Ministarstvo finansija RS već je pripremilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci BiH kojim bi se trebalo regulisati da se sredstva koja su uplatili entiteti priznaju kao njihov uloženi početni kapital u Centralnu banku.
Prijedlogom zakona predviđeno je da entiteti mogu zahtijevati naknadu troškova osnivanja glavnih jedinica i filijala Centralne banke, iz sredstava njene dobiti.
Takođe bi se regulisalo da se ostatak profita Centralne banke raspoređuje osnivačima srazmjerno visini uplaćenih sredstava u početnom kapitalu, umjesto uplate na račun institucije zadužene za državni budžet koja, podsjećaju u Ministarstvu finansija RS, nije osnivač Centralne banke.
„Ministarstvo finansija nije do danas dobilo odgovor po upućenim zahtjevima, i pored usmenih i pismenih urgencija rješavanja ovog pitanja, niti su primjedbe Republike Srpske prihvaćene prilikom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o Centralnoj banci BiH“ - navodi se u pismenom odgovoru Ministarstva finansija RS.
Iz Centralne banke BiH oglasili su se saopštenjem u kojem kažu da ne žele komentarisati inicijative za eventualne izmjene Zakona te da je za to nadležna Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, uz konsultacije sa Upravnim vijećem Centralne banke.
Po pitanju raspodjele profita pozivaju se na Zakon o Centralnoj banci BiH, koji određuje prioritete podjele dobiti.
Ekonomski ekspert Slaviša Raković smatra da je status Centralne banke i eventualno učešće entiteta u dobiti – političko, a ne ekonomsko pitanje:
„Tačno je da su entiteti u aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, ima tome već dosta godina, pribavili nekih 20 miliona dolara dodatnog kapitala za Centralnu banku, ali mi možemo reći, s obzirom na različita rješenja u svijetu u organizacijama Centralne banke, na primjer u SAD - FED je neka vrsta dioničkog društva, a u zemljama evropske tradicije centralne banke su uglavnom državne institucije, a ne poslovne banke – dakle, možemo reći da na to političko pitanje ovdje u Bosni i Hercegovini treba da odgovore i organi koji su za to nadležni, po mogućnosti i najvjerovatnije Ustavni sud BiH“, kaže Raković.
Iz Ministarstva finansija RS nema informacije kada će pitanje Centralne banke biti aktuelizovano iako je prijedlog zakona, kako kažu – uveliko spreman.
Prijedlogom zakona predviđeno je da entiteti mogu zahtijevati naknadu troškova osnivanja glavnih jedinica i filijala Centralne banke, iz sredstava njene dobiti.
U RS se pozivaju na činjenicu da su entiteti uplatili sredstva za osnivanje te banke i zbog toga zahtijevaju vlasnička prava.
Takođe bi se regulisalo da se ostatak profita Centralne banke raspoređuje osnivačima srazmjerno visini uplaćenih sredstava u početnom kapitalu, umjesto uplate na račun institucije zadužene za državni budžet koja, podsjećaju u Ministarstvu finansija RS, nije osnivač Centralne banke.
„Ministarstvo finansija nije do danas dobilo odgovor po upućenim zahtjevima, i pored usmenih i pismenih urgencija rješavanja ovog pitanja, niti su primjedbe Republike Srpske prihvaćene prilikom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o Centralnoj banci BiH“ - navodi se u pismenom odgovoru Ministarstva finansija RS.
Iz Centralne banke BiH oglasili su se saopštenjem u kojem kažu da ne žele komentarisati inicijative za eventualne izmjene Zakona te da je za to nadležna Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, uz konsultacije sa Upravnim vijećem Centralne banke.
Ekonomski ekspert Slaviša Raković podsjeća da su u zemljama evropske tradicije centralne banke uglavnom državne institucije, a ne poslovne banke.
Po pitanju raspodjele profita pozivaju se na Zakon o Centralnoj banci BiH, koji određuje prioritete podjele dobiti.
Ekonomski ekspert Slaviša Raković smatra da je status Centralne banke i eventualno učešće entiteta u dobiti – političko, a ne ekonomsko pitanje:
„Tačno je da su entiteti u aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, ima tome već dosta godina, pribavili nekih 20 miliona dolara dodatnog kapitala za Centralnu banku, ali mi možemo reći, s obzirom na različita rješenja u svijetu u organizacijama Centralne banke, na primjer u SAD - FED je neka vrsta dioničkog društva, a u zemljama evropske tradicije centralne banke su uglavnom državne institucije, a ne poslovne banke – dakle, možemo reći da na to političko pitanje ovdje u Bosni i Hercegovini treba da odgovore i organi koji su za to nadležni, po mogućnosti i najvjerovatnije Ustavni sud BiH“, kaže Raković.
Iz Ministarstva finansija RS nema informacije kada će pitanje Centralne banke biti aktuelizovano iako je prijedlog zakona, kako kažu – uveliko spreman.