Vaš browser nepodržava HTML5
Prokleta avlija sa pet zvjezdica
(TV Liberty prilog: Prokleta avlija sa pet zvjezdica; april 2011)
Žana Kovačević
Još prije tri godine istekli su rokovi do kada je BiH trebala dobiti državni zatvor. Sedam godina poslije donošenja odluke da se na prostoru Istočne Ilidže, u blizini Sarajeva, izgradi državni zatvor, na toj lokaciji danas postoje samo podignuti zatvorski zidovi.
Od ideje do danas zbog neispunjavanja propisanih bezbjednosnih standarda izvedbeni projekat je pravljen dva puta, ali povećana cijena zatvora više od du
"Očekujem, ovim tempom ako bude išlo, da će se u toku ljeta završiti pripreme za raspisivanje tendera, izbor izvođača, a da bi se tokom jeseni moglo pristupiti prvim radovima", kaže direktor projekta Jugoslav Jovičić.
No čini se da su formiranjem jedinice za implementaciju projekta izgradnje državnog zatvora u Ministarstvu pravde BiH, šanse da ga jednog dana i bude znatno veće.
Direktor novoosnovane jedinice, koja bi projekat izgradnje državnog zatvora trebala dovesti do kraja, Jugoslav Jovičić kaže:
“Ja očekujem, ovim tempom ako bude išlo, da će se u toku ljeta završiti sve ove pripreme za raspisivanje tendera, izbor izvođača, a da bi se tokom jeseni moglo pristupiti prvim radovima. Osim nekih radova za koje možemo vrlo brzo da pristupimo raspisivanju tendera, prva procjena bi bila da će zatvor - sama zgrada, biti površine 13.000 kvadratnih metara i koštati oko 15 miliona eura. Međutim, druga procjena je da je to 22.000 kvadratnih metara i 23 miliona eura.”
Lista za čekanje
Na neophodnost izgradnje državnog zatvora već godinama upozoravaju međunarodni i domaći predstavnici vlasti ističući da na području Federacije trenutno između 800 do 1.000 pravosnažno osuđenih osoba čeka na slobodno mjesto u nekom od entitetskih zatvora.
Situacija je nešto bolja u RS gdje je popunjenost kapaciteta oko 80 posto i mjesta ima više, ali zbog nepostojanja međuentitetskog sporazuma osuđenici iz Federacije ne mogu kaznu izdržavati u RS, i obratno.
Ipak, nakon izgubljenih godina u kojima nije urađeno ništa na izgradnji zatvora, te cijena projekta značajno povećana, entitetska ministarstva pravde postala su sumnjičava, a iz RS najavljeno da projekat više neće podržavati, kaže entitetski ministar pravde Džerard Selman.
“Rečeno je da će to biti 14 miliona eura, s tim da se kapacitet zatvora smanjuje na 300 osuđenih lica. Prihvatili smo i to. Međutim, šta se dešava u posljednje vrijeme? Na petoj ministarskoj konferenciji ministara pravde kantona, entiteta i BiH dolazimo do informacije da taj projekat košta 39 miliona eura sa kapacitetom od 300 osuđenih lica. Mislim da skupljeg zatvora u svijetu neće biti”, kaže Selman.
Feliks Vidović, dosadašnji federalni ministar pravde, takođe misli da je projekat premašio očekivanu vrijednost:
“Meni zvuči da je projekat preskup, a kad kažem preskup, pokušavam ga porediti sa nekim proširenjem kapaciteta, odnosno građenjem novih objekata koje smo gradili mi u Federaciji”, navodi Vidović.
Otvaranje za dvije godine
U jedinici za implementaciju projekta ne vide razloga zabrinutosti jer je ovaj već obezbijeđen, svih 77,5 miliona KM, i to većim dijelom međunarodnih donacija, kaže direktor Jovičić.
“Cijena u ovom slučaju nije promijenjena po kvadaratu, nego je samo povećana kvadratura”, tvrdi Jovičić.
“Ovo će biti najmoderniji zatvor ovog tipa, predviđen za one koji su osuđeni za ratne zločine, za najteže oblike kriminalnih aktivnosti i organizovanog krominala", kaže Jugoslav Jovičić.
Uprkos neslaganjima, predstavnici državnog Ministarstva pravde ističu da nemaju problema s provođenjem neophodnih aktivnosti i najavljuju da će novi državni zatvor biti spreman da prve zatvorenike primi za dvije godine, te oslobodi sadašnje pretrpane kazneno-popravne ustanove.
“Ovo će biti najmoderniji zatvor ovog tipa, predviđen za najteže oblike zatvorenika, znači one koji su osuđeni za ratne zločine, za najteže oblike kriminalnih aktivnosti i organizovanog krominala. Zatvor ispunjava evropska zatvorska pravila. I zatvor je bio predviđen za 350 zatvorenika, i sada je predviđen za 350, znači to je 300 zatvorenika i 50 u pritvorskoj jedinici”, kaže Jugoslav Jovičić.
Tako bi se najteži kriminalci i osuđeni ratni zločinci našli u, kako najavljuju, zatvoru vrhunske sigurnosti kakvog nema u regionu, a sadašnji zatvorski kapaciteti bili više usmjereni na program rehabilitacije. Upravo takve su i preporuke Savjeta Evrope, kaže Samra Šuškić - Bašić iz konsultantske firme koja se specijalizovala za oblasti reforme javne uprave i za reforme u sektoru pravde i unutrašnjih poslova.
“Ono što je generalno preporuka Vijeća Evrope i drugih standarda u oblasti izvršenja krivičnih sankcija jeste da kazna zatvora bi trebala da bude zapravo kazna koja bi se trebala primijeniti samo u onim slučajevima kada je ozbiljnost krivičnog djela takve prirode i kada je pitanje sigurnosti zajednice takve prirode da nema drugih adekvatnih sankcija za ta krivična djela. U biti to znači da bi, pored kazne zatvora, krivični zakoni trebali da predviđaju i druge vrste kazni koje se izvršavaju u zajednici”, pojašnjava Samra Šuškić - Bašić.
Pitanja primjene sankcija i mjera u zajednici, odnosno alternativne kazne, kao i pitanje izgradnje državnog zatvora i drugih zatvorskih kapaciteta utvrđeni su kao prioriteti u petogodišnjoj Strategiji za refomu sektora pravde, koje su usvojili svi nivoi vlasti u BiH u 2006. godini.