Prema rezultatima istraživanja javnog mišljenja Direkcije za evropske integracije BiH, koje je usvojeno na sjednici Vijeća ministara krajem marta ove godine, članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji podržava 88,2 posto građana.
“Proces evropskih integracija u BiH je zaustavljen i građani su prave žrtve političkog zastoja”, izjavio je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko, u utorak (05.07), na sastanku Komiteta za politička i sigurnosna pitanja Evropske unije, u Briselu.
Proces bi, s mrtve tačke moglo pokrenuti drugačije i jače prisustvo EU, rekao je Inzko najavljujući da će novi šef delegacije biti imenovan u naredne dvije sedmice, te da će početkom ljeta preuzeti i mandat specijalnog predstavnika EU.
“To će biti novi raspored stvari – imaćemo po prvi put evropsku prisutnost u jednom čovjeku. Šef delegacije i specijalni predstavnik EU biće jedna osoba. Njegov ured će se ojačati sa 20 dodatnih ljudi. On će možda u svom uredu imati i policijsku misiju Evropske unije, a na raspolaganju će mu biti i ALTEA – evropske vojne snage. Tada ćemo imati novo, osnaženo prisustvo EU u BiH. Ali, novi specijalni predstavnik će imati torbu sa alatom, a u toj torbi biće i restriktivne mjere. Dakle, mi očekujemo da EU postane snažnija i efikasnija u BH”, rekao je Inzko.
Novo, drugačije prisustvo EU biće efiksna pomoć da se reforme u BiH pokrenu sa mrtve tačke. Upravo to očekuju građani, koji, gotovo bez izuzetka, podržavaju evropske integracije.
Zanimljivo je, međutim, da oni na listi prioriteta za evropski put na prvo mjesto stavljaju borbu protiv korupcije. Emir Đikić, predsjedavajući odbora direktora organizacije Transparency International, o tome kaže:
„U principu dignuta je svijest javnosti da je korupcija jedna od gorućih problema, ako ne i najveći problem trenutno u BiH. To se jednostavno vidi na primjeru Hrvatske, koja najteže zatvara 23. poglavlje pregovora koji se odnose na borbu protiv korupcije, i vidimo da čak zaostaje Hrvatska u pregovorima za pristupanje EU zbog korupcije. EU će u svakom slučaju Bosni i Hercegovini usloviti takvim izmjenama, a da bi se postigle takve izmjene u BiH potrebna je politička volja da se uzsita krene u borbu protiv korupcije, a ne da to ostane kao do sada samo na deklarativnim principima. Govorim o velikoj političkoj korupciji, znači gdje se dodjeljuju tenderi bez javnih nabavki, ili sa namještenim javnim nabavkama, gdje se koncesije dodjeljuju, privatiziraju preduzeća i na taj način stiču ogromna sredstva. Također, imate razvojne banke koje distribuiraju svoja sredstva onako kako ne bi trebalo, u najmanju, ruku. A dok ne dođe zaista neko odlučan da provede borbu protiv korupcije na vlast u BiH, na našu žalost ja mislim da se to neće promijeniti.“
Daleko od integracija
Na drugom mjestu građani BIH kao najpoželjniju stavljaju privrednu reformu, zatim izmjene Ustava, reformu pravosuđa i socijalne politike. Profesor dr. Nikola Grabovac kaže da se ekonomskim reformama prije svega mora postići veće zapošljavanje.
„Pri čemu bi obavezu morali preuzeti naročito političari da stvore okruženje i ambijent. Oni se vole sad u ovoj situaciji izvlačiti, kao vlada nije firma koja će zapošljavati ljude. Nažalost, oni to ne znaju - vlada je najveća firma koja ne zapošljava ljude u fizičkoj vezi, nego zapošljava ljude stvarajući ambijente da se formiraju nove firme koje će zaposliti te ljude. Prema tome, vlada je odgovorna za ukupno stanje nezaposlenosti i ukupno ekonomasko stabnje u BiH. Mi smo daleko još od evropskih integracija i u privredi i u ukupnom životu itd“, kaže Grabovac.
Nekoliko ključnih zakona BiH još nije usvojla. Očigledan je zastoj u konačnoj ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Iz međunarodne zajednice dolaze zamjerke kako ne znaju s kim pregovarati o reformskim procesima, jer nema državnih organa vlasti.
Zbog očiglednog kršenja ljudskih prava, što potvrđuje presuda u slučaju Sejdić - Finci, Bosni i Hercegovini prijeti isključenje iz Vijeća Evrope. I zbog svega toga više brinu građani nego političari:
„Totalni bezizlaz. Svi ovi veliki ljudi imaju svoju djecu, zna se gdje su, oni su već u Evropi.“
„Nije bitno uopšte da li će BiH biti članica EU, a dobro bi bilo da bude, nego je bitno da dostigne evropske standarde. Nažalost, ovo što sada živimo je jako daleko od toga.“
„Ako se ovako budu dogovarali naši političari, nećemo nikada ući.“
„Sudeći po cjelokupnoj situaciji u BiH, bogami daleko smo mi još - dok se ne dadne šansa mladim ljudima da nešto urade.“
Vraćajući se podatku da evropske integracije podržava 88,2 posto građana BiH, da 92,7 procenata smatra da je potrebno provoditi predviđene reforme, a da s druge strane - u tom procesu nema napretka, moramo se upitati zbog čega su na različitoj strani građani i njihovi politički predstavnici. Profesor Grabovac o tome iznosi ovaj stav:
„Mogu reći da su ti građani izabrali te političare. I uvijek je odnos u funkcionalnoj vei: kakvi građanim takvi i političari, i obrnuto - kakvi političari, takvi i građani. Mi jesmo za evropsku integraciju, ali da mi ostane moja pamet, moje saznanje i moja informacija.“
“Proces evropskih integracija u BiH je zaustavljen i građani su prave žrtve političkog zastoja”, izjavio je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko, u utorak (05.07), na sastanku Komiteta za politička i sigurnosna pitanja Evropske unije, u Briselu.
Proces bi, s mrtve tačke moglo pokrenuti drugačije i jače prisustvo EU, rekao je Inzko najavljujući da će novi šef delegacije biti imenovan u naredne dvije sedmice, te da će početkom ljeta preuzeti i mandat specijalnog predstavnika EU.
“To će biti novi raspored stvari – imaćemo po prvi put evropsku prisutnost u jednom čovjeku. Šef delegacije i specijalni predstavnik EU biće jedna osoba. Njegov ured će se ojačati sa 20 dodatnih ljudi. On će mo
"Novi specijalni predstavnik će imati torbu sa alatom, a u toj torbi biće i restriktivne mjere. Dakle, mi očekujemo da EU postane snažnija i efikasnija u BH”, rekao je Valentin Inzko.
Novo, drugačije prisustvo EU biće efiksna pomoć da se reforme u BiH pokrenu sa mrtve tačke. Upravo to očekuju građani, koji, gotovo bez izuzetka, podržavaju evropske integracije.
Zanimljivo je, međutim, da oni na listi prioriteta za evropski put na prvo mjesto stavljaju borbu protiv korupcije. Emir Đikić, predsjedavajući odbora direktora organizacije Transparency International, o tome kaže:
„U principu dignuta je svijest javnosti da je korupcija jedna od gorućih problema, ako ne i najveći problem trenutno u BiH. To se jednostavno vidi na primjeru Hrvatske, koja najteže zatvara 23. poglavlje pregovora koji se odnose na borbu protiv korupcije, i vidimo da čak zaostaje Hrvatska u pregovorima za pristupanje EU zbog korupcije. EU će u svakom slučaju Bosni i Hercegovini usloviti takvim izmjenama, a da bi se postigle takve izmjene u BiH potrebna je politička volja da se uzsita krene u borbu protiv korupcije, a ne da to ostane kao do sada samo na deklarativnim principima. Govorim o velikoj političkoj korupciji, znači gdje se dodjeljuju tenderi bez javnih nabavki, ili sa namještenim javnim nabavkama, gdje se koncesije dodjeljuju, privatiziraju preduzeća i na taj način stiču ogromna sredstva. Također, imate razvojne banke koje distribuiraju svoja sredstva onako kako ne bi trebalo, u najmanju, ruku. A dok ne dođe zaista neko odlučan da provede borbu protiv korupcije na vlast u BiH, na našu žalost ja mislim da se to neće promijeniti.“
Daleko od integracija
Na drugom mjestu građani BIH kao najpoželjniju stavljaju privrednu reformu, zatim izmjene Ustava, reformu pravosuđa i socijalne politike. Profesor dr. Nikola Grabovac kaže da se ekonomskim reformama prije svega mora postići veće zapošljavanje.
„Pri čemu bi obavezu morali preuzeti naročito političari da stvore okruženje i ambijent. Oni se vole sad u ovoj situaciji izvlačiti, kao vlada nije firma koja će zapošljavati ljude. Nažalost, oni to ne znaju - vlada je najveća firm
"Mi smo daleko još od evropskih integracija i u privredi i u ukupnom životu itd“, kaže profesor Nikola Grabovac.
Nekoliko ključnih zakona BiH još nije usvojla. Očigledan je zastoj u konačnoj ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Iz međunarodne zajednice dolaze zamjerke kako ne znaju s kim pregovarati o reformskim procesima, jer nema državnih organa vlasti.
Zbog očiglednog kršenja ljudskih prava, što potvrđuje presuda u slučaju Sejdić - Finci, Bosni i Hercegovini prijeti isključenje iz Vijeća Evrope. I zbog svega toga više brinu građani nego političari:
„Totalni bezizlaz. Svi ovi veliki ljudi imaju svoju djecu, zna se gdje su, oni su već u Evropi.“
„Nije bitno uopšte da li će BiH biti članica EU, a dobro bi bilo da bude, nego je bitno da dostigne evropske standarde. Nažalost, ovo što sada živimo je jako daleko od toga.“
„Ako se ovako budu dogovarali naši političari, nećemo nikada ući.“
„Sudeći po cjelokupnoj situaciji u BiH, bogami daleko smo mi još - dok se ne dadne šansa mladim ljudima da nešto urade.“
Vraćajući se podatku da evropske integracije podržava 88,2 posto građana BiH, da 92,7 procenata smatra da je potrebno provoditi predviđene reforme, a da s druge strane - u tom procesu nema napretka, moramo se upitati zbog čega su na različitoj strani građani i njihovi politički predstavnici. Profesor Grabovac o tome iznosi ovaj stav:
„Mogu reći da su ti građani izabrali te političare. I uvijek je odnos u funkcionalnoj vei: kakvi građanim takvi i političari, i obrnuto - kakvi političari, takvi i građani. Mi jesmo za evropsku integraciju, ali da mi ostane moja pamet, moje saznanje i moja informacija.“