U Izvještaju o konkurentnosti za 2011. godinu Svjetskog ekonomskog foruma, bh. privreda je na samom začelju i zauzima 102. mjesto od ukupno 139 analiziranih zemalja. Uz ovaj podatak, koji je uglavnom već poznat, isti izvor je nedavno objavio da BiH zauzima pretposljednje mjesto od 42 analizirane evropske zemlje u oblasti turizma.
Situacija će biti još gora zbog trenutnih političkih prilika i problema u uspostavi vlasti nakon oktobarskih izbora, navodi profesor Sarajevskog univerziteta dr. Muris Čičić.
„Da bi jedna država napredovala mora da ima odgovarajuće upravljanje, mora da ima čak i bolje upravljanje nego konkurentne države. A pošto naša država nema nikakvo upravljanje, zapravo nema još nikakvu vladu, a i ona prethodna vlada nije baš bila nikakva vlada kojom bi se mogli ponositi, onda mislim da je sreća naša da smo još uvijek tu“, kaže dr. Muris Čičić.
BiH će imati šansu da popravi svoj položaj samo ukoliko njen prioritet bude produktivno zapošljavanje, ističe profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli Bahrija Umihanić.
„Napominjem produktivnog, šta znači zapošljavanja u poslovnom sektoru koje će dovesti do povećanja produktivnosti i na temelju toga i rasta svih onih relevantnih, fizičkih i ekonomskih pokazatelja. Zatim potrebno je preduzeti hitne interventne mjere koje imaju radikalan karakter na smanjenju javne potrošnje. I što je možda još važnije, ali evo ja sam ga stavio na treće mjesto, krenuti sa mjerama za otklanjanje korupcije u svim oblastima društva, a posebno u onim vitalnim kao što su politika, sudstvo, obrazovanje i policija“, navodi Bahrija Umihanić.
Podjela ekonomskog prostora
Ključni problem su zamke koje su upisane u Dejtonski mirovni sporazum, smatra profesor Čičić.
„Dejtonski sporazum je podijelio ekonomski prostor BiH na tri, možda i na više dijelova, napravio dva entiteta i Distrikt Brčko, pa je onda unutar jednog entiteta napravio 10 kantona, i svaki od tih prostora ima neke ingerencije državne nadležnosti, a državna nadležnost znači u suštini da nemamo harmoniziran ekonomski prostor. Ako nemamo harmoniziran ekonomski prostor, onda u suštini ne možemo ni upravljati nekim ekonomskim tokovima na korist svih građana BiH. Znači, jedina stvar o kojoj bi trebalo u ovoj državi raspravljati jesu ustavne reforme. S kim razgovarati, da li sa Hrvatskom i Srbijom, ili sa Dodikom i Čovićem, ja ne znam, ja nisam političko lice. Ali svim tim ljudima bi trebalo biti jasno, ukoliko hoće da narod na ovim prostorima živi bolje, da oni moraju razgovarati o ustavnim regormama“, kaže Čičić.
Studija jednog od vodećih svjetskih instituta za istraživanje tržišta, (“GfK Group”), potvrdila je zvanično ono što je očigledno na svakom koraku: građani u BiH imaju najmanju kupovnu moć među stanovnicima zemalja bivše Jugoslavije:
„Potonuli smo svi kao Titanik.“
„Nema više kilogram, dva, nego baš uzima se, recimo, po komad.“
„Građani ne kupuju toliko kao što su kupovali. Možda je 30 posto ostalo građana koji kupuju. Jer nema para svijet.“
„Nikakva je kupovna moć. Ljudi ništa ne kupuju, ne kupuju hranu, a kamoli garderobu.“
Prosječna godišnja kupovna moć građana u BiH iznosi 2.033 eura, odnosno 3.975 KM, čime je zauzela 36. mjesto među 40 analiziranih. Miloš Todorović, iz Udruženja ekonomista RS, iznosi još jedan neslavan pokazatelj.
„Primanja kod nas jesu niža nego u većini zemalja regiona. Kod nas su primanja slična kao u Srbiji, niža su nego u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, pogotovo u Sloveniji, doduše Slovenija je već i članica EU, tako da niža primanja jesu jedan od razloga. Drugi je da su zaista cijene kod nas u poređenju sa nivoom plata na visokom novou. Recimo, dosta prehrambenih artikala kod nas je skuplje nego u Austriji, što je van pameti“, kaže Miloš Todorović.
I tu nije kraj neslavnim pozicijama koje BiH zauzima u svjetskim analizama - jer loši su putevi, neudobni hoteli, od četiri aerodroma redovno radi samo sarajevski. Čak više nema ni one nekadašnje ljubaznosti i predusretljivosti prema strancima.
Izgleda da je teška situacija u kojoj građani žive, izbrisala i taj tradicionalni osmijeh s njihovih lica:
„Nemam nikakva primanja. Djeca viču mama, daj da jedem. Šta da ti dam?“
Situacija će biti još gora zbog trenutnih političkih prilika i problema u uspostavi vlasti nakon oktobarskih izbora, navodi profesor Sarajevskog univerziteta dr. Muris Čičić.
„Da bi jedna država napredovala mora da ima odgovarajuće upravljanje, mora da ima čak i bolje upravljanje nego konkurentne države. A pošto naša država nema nikakvo upravljanje, zapravo nema još nikakvu vladu, a i ona prethodna vlada nije baš bila nikakva vlada kojom bi se mogli ponositi, onda mislim da je sreća naša da smo još uvijek tu“, kaže dr. Muris Čičić.
BiH će imati šansu da popravi svoj položaj samo ukoliko njen prioritet bude produktivno zapošljavanje, ističe profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli Bahrija Umihanić.
„Napominjem produktivnog, šta znači zapošljavanja u poslovnom sektoru koje će dovesti do povećanja produktivnosti i na temelju toga i rasta svih onih relevantnih, fizičkih i ekonomskih pokazatelja. Zatim potrebno je preduzeti hitne interventne mjere koje imaju radikalan karakter na smanjenju javne potrošnje. I što je možda još važnije, ali evo ja sam ga stavio na treće mjesto, krenuti sa mjerama za otklanjanje korupcije u svim oblastima društva, a posebno u onim vitalnim kao što su politika, sudstvo, obrazovanje i policija“, navodi Bahrija Umihanić.
Podjela ekonomskog prostora
Ključni problem su zamke koje su upisane u Dejtonski mirovni sporazum, smatra profesor Čičić.
„Dejtonski sporazum je podijelio ekonomski prostor BiH na tri, možda i na više dijelova, napravio dva entiteta i Distrikt Brčko, pa je onda unutar jednog entiteta napravio 10 kantona, i svaki od tih prostora ima neke ingerencije državne nadležnosti, a državna nadležnost znači u suštini da nemamo harmoniziran ekonomski prostor. Ako nemamo harmoniziran ekonomski prostor, onda u suštini ne možemo ni upravljati nekim ekonomskim tokovima na korist svih građana BiH. Znači, jedina stvar o kojoj bi trebalo u ovoj državi raspravljati jesu ustavne reforme. S kim razgovarati, da li sa Hrvatskom i Srbijom, ili sa Dodikom i Čovićem, ja ne znam, ja nisam političko lice. Ali svim tim ljudima bi trebalo biti jasno, ukoliko hoće da narod na ovim prostorima živi bolje, da oni moraju razgovarati o ustavnim regormama“, kaže Čičić.
Studija jednog od vodećih svjetskih instituta za istraživanje tržišta, (“GfK Group”), potvrdila je zvanično ono što je očigledno na svakom koraku: građani u BiH imaju najmanju kupovnu moć među stanovnicima zemalja bivše Jugoslavije:
„Potonuli smo svi kao Titanik.“
"Dosta prehrambenih artikala kod nas je skuplje nego u Austriji, što je van pameti“, kaže Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista RS.
„Nema više kilogram, dva, nego baš uzima se, recimo, po komad.“
„Građani ne kupuju toliko kao što su kupovali. Možda je 30 posto ostalo građana koji kupuju. Jer nema para svijet.“
„Nikakva je kupovna moć. Ljudi ništa ne kupuju, ne kupuju hranu, a kamoli garderobu.“
Prosječna godišnja kupovna moć građana u BiH iznosi 2.033 eura, odnosno 3.975 KM, čime je zauzela 36. mjesto među 40 analiziranih. Miloš Todorović, iz Udruženja ekonomista RS, iznosi još jedan neslavan pokazatelj.
„Primanja kod nas jesu niža nego u većini zemalja regiona. Kod nas su primanja slična kao u Srbiji, niža su nego u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, pogotovo u Sloveniji, doduše Slovenija je već i članica EU, tako da niža primanja jesu jedan od razloga. Drugi je da su zaista cijene kod nas u poređenju sa nivoom plata na visokom novou. Recimo, dosta prehrambenih artikala kod nas je skuplje nego u Austriji, što je van pameti“, kaže Miloš Todorović.
I tu nije kraj neslavnim pozicijama koje BiH zauzima u svjetskim analizama - jer loši su putevi, neudobni hoteli, od četiri aerodroma redovno radi samo sarajevski. Čak više nema ni one nekadašnje ljubaznosti i predusretljivosti prema strancima.
Izgleda da je teška situacija u kojoj građani žive, izbrisala i taj tradicionalni osmijeh s njihovih lica:
„Nemam nikakva primanja. Djeca viču mama, daj da jedem. Šta da ti dam?“