvoz iz BiH goveda i goveđeg mesa, pa onda ribe i na kraju sada brojlerskog mesa i ostalog što se tiče živinarstva. Tim svojim odlukama Hrvatska je prekršila odredbe CEFTE i mi smo im vratili istom mjerom da bi oni napravili toliku dreku u Hrvatskoj. Sanader vrišti na BiH - kako smo mi prekršili CEFTU, a ne kaže da su je oni prekršili već davno.“
Bh. uzgajivači ističu da ima na bezbroj primjera kojima bi se mogao oslikati višegodišnji nekorektan odnos Hrvatske prema proizvodima koji dolaze iz BiH. Predstavnik živinara u Udruženju poljoprivrednika BiH Desimir Živanić:
„Nikad ja nisam prešao Savu ni sa jednim piletom. Nema šanse. Nikad to nije moglo. Kakav rat? I sad kad smo mi to presjekli, sad je to rat. Ne, to je jednostrana agresija bila čitavo vrijeme. Mi sad samo zaustavljamo jednostranu agresiju.“
Iako su mediji špekulisali da se u BiH već osjeća nedostatak proizvoda iz Hrvatske, u Udruženju potrošača demantuju ovakve tvrdnje. U velikim trgovačkim centrima širom BiH, čiji su vlasnici uglavnom iz susjednih zemalja, većinom su zastupljeni proizvodiiz inostranstva, a bosanskohercegovačkih je tek nešto više od 10 posto, ističe Mensud Lakota, predsjednik Udruženja:
„Ne može se naći zastupljenost domaćih proizvoda kakva bi trebala biti, a to je nešto preko 50 posto. Imamo podatke da je samo oko 15 posto domaćih proizvoda zastupljeno u ovim trgovinskim lancima. I praktično dolazimo do jedne situacije da se domaća proizvodnja guši, pored ostalog, i na taj način.“
Rijetko bi se mogla naći neka tema BiH a da o njoj i politika i struka, ali i pojedinci iz entiteta imaju jednako mišljenje i stav, kao što je takozvani trgovinski rat sa Hrvatskom ujedinio zemlju. Tako su i u Vanjskotrgovinskoj komori BiH stali na stranu domaćih proizvođača, te naglašavaju da ne stoje obrazloženja predstavnika Hrvatske u kojima se tvrdi da BiH krši dogovoreno, te da se ponaša neevropski. Direktor sektora za privredu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Savo Marjanac pojašnjava:
„Sa susjednim zemljama, koje su nam ujedno i najveći partneri, mi smo imali potpisane sporazume o slobodnoj trgovini i prije CEFTE. Nažalost, ti sporazumi su značili slobodan ulazak svih roba u BiH, a izvoz roba u te zemlje često je bio ometan od strane organa susjednih nam država. To se ogledalo u prekomjernoj kontroli, u dodatnim zahtjevima, počev od slova, natpisa, etiketa, deklaracija itd., pa do nekih prikrivenih netarifnih barijera. Znači jedno smo potpisali, a ponašali se sasvim drugačije u sprovođenju toga.“
Poljoprivredni proizvođači i prerađivači ponavljaju da od vlasti BiH samo traže da ih zaštiti od nelojalne konkurencije i dovede u ravnopravan položaj kako bi i oni mogli da rade na cjelokupnom području CEFTE. Rješenje problema, vjerjuju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ipak leži u kompromisu i dogovoru između dvije zemlje - jer se sarađivati i trgovati mora.
Zabrane nisu rješenje
Najavljena zabrana uvoza nekih prehrambenih proizvoda iz Hrvatske nije u interesu niti bosanskohercegovačkih poljoprivrednika, niti građana Bosne i Hercegovine, nego uvozničkih lobija u Bosni i Hercegovinu, ocjenjuje se u službenom Zagrebu. Hrvatska ne planira odgovarati protumjerama, poručeno je iz Vlade.
Hrvatske vlasti poručile su službenom Sarajevu da je najava zabrane uvoza peradi, živih goveda i ribe iz Hrvatske krivi potez, da Hrvatska ne misli odgovarati protumjerama i da je Hrvatska spremna pomoći Bosni i Hercegovini u podizanju konkurentnosti vlastite proizvodnje i uspostavi sustava kontrole jedinstvenim obilježavanjem domaćih životinja. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić vjeruje da će problem biti riješen na sastancima stručnih timova veterinarskih uprava dviju država u petak, i u subotu na razini ministara poljoprivrede. Nikakve dodatne mjere za robu iz Bosne i Hercegovine nisu donošene posljednjih šest mjeseci, a argumenti Bosne i Hercegovine za zabranu uvoza hrane iz Hrvatske zbog opasnosti od kravljeg ludila i atipične kuge peradi ne stoje, kaže Pankretić:
„Vi dobro znate da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u ovom dijelu koja još od 2002. godine ima BSE laboratorij u kojem – kao i sve druge europske zemlje – imamo sve posloženo. Za ribe u onom stručnom dijelu čak nije ni pojašnjenozašto je donesena zabrana.“
Hrvatski premijer Ivo Sanader tvrdi kako neće dopustiti da partikularni interesi nekih u Bosni i Hercegovini ometaju dobre odnose dviju država:
„Sigurno da ovo što radi Bosna i Hercegovina nije niti europski, niti dogovoreno. Jer, mi imamo ugovor o CEFTI koji je na snazi nekoliko godina, i taj ugovor se mora poštovati. Mi ćemo učiniti sve da se ta neeuropska i nekorektna odluka povuče, i razgovarat ćemo i razgovaramo sa najvišim dužnosnicima Bosne i Hercegovine. Želimo od njih čuti koji su to razlozi koji su do ovoga doveli. Ukoliko su to neki razlozi. A čini se da jesu, koji nemaju veze sa normalnim funkcioniranjem tržišta u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, onda to treba ukloniti. Jer, ne možemo dopustiti da neki partikularni interesi unose nemir u dobre bilateralne odnose između dviju država.“
O kakvim se interesnim lobijima u Bosni i Hercegovini radi pojasnio je čelni čovjek hrvatskih izvoznika i prvi čovjek „Končara“ Darinko Bago. Pred godinu dana potpisan je privremeni sporazum o pridruživanju između BiH i Europske unije, kojim je potpuno skinuta carina na uvoz 11 tisuća proizvoda iz zemalja Europske unije, a u sljedećih pet godina skinuti će se i na ostale proizvode:
„Meni se čini da se Hrvatska našla u jednom malo širem kontekstu lobija iz Bosne i Hercegovine. Naime, hrvatski proizvođači kada su dolazili u Bosnu i Hercegovinu gradili su svoje kanale, svoje prodajne lance i interes domaćih trgovaca i domaćih uvoznika je tu na neki način bio ugrožen. Ovime se sada pokušava na neki način zaustaviti hrvatske dobavljače i nabavljati robu iz EU, brendirati je, prodavati pod svojim imenom, pod svojim brendom. Jer, ona je sada bez carine pa može biti tržišno atraktivna i zauzeti određenu poziciju u Bosni i Hercegovini.“
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i glavni ekonomski strateg oporbenih socijaldemokrata Ljubo Jurčić kaže kako zabrane, ako i budu donesene, neće biti dugog vijeka, i nisu dobar potez:
„Nije rješenje u zabrani, nego je rješenje u razvoju vlastite industrije. A zabranama nećete razviti vlastitu industriju. To je jedan na prvi pogled jednostavan potez, ali jako štetan. Zemlje na ovakvom nivou razvoja – ja sam isto iz Bosne i Hercegovine pa mogu tako govoriti – obično čine takve greške. Ja sam im i pričao o tim detaljima kod sličnih zemalja koje su kroz povijest radile takve greške: iskoriste svaku situaciju koja liči na krizu, krivo tumače ovaj sporazum...“
Sve do momenta dok hrvatska strana ne povuče svoje mjere ostaju na snazi one mjere o zabrani uvoza jaja, živine, goveda, ovaca, svega onog što je naša Kancelarija za veterinarstvo zabranila na osnovu mjera Republike Hrvatske.
„BiH neće uraditi ništa novo nego ostaje po starom. Sve do momenta dok hrvatska strana ne povuče svoje mjere ostaju na snazi one mjere o zabrani uvoza jaja, živine, goveda, ovaca, svega onog što je naša Kancelarija za veterinarstvo zabranila na osnovu mjera Republike Hrvatske. To ostaje na snazi sve do sastanka. Mislim da je vrijeme bilo da i BiH reaguje na isti način - na onaj način kao što se nama stavljaju barijere, da stavimo i mi.“
Poljoprivrednici i uzgajivači stoke u BiH ističu da Hrvatska već godinama krši sporazum CEFTA, a da se na njega poziva tek sada kada su njihovi proizvodi pod blokadom.
Uoči sastanka predstavnika dvije zemlje iz bh. Udruženja poljoprivrednika pozivaju vlasti BiH da ostanu odlučne u namjeri da zaštite domaću proizvodnju i proizvode. Predsjednik Udruženja Vladimir Usorac ističe:
„Tražimo da se na tim sastancima gdje će Hrvatska sad povući, kao i za mlijeko, svoju odluku, mi ne
Ova mjera je iznuđena odlukom Hrvatske prvo da se zabrani izvoz iz BiH goveda i goveđeg mesa, pa onda ribe i na kraju sada brojlerskog mesa i ostalog što se tiče živinarstva.
Bh. uzgajivači ističu da ima na bezbroj primjera kojima bi se mogao oslikati višegodišnji nekorektan odnos Hrvatske prema proizvodima koji dolaze iz BiH. Predstavnik živinara u Udruženju poljoprivrednika BiH Desimir Živanić:
„Nikad ja nisam prešao Savu ni sa jednim piletom. Nema šanse. Nikad to nije moglo. Kakav rat? I sad kad smo mi to presjekli, sad je to rat. Ne, to je jednostrana agresija bila čitavo vrijeme. Mi sad samo zaustavljamo jednostranu agresiju.“
Iako su mediji špekulisali da se u BiH već osjeća nedostatak proizvoda iz Hrvatske, u Udruženju potrošača demantuju ovakve tvrdnje. U velikim trgovačkim centrima širom BiH, čiji su vlasnici uglavnom iz susjednih zemalja, većinom su zastupljeni proizvodi
Ti sporazumi su značili slobodan ulazak svih roba u BiH, a izvoz roba u te zemlje često je bio ometan od strane organa susjednih nam država. To se ogledalo u prekomjernoj kontroli, u dodatnim zahtjevima, počev od slova, natpisa, etiketa, deklaracija itd.
„Ne može se naći zastupljenost domaćih proizvoda kakva bi trebala biti, a to je nešto preko 50 posto. Imamo podatke da je samo oko 15 posto domaćih proizvoda zastupljeno u ovim trgovinskim lancima. I praktično dolazimo do jedne situacije da se domaća proizvodnja guši, pored ostalog, i na taj način.“
Rijetko bi se mogla naći neka tema BiH a da o njoj i politika i struka, ali i pojedinci iz entiteta imaju jednako mišljenje i stav, kao što je takozvani trgovinski rat sa Hrvatskom ujedinio zemlju. Tako su i u Vanjskotrgovinskoj komori BiH stali na stranu domaćih proizvođača, te naglašavaju da ne stoje obrazloženja predstavnika Hrvatske u kojima se tvrdi da BiH krši dogovoreno, te da se ponaša neevropski. Direktor sektora za privredu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Savo Marjanac pojašnjava:
„Sa susjednim zemljama, koje su nam ujedno i najveći partneri, mi smo imali potpisane sporazume o slobodnoj trgovini i prije CEFTE. Nažalost, ti sporazumi su značili slobodan ulazak svih roba u BiH, a izvoz roba u te zemlje često je bio ometan od strane organa susjednih nam država. To se ogledalo u prekomjernoj kontroli, u dodatnim zahtjevima, počev od slova, natpisa, etiketa, deklaracija itd., pa do nekih prikrivenih netarifnih barijera. Znači jedno smo potpisali, a ponašali se sasvim drugačije u sprovođenju toga.“
Poljoprivredni proizvođači i prerađivači ponavljaju da od vlasti BiH samo traže da ih zaštiti od nelojalne konkurencije i dovede u ravnopravan položaj kako bi i oni mogli da rade na cjelokupnom području CEFTE. Rješenje problema, vjerjuju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ipak leži u kompromisu i dogovoru između dvije zemlje - jer se sarađivati i trgovati mora.
Zabrane nisu rješenje
Najavljena zabrana uvoza nekih prehrambenih proizvoda iz Hrvatske nije u interesu niti bosanskohercegovačkih poljoprivrednika, niti građana Bosne i Hercegovine, nego uvozničkih lobija u Bosni i Hercegovinu, ocjenjuje se u službenom Zagrebu. Hrvatska ne planira odgovarati protumjerama, poručeno je iz Vlade.
Hrvatske vlasti poručile su službenom Sarajevu da je najava zabrane uvoza peradi, živih goveda i ribe iz Hrvatske krivi potez, da Hrvatska ne misli odgovarati protumjerama i da je Hrvatska spremna pomoći Bosni i Hercegovini u podizanju konkurentnosti vlastite proizvodnje i uspostavi sustava kontrole jedinstvenim obilježavanjem domaćih životinja. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić vjeruje da će problem biti riješen na sastancima stručnih timova veterinarskih uprava dviju država u petak, i u subotu na razini ministara poljoprivrede. Nikakve dodatne mjere za robu iz Bosne i Hercegovine nisu donošene posljednjih šest mjeseci, a argumenti Bosne i Hercegovine za zabranu uvoza hrane iz Hrvatske zbog opasnosti od kravljeg ludila i atipične kuge peradi ne stoje, kaže Pankretić:
„Vi dobro znate da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u ovom dijelu koja još od 2002. godine ima BSE laboratorij u kojem – kao i sve druge europske zemlje – imamo sve posloženo. Za ribe u onom stručnom dijelu čak nije ni pojašnjeno
Sigurno da ovo što radi Bosna i Hercegovina nije niti europski, niti dogovoreno. Jer, mi imamo ugovor o CEFTI koji je na snazi nekoliko godina, i taj ugovor se mora poštovati.
Hrvatski premijer Ivo Sanader tvrdi kako neće dopustiti da partikularni interesi nekih u Bosni i Hercegovini ometaju dobre odnose dviju država:
„Sigurno da ovo što radi Bosna i Hercegovina nije niti europski, niti dogovoreno. Jer, mi imamo ugovor o CEFTI koji je na snazi nekoliko godina, i taj ugovor se mora poštovati. Mi ćemo učiniti sve da se ta neeuropska i nekorektna odluka povuče, i razgovarat ćemo i razgovaramo sa najvišim dužnosnicima Bosne i Hercegovine. Želimo od njih čuti koji su to razlozi koji su do ovoga doveli. Ukoliko su to neki razlozi. A čini se da jesu, koji nemaju veze sa normalnim funkcioniranjem tržišta u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, onda to treba ukloniti. Jer, ne možemo dopustiti da neki partikularni interesi unose nemir u dobre bilateralne odnose između dviju država.“
O kakvim se interesnim lobijima u Bosni i Hercegovini radi pojasnio je čelni čovjek hrvatskih izvoznika i prvi čovjek „Končara“ Darinko Bago. Pred godinu dana potpisan je privremeni sporazum o pridruživanju između BiH i Europske unije, kojim je potpuno skinuta
Ovime se sada pokušava na neki način zaustaviti hrvatske dobavljače i nabavljati robu iz EU.
„Meni se čini da se Hrvatska našla u jednom malo širem kontekstu lobija iz Bosne i Hercegovine. Naime, hrvatski proizvođači kada su dolazili u Bosnu i Hercegovinu gradili su svoje kanale, svoje prodajne lance i interes domaćih trgovaca i domaćih uvoznika je tu na neki način bio ugrožen. Ovime se sada pokušava na neki način zaustaviti hrvatske dobavljače i nabavljati robu iz EU, brendirati je, prodavati pod svojim imenom, pod svojim brendom. Jer, ona je sada bez carine pa može biti tržišno atraktivna i zauzeti određenu poziciju u Bosni i Hercegovini.“
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i glavni ekonomski strateg oporbenih socijaldemokrata Ljubo Jurčić kaže kako zabrane, ako i budu donesene, neće biti dugog vijeka, i nisu dobar potez:
„Nije rješenje u zabrani, nego je rješenje u razvoju vlastite industrije. A zabranama nećete razviti vlastitu industriju. To je jedan na prvi pogled jednostavan potez, ali jako štetan. Zemlje na ovakvom nivou razvoja – ja sam isto iz Bosne i Hercegovine pa mogu tako govoriti – obično čine takve greške. Ja sam im i pričao o tim detaljima kod sličnih zemalja koje su kroz povijest radile takve greške: iskoriste svaku situaciju koja liči na krizu, krivo tumače ovaj sporazum...“