Narodna skupština RS usvojila je u utorak zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS i poda zabranom je raspologanja. Prema ovom zakonu, sva imovina koja je bila vlasništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine do 31. decembra 1991. godine i koja joj je pripala sporazumom o sukcesiji, a nalazi se na području RS, u narednih šest mjeseci će se uknjižiti kao vlasništvo ovog bh. entiteta.
Ministar pravde RS Džerard Selman, obrazlažući razloge za donošenje zakona, istakao je nemogućnost postizanja dogovor o raspodjeli državne imovine između entiteta, Distrikta Brčko i Savjeta ministara BiH od 2004. godine. Ustavni osnov za donošenje zakona, prema riječima Selmana, je entitetski Ustav prema kojem RS obezbjeđuje i uređuje svojinske i obligacione odnose:
„To praktično znači da sva imovina koja se nalazi na teritoriji RS po ovim odredbama u vlasništvu je RS, a po funkcionalnom principu dio te imovine može se ustupiti na korištenje insitucijama BiH radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti. Pitanje ustupanja imovine institucijama BiH regulisaće se sporazumima između Savjeta ministara BiH s jedne strane i Vlade RS s druge strane“, kaže Selman.
Srđan Mazalica iz SNSD-a kaže da će ovaj zakon staviti tačku na, kako je rekao, političke nasrtaje iz Sarajeva koji su unosili pravnu nesigurnost kod građana Republike Srpske.
„BiH u pravom smislu te riječi nije suveren kao neke druge države, pa i u raspolaganju imovinom BiH je praktično društvo s ograničenom odgovornošću gdje dva entiteta čine BiH, dogovaraju se koje su to zajedničke nadležnosti koje će dva entiteta zajednički uraditi preko organa i institucija na nivou BiH“, navodi Mazalica.
Poslanik Stranke za BiH Muharem Murselović ocijenio je zakon antiustavnim i antidejtonskim. On smatra da usvajanje zakona predstavlja direktan napad na državu i uvod u ustavnu krizu u Bosni i Hercegovinu:
„Ako se ne bude reagiralo, ako na svaki način međunarodna zajednica, državne institucije i svi oni koji BiH doživljavaju kao jedinstvenu zemlju ne budu reagirali, ovo može da bude uvod u raspad BiH - jer ovaj isti princip je pokušao Slobodan Milošević da nametne u Dejtonu, nije mu uspjelo“, tvrdi Murselović.
Supotno stavovima Savjeta za provođenje mira
Poslanik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović mišljenja je da je i današnja sjednica entitetskog parlamenta bila samo dio predizborne kampanje:
„Pokušava se iskoristiti svaka moguća prilika da se izazove konflikt - kao što je i danas očigledno bio dogovor između Stranke za BiH i SNSD-a da se pravi jedna predizborna priča da svako na određeni način motiviše svoje potencijalne birače da prepoznaju današnju raspravu kao tobože branjenje nekih velikih nacionalnih interesa. Postavlja se pitanje zašto ovaj prijedlog zakona nije bio usvojen u Narodnoj skupštini prije dva mjeseca, ili prošle godine“, kaže Borenović.
Ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom BiH i ne doprinosi rješenju problema imovine, a i suprotan je stavovima Savjeta za provođenje mira, kaže poslanik Stranke demokratske akcije Ramiz Salkić,
„O uslovima i ciljevima za zatvaranje Ureda OHR-a, da vlada predlaganjem ovoga zakona i puštanjem u proceduru zapravo čini sve kako Ured visokog predstavnika ne bi bio zatvoren", tvrdi Salkić.
Kancelarija visokog predstavnika predstavnika, reagujući na usvajanje zakona, saopštila je da i ovaj događaj predstavlja nastavak kontradiktorne politike vladajuće koalicije u RS koja sa jedne strane stalno govori o potrebi odlaska OHR-a, a s druge strane čini sve kako bi on ostao.
„Vladajuća koalicija u RS je sigurno svjesna da je u februaru 2008. godine Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira utvrdio da je postizanje dogovora o pitanju državne imovine preduslov za odluku o zatvaranju OHR-a. Ovaj uslov se nije promijenio“, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH 2005. godine nametnuo je tri zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom koja su na snazi dok bh. političari ne postignu dogovor o njenoj raspodjeli. Postizanje dogovora o raspodjeli državne imovine jedan je od preostalih „5+2“ uslova koje BiH treba ispuniti kako bi došlo do okončanja mandata Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
Podsjetimo da je Vijeće za provedbu mira u BiH, na sjednici održanoj 30. juna ove godine, pozvalo sve strane u BiH da se uzdrže od bilo kakvih unilateralnih postupaka u pogledu državne imovine jer bi to usporilo napredak BiH u procesu euroatlantskih integracija.
Ministar pravde RS Džerard Selman, obrazlažući razloge za donošenje zakona, istakao je nemogućnost postizanja dogovor o raspodjeli državne imovine između entiteta, Distrikta Brčko i Savjeta ministara BiH od 2004. godine. Ustavni osnov za donošenje zakona, prema riječima Selmana, je entitetski Ustav prema kojem RS obezbjeđuje i uređuje svojinske i obligacione odnose:
„To praktično znači da sva imovina koja se nalazi na teritoriji RS po ovim odredbama u vlasništvu je RS, a po funkcionalnom principu dio te imovine može se ustupiti na korištenje insitucijama BiH radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti. Pitanje ustupanja imovine institucijama BiH regulisaće se sporazumima između Savjeta ministara BiH s jedne strane i Vlade RS s druge strane“, kaže Selman.
Srđan Mazalica iz SNSD-a kaže da će ovaj zakon staviti tačku na, kako je rekao, političke nasrtaje iz Sarajeva koji su unosili pravnu nesigurnost kod građana Republike Srpske.
„BiH u pravom smislu te riječi nije suveren kao neke druge države, pa i u raspolaganju imovinom BiH je praktično društvo s ograničenom odgovornošću gdje dva entiteta čine BiH, dogovaraju se koje su to zajedničke nadležnosti koje će dva entiteta zajednički uraditi preko organa i institucija na nivou BiH“, navodi Mazalica.
Poslanik Stranke za BiH Muharem Murselović ocijenio je zakon antiustavnim i antidejtonskim. On smatra da usvajanje zakona predstavlja direktan napad na državu i uvod u ustavnu krizu u Bosni i Hercegovinu:
„Ako se ne bude reagiralo, ako na svaki način međunarodna zajednica, državne institucije i svi oni koji BiH doživljavaju kao jedinstvenu zemlju ne budu reagirali, ovo može da bude uvod u raspad BiH - jer ovaj isti princip je pokušao Slobodan Milošević da nametne u Dejtonu, nije mu uspjelo“, tvrdi Murselović.
Supotno stavovima Savjeta za provođenje mira
Poslanik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović mišljenja je da je i današnja sjednica entitetskog parlamenta bila samo dio predizborne kampanje:
„Pokušava se iskoristiti svaka moguća prilika da se izazove konflikt - kao što je i danas očigledno bio dogovor između Stranke za BiH i SNSD-a da se pravi jedna predizborna priča da svako na određeni način motiviše svoje potencijalne birače da prepoznaju današnju raspravu kao tobože branjenje nekih velikih nacionalnih interesa. Postavlja se pitanje zašto ovaj prijedlog zakona nije bio usvojen u Narodnoj skupštini prije dva mjeseca, ili prošle godine“, kaže Borenović.
Ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom BiH i ne doprinosi rješenju problema imovine, a i suprotan je stavovima Savjeta za provođenje mira, kaže poslanik Stranke demokratske akcije Ramiz Salkić,
„O uslovima i ciljevima za zatvaranje Ureda OHR-a, da vlada predlaganjem ovoga zakona i puštanjem u proceduru zapravo čini sve kako Ured visokog predstavnika ne bi bio zatvoren", tvrdi Salkić.
Kancelarija visokog predstavnika predstavnika, reagujući na usvajanje zakona, saopštila je da i ovaj događaj predstavlja nastavak kontradiktorne politike vladajuće koalicije u RS koja sa jedne strane stalno govori o potrebi odlaska OHR-a, a s druge strane čini sve kako bi on ostao.
„Vladajuća koalicija u RS je sigurno svjesna da je u februaru 2008. godine Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira utvrdio da je postizanje dogovora o pitanju državne imovine preduslov za odluku o zatvaranju OHR-a. Ovaj uslov se nije promijenio“, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH 2005. godine nametnuo je tri zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom koja su na snazi dok bh. političari ne postignu dogovor o njenoj raspodjeli. Postizanje dogovora o raspodjeli državne imovine jedan je od preostalih „5+2“ uslova koje BiH treba ispuniti kako bi došlo do okončanja mandata Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
Podsjetimo da je Vijeće za provedbu mira u BiH, na sjednici održanoj 30. juna ove godine, pozvalo sve strane u BiH da se uzdrže od bilo kakvih unilateralnih postupaka u pogledu državne imovine jer bi to usporilo napredak BiH u procesu euroatlantskih integracija.