BiH je po konkurentnosti privrede najlošija u regionu. Tome umnogome doprinosi komplikovana struktura države zbog koje treba mnogo više vremena za provođenje reformi nego susjednim zemljama.
Problem je i što ne postoji politički konsenzus ni za ustrojstvo zemlje, a time ni za ekonomsku politiku. Privrednici od nove vlasti očekuju da barem započne reforme bez kojih se BiH više ne može približiti Evropi niti za jedan korak.
U BiH jedan broj kompanija, uprkos nizu problema - od lošeg poslovnog okruženja, neadekvatnih zakonskih rješenja, visokih poreza do slabih poticaja za privredu, uspješno posluje.
Generalni direktor za promociju menadžera godine Pane Škrbić navodi da je 25 kompanija napravilo u ovoj godini prihod od oko 1,5 milijardi eura:
„A planiraju investicije za sljedeću godinu u vrijednosnti od milijardu maraka, i to vrlo realne investicije, nisu one papirnate, što znači da isplivavaju ljudi, kompanije koji rade i žele i da naprave bolje za sebe i za svoju lokalnu zajednicu, za državu“, kaže Škrbić.
No, čak i čelni ljudi najuspješnijih kompanija u BiH ističu niz problema sa kojima se susreću prilikom investiranja i otvaranja novih radnih mjesta, što u dobroj mjeri ograničava njihov uspjeh.
Visoki nameti na radna mjesta
Generalni direktor BH Telekoma Nedžad Rašidbegović kaže kako vlast u BiH nije u stanju primijeniti zakone koje donosi u skladu sa standardima EU.
Remzo Bakšić, iz Asocijacije poslodavaca BiH, navodi da je najveći problem u ovoj zemlji što se ne otvaraju nova radna mjesta, te se i za postojeća uzimaju nameti još uvijek najveći u regionu.
„Zemlje EU počinju, da bi povećale konkurentnost svojih preduzeća, smanjivati poreze. Mi ne razmišljamo o tome uopšte. Mi smo se za zadnje tri godine izborili jedva za pola posto smanjenja određenih doprinosa i to smatramo kao nekakvim pomakom. Dok zaista svoju ekonomsku politiku ne osmislimo na način da stvori okolnosti da se privreda razvija, da se otvaraju nova radna mjesta, i na taj način smanji pritisak na socijalne fondove, mi nećemo napraviti veliki iskorak“, kaže Bakšić.
Ni za strane investitore ne pravi se povoljnija klima, kaže Sead Miljković iz Vijeća stranih investitora.
„Fragmentiranost pravnog sistema je jedan od suštinskih problema BiH. Imamo jako puno nivoa vlasti. Strani investitori koji dođu ovdje u samom startu se suočavaju sa problemom indentifikacije nadležnosti pojedinih ministarstava i organa uprave u pojedinim postupcima, tako da jednostavno mora se puno više uraditi“, ocjenjuje Miljković.
Potrebna radikalna reforma javne uprave
Emir Avdić, direktor kompanije koja se bavi izgradnjom hidroelektrana, smatra da je problem što se politika uplela i tamo gdje ne bi trebalo.
„Ali ova nova vlast ako bude shvatila na osnovu ovih iskustava koje smo imali u prethodnih 15 godina, gdje smo našim pristupom organizovanju vlasti doveli do toga da nam je poslovati teško i da se profesionalci teško mogu izdvojiti da rade u miru svoj posao i da ga dovedu do kraja, one bi trebale napokon da to prepoznaju i da pokušaju u narednom periodu poboljšati uslove i fromiranja novih kompanija i plasmana i angažovanja investicija. Bez novih investicija, bez javnih radova na energetskim i infrastrukturnim objektima i na turizmu, nema dalje“, kaže Avdić.
Navedeni problemi naznačeni su i u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 2010.- 2011. godinu, prema kojem je BiH na 110. mjestu konkurentnosti privrede od 183 zemlje obuhvaćene ovim izvještajem.
Prvi čovjek Centra za menadžment i informacione tehnologije prof.dr. Zlatko Lagumdžija kaže kako je BiH prije svega neophodna reforma javne uprave koja je neefikasna, troma i troši nedopustivo mnogo novca, no pitanje je postoji li politički konsenzus za takvo što.
„Radi se o jednoj potpunoj neefikasnosti i prohodnosti institucija, što znači da treba provesti radikalnu reformu javne uprave u smislu smanjivanja njene tromosti. Za tako nešto moramo imati ipak jedan politički konsenzus. Mislim da bismo morali u ovoj zemlji više tražiti politički konsenzus oko konkurentnosti i bolje ekonomije i efikasnije socijalne zaštite, efikasnijih institucija, pokretanja javnih radova, podrške privredi koja je izvozno orijentirana i proizvodno orijentirana. Ukoliko se okrenemo tome, onda mislim da imamo šansu da u naredne četiri godine budemo u boljem stanju nego što je to danas“, smatra Lagumdžija.
BiH je po Izvještaju o globalnoj konkurentnosti još uvijek najlošija u regionu, a najbliža po konkurentnosti je Srbija, koja je 14 mjesta ispred BiH.
Problem je i što ne postoji politički konsenzus ni za ustrojstvo zemlje, a time ni za ekonomsku politiku. Privrednici od nove vlasti očekuju da barem započne reforme bez kojih se BiH više ne može približiti Evropi niti za jedan korak.
U BiH jedan broj kompanija, uprkos nizu problema - od lošeg poslovnog okruženja, neadekvatnih zakonskih rješenja, visokih poreza do slabih poticaja za privredu, uspješno posluje.
Generalni direktor za promociju menadžera godine Pane Škrbić navodi da je 25 kompanija napravilo u ovoj godini prihod od oko 1,5 milijardi eura:
„A planiraju investicije za sljedeću godinu u vrijednosnti od milijardu maraka, i to vrlo realne investicije, nisu one papirnate, što znači da isplivavaju ljudi, kompanije koji rade i žele i da naprave bolje za sebe i za svoju lokalnu zajednicu, za državu“, kaže Škrbić.
No, čak i čelni ljudi najuspješnijih kompanija u BiH ističu niz problema sa kojima se susreću prilikom investiranja i otvaranja novih radnih mjesta, što u dobroj mjeri ograničava njihov uspjeh.
Visoki nameti na radna mjesta
Generalni direktor BH Telekoma Nedžad Rašidbegović kaže kako vlast u BiH nije u stanju primijeniti zakone koje donosi u skladu sa standardima EU.
Zgrada uprave Energoinvesta, nekadašnjeg bh. privrednog giganta, Sarajevo 2009, foto: Midhat Poturović
„Imate apsurd da ni izvršna ni zakonodavna vlast, a ni institucije društva ne pridržavaju se tih zakona nego prave neke svoje propise - i praktično je haos i nerazumijevanje u ponašanju menadžmenta koji sad ne zna da li da sluša Upravu za indirektno oporezivanje ili Finansijsku policiju ili Agenciju za javne nabavke ili Ministarstvo finansija – jer oni niko s nikim nema usaglašene stavove po ključnim pitanjima“, navodi Rešidbegović. 
Remzo Bakšić, iz Asocijacije poslodavaca BiH, navodi da je najveći problem u ovoj zemlji što se ne otvaraju nova radna mjesta, te se i za postojeća uzimaju nameti još uvijek najveći u regionu.
„Zemlje EU počinju, da bi povećale konkurentnost svojih preduzeća, smanjivati poreze. Mi ne razmišljamo o tome uopšte. Mi smo se za zadnje tri godine izborili jedva za pola posto smanjenja određenih doprinosa i to smatramo kao nekakvim pomakom. Dok zaista svoju ekonomsku politiku ne osmislimo na način da stvori okolnosti da se privreda razvija, da se otvaraju nova radna mjesta, i na taj način smanji pritisak na socijalne fondove, mi nećemo napraviti veliki iskorak“, kaže Bakšić.
Ni za strane investitore ne pravi se povoljnija klima, kaže Sead Miljković iz Vijeća stranih investitora.
„Fragmentiranost pravnog sistema je jedan od suštinskih problema BiH. Imamo jako puno nivoa vlasti. Strani investitori koji dođu ovdje u samom startu se suočavaju sa problemom indentifikacije nadležnosti pojedinih ministarstava i organa uprave u pojedinim postupcima, tako da jednostavno mora se puno više uraditi“, ocjenjuje Miljković.
Potrebna radikalna reforma javne uprave
Emir Avdić, direktor kompanije koja se bavi izgradnjom hidroelektrana, smatra da je problem što se politika uplela i tamo gdje ne bi trebalo.
"Bez novih investicija, bez javnih radova na energetskim i infrastrukturnim objektima i na turizmu, nema dalje", kaže direktor jedne od bh. kompanija Emir Avdić
„Ali ova nova vlast ako bude shvatila na osnovu ovih iskustava koje smo imali u prethodnih 15 godina, gdje smo našim pristupom organizovanju vlasti doveli do toga da nam je poslovati teško i da se profesionalci teško mogu izdvojiti da rade u miru svoj posao i da ga dovedu do kraja, one bi trebale napokon da to prepoznaju i da pokušaju u narednom periodu poboljšati uslove i fromiranja novih kompanija i plasmana i angažovanja investicija. Bez novih investicija, bez javnih radova na energetskim i infrastrukturnim objektima i na turizmu, nema dalje“, kaže Avdić.
Navedeni problemi naznačeni su i u Izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 2010.- 2011. godinu, prema kojem je BiH na 110. mjestu konkurentnosti privrede od 183 zemlje obuhvaćene ovim izvještajem.
Prvi čovjek Centra za menadžment i informacione tehnologije prof.dr. Zlatko Lagumdžija kaže kako je BiH prije svega neophodna reforma javne uprave koja je neefikasna, troma i troši nedopustivo mnogo novca, no pitanje je postoji li politički konsenzus za takvo što.
„Radi se o jednoj potpunoj neefikasnosti i prohodnosti institucija, što znači da treba provesti radikalnu reformu javne uprave u smislu smanjivanja njene tromosti. Za tako nešto moramo imati ipak jedan politički konsenzus. Mislim da bismo morali u ovoj zemlji više tražiti politički konsenzus oko konkurentnosti i bolje ekonomije i efikasnije socijalne zaštite, efikasnijih institucija, pokretanja javnih radova, podrške privredi koja je izvozno orijentirana i proizvodno orijentirana. Ukoliko se okrenemo tome, onda mislim da imamo šansu da u naredne četiri godine budemo u boljem stanju nego što je to danas“, smatra Lagumdžija.
BiH je po Izvještaju o globalnoj konkurentnosti još uvijek najlošija u regionu, a najbliža po konkurentnosti je Srbija, koja je 14 mjesta ispred BiH.