Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske donijelo je u petak odluku kojom je utvrđeno da zakonom o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji ovog entiteta i pod zabranom je raspolaganja, a koji je usvojen na sjednici Narodne skupštine 14. septembra ove godine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Predsjednik Ustavnog suda RS Mirko Zovko izjavio je da je Vijeće utvrdilo da je Narodna skupština, kao institucija koja vrši zakonodavnu vlast na nivou entiteta, ovlaštena da uređuje, između ostalog, i status dijela državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske.
„Zašto nije povrijeđen vitalni interes nijednog naroda? Ovdje ne postoji nijedan element diskriminacije. Zakon se odnosi na sve ljude, dakle konstitutivne narode i ostale u RS. Teoretski postoji mogućnost da je povrijeđen za sve, ali mi smo ustanovili da niko nije povrijeđen ovim zakonom“, rekao je Zovko.
Zovko je naglasio da je zahtjev Kluba Bošnjaka upućen na pogrešnu adresu, imajući u vidu njihov stava da je vitalni interes povrijeđen zbog toga što osporeni zakon krši temeljne principe ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, odredbe Ustava BiH i međunarodni sporazum o pitanjima sukcesije.
„Adresant Klub Bošnjaka i mi kao institucija koja treba da rješava ovaj predmet, mislim da je i jedno i drugo pigrešno, da je to promašeno, da bi taj predmet trebao neko drugi da rješava. Ja ne dajem pravne pouke, to ne smijem. I čak štaviše, da podnosilac zahtjeva u odnosu na pravo akcije kada da bi uputio taj zahtjev nekome drugom, to ne bi mogao Klub Bošnjaka nego neko drugi koji je ovlašten prema Ustavu BiH“, naveo je Zovko.
Žalba Ustavnom sudu BiH
Iako će osam dana po objavljivanju u Službenom glasniku zakon o statusu državne imovine u RS stupiti na snagu, subina ovog zakona čini se da još nije riješena.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić, prije nekoliko dana u Banjoj Luci je najavio da će pokrenuti ocjenu njegove ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH.
„Ukoliko Ustavni sud RS odbije tu incijativu, ja ću iskoristiti mogućnost da kao zamjenik predjedavajućeg obratim se Ustavnom sudu BiH, jer smatram da je to pitanje koje treba da se rješava državnim zakonom“, naveo je Tihić.
Član Predsjedništva SDP BiH Slobodan Popović takođe misli da još sve nije izgubljeno.
„Dok god sva formalno-pravna prava ne završe, dotle nije odluka konačna. Prema tome, i ovo što je donio Ustavni sud RS nije konačna odluka“, smatra Popvoić.
Pomoćnik ministra pravde RS Nikola Kovačević najavio je da će primjena zakona početi čim stupi na snagu. Tada će se moći preduzimati sve radnje u pogledu upisa prava svojine u korist RS, kako je to zakonom i predviđeno, kazao je Kovačević.
Iznoseći svoj lični stav o zakonu, predsjednik Ustavnog suda RS je rekao:
„Ja sam rekao na sjednici da taj mi se zakon ne sviđa, ali mi na njega ne možemo djelovati.“
Jednostrana mjera
Visoki predstavnik za BiH je u prvoj polovini 2005. nametnuo tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, na nivou Bosne i Hercegovine i oba entiteta. Tim zakonima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom koja je po Sporazumu o pitanjima sukcesije pripala BiH, kao i nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH do 31. decembra 1991.
Privremena zabrana raspolaganja nad državnom imovinom, kako je regulirano nametnutim zakonima, ostaje na snazi do donošenja zakona kojim će se urediti kriteriji za raspodjelu državne imovine između BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Predsjednik Radne grupe za izradu zakona Zenit Kelić misli da će jednostrana odluka RS da na ovaj način riješi pitanje državne imovine otežati mogućnost dogovora oko zakona na državnom nivou.
„Sad imate neku pat poziciju. Te neke polazne osnove koje su bile u nacrtu ovog zakona, sad faktički su stavljene van snage. Ne znam kako i da li se uopšte može doći do onih verzija zakona koje su bile predlagane“, rekao je Kelić.
A povodom odluke Ustavnog suda RS oglasila se i Kancelarija visokog predstavnika.
„OHR konstatuje da cjelokupna procedura za stupanje na snagu ovog zakona još uvijek nije okončana. Samo prije 10 dana Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je izjavio da se vlasti u BiH trebaju suzdržati od bilo kakvih jednostranih mjera u ovom pogledu. Objava i naknadno stupanje na snagu takvog zakona bi predstavljalo jednostrano preduzimanje mjera od strane jednog entiteta u vezi sa pitanjem koje se jasno odnosi na ustavni okvir BiH. Jednostrane mjere ne mogu riješiti sporove koji proizilaze iz Ustava i bile bi u suprotnosti sa trenutnim duhom saradnje i dijaloga izraženim od strane lidera u BiH“, prenijela je stav OHR-a portparol Ljiljana Radetić.
Raspodjela državne imovine je jedan od 5+2 uslova za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika.
Predsjednik Ustavnog suda RS Mirko Zovko izjavio je da je Vijeće utvrdilo da je Narodna skupština, kao institucija koja vrši zakonodavnu vlast na nivou entiteta, ovlaštena da uređuje, između ostalog, i status dijela državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske.
„Zašto nije povrijeđen vitalni interes nijednog naroda? Ovdje ne postoji nijedan element diskriminacije. Zakon se odnosi na sve ljude, dakle konstitutivne narode i ostale u RS. Teoretski postoji mogućnost da je povrijeđen za sve, ali mi smo ustanovili da niko nije povrijeđen ovim zakonom“, rekao je Zovko.
Zovko je naglasio da je zahtjev Kluba Bošnjaka upućen na pogrešnu adresu, imajući u vidu njihov stava da je vitalni interes povrijeđen zbog toga što osporeni zakon krši temeljne principe ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, odredbe Ustava BiH i međunarodni sporazum o pitanjima sukcesije.
„Adresant Klub Bošnjaka i mi kao institucija koja treba da rješava ovaj predmet, mislim da je i jedno i drugo pigrešno, da je to promašeno, da bi taj predmet trebao neko drugi da rješava. Ja ne dajem pravne pouke, to ne smijem. I čak štaviše, da podnosilac zahtjeva u odnosu na pravo akcije kada da bi uputio taj zahtjev nekome drugom, to ne bi mogao Klub Bošnjaka nego neko drugi koji je ovlašten prema Ustavu BiH“, naveo je Zovko.
Žalba Ustavnom sudu BiH
Iako će osam dana po objavljivanju u Službenom glasniku zakon o statusu državne imovine u RS stupiti na snagu, subina ovog zakona čini se da još nije riješena.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić, prije nekoliko dana u Banjoj Luci je najavio da će pokrenuti ocjenu njegove ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH.
„Ukoliko Ustavni sud RS odbije tu incijativu, ja ću iskoristiti mogućnost da kao zamjenik predjedavajućeg obratim se Ustavnom sudu BiH, jer smatram da je to pitanje koje treba da se rješava državnim zakonom“, naveo je Tihić.
Član Predsjedništva SDP BiH Slobodan Popović takođe misli da još sve nije izgubljeno.
„Dok god sva formalno-pravna prava ne završe, dotle nije odluka konačna. Prema tome, i ovo što je donio Ustavni sud RS nije konačna odluka“, smatra Popvoić.
Pomoćnik ministra pravde RS Nikola Kovačević najavio je da će primjena zakona početi čim stupi na snagu. Tada će se moći preduzimati sve radnje u pogledu upisa prava svojine u korist RS, kako je to zakonom i predviđeno, kazao je Kovačević.
Iznoseći svoj lični stav o zakonu, predsjednik Ustavnog suda RS je rekao:
„Ja sam rekao na sjednici da taj mi se zakon ne sviđa, ali mi na njega ne možemo djelovati.“
Jednostrana mjera
Visoki predstavnik za BiH je u prvoj polovini 2005. nametnuo tri zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, na nivou Bosne i Hercegovine i oba entiteta. Tim zakonima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom koja je po Sporazumu o pitanjima sukcesije pripala BiH, kao i nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH do 31. decembra 1991.
Jednostrane mjere ne mogu riješiti sporove koji proizilaze iz Ustava, poručuju iz Kancelarije visokog predstavnika.
Privremena zabrana raspolaganja nad državnom imovinom, kako je regulirano nametnutim zakonima, ostaje na snazi do donošenja zakona kojim će se urediti kriteriji za raspodjelu državne imovine između BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Predsjednik Radne grupe za izradu zakona Zenit Kelić misli da će jednostrana odluka RS da na ovaj način riješi pitanje državne imovine otežati mogućnost dogovora oko zakona na državnom nivou.
„Sad imate neku pat poziciju. Te neke polazne osnove koje su bile u nacrtu ovog zakona, sad faktički su stavljene van snage. Ne znam kako i da li se uopšte može doći do onih verzija zakona koje su bile predlagane“, rekao je Kelić.
A povodom odluke Ustavnog suda RS oglasila se i Kancelarija visokog predstavnika.
„OHR konstatuje da cjelokupna procedura za stupanje na snagu ovog zakona još uvijek nije okončana. Samo prije 10 dana Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je izjavio da se vlasti u BiH trebaju suzdržati od bilo kakvih jednostranih mjera u ovom pogledu. Objava i naknadno stupanje na snagu takvog zakona bi predstavljalo jednostrano preduzimanje mjera od strane jednog entiteta u vezi sa pitanjem koje se jasno odnosi na ustavni okvir BiH. Jednostrane mjere ne mogu riješiti sporove koji proizilaze iz Ustava i bile bi u suprotnosti sa trenutnim duhom saradnje i dijaloga izraženim od strane lidera u BiH“, prenijela je stav OHR-a portparol Ljiljana Radetić.
Raspodjela državne imovine je jedan od 5+2 uslova za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika.