Susjedi će vratiti istom mjerom?

Hrvatska i Srbija uputile su protestne note Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zbog usvajanja Zakona o zaštiti domaće proizvodnje, kojim je prekršen Sporazum CEFTA. Ovo je za naš radio potvrdio nadležni ministar Mladen Zirojević, koji kaže kako su protestne note očekivane. Stvarne reakcije znaće se nakon što zakon stupi na snagu, odnosno kada se počne naplaćivati carina na proizvode iz Hrvatske i Srbije. Zirojević ne krije nezadovoljstvo donošenjem zakona, za kojeg tvrdi da je loš po Bosnu i Hercegovinu:

„Najvažnija je svakako poruka da BiH nije u stanju poštovati međunarodne ugovore i obaveze preuzete međunarodnim ugovorima. Sad ćemo vidjeti kako će naši susjedi, jer se na njih prevashodno ovaj zakon odnosi. Ima i najava da će, recimo Crna Gora, koja u ovom trenutku predsjedava CEFTA-om, otprilike na identičan način reagovati, a i ostale zemlje članice CEFTA – puna stopa na proizvode bh. porijekla, čime će naši izvoznici biti dovedeni u jednu zaista tešku poziciju.“

Prema ocjenama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali i ekonomskih stručnjaka, postoji opasnost da zbog donošenja zakona bude pokrenut i zahtjev za blokiranje procesa pristupanja BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Osim države, ocjenjuju, najveću štetu, će pretrpjeti krajnji potrošači.

U Vanjskotrgovinskoj komori ističu kako su svjesni neravnopravnog položaja bh. proizvođača u odnosu na one u regiji, ali da se radi o posljedicama rata koji se moraju sanirati unutar države. Potpredsjednik Milan Lovrić:

„Za mene su uvijek bila sporna obrazloženja koja su davana od predlagača, u smislu da ćemo imati u budžetu 150, pa u nekom drugom slučaju 500 milijuna maraka. Uvijek treba postaviti pitanje: od kud će taj novac doći, tko će to platiti? Izvjesno je da će sve to biti prevaljeno na konačne potrošače, tako da će kupci u BiH dobivati robu sada opterećenu carinama, koje će, uzmimo, ići u budžet, ali znamo neefikasnost usmjeravanja budžetskih sredstava koja ne završavaju na način da podržavaju proizvodnju, da budu razvojno orijentirana. Sve to pomalo daje jednu tužnu sliku na ovu situaciju u BiH.“

Ekonomski stručnjaci podijeljenog su mišljenja kada je riječ o tome da li se moglo izbjeći usvajanje Zakona o zaštiti domaće proizvodnje i koliko zakon može nanijeti štete BiH.

Većina zemalja krši princip slobodne trgovine

Profesor banjalučkog Ekonomskog fakulteta Rajko Tomaš je mišljenja da će Bosna i Hercegovina štetne posljedice imati ne samo u okviru država potpisnica CEFTA, već i u procesu evropskih integracija. Tomaš kaže kako je činjenica da je BiH imala problema u razmjeni sa susjednim zemljama, ali da je trebala iskoristiti mogućnosti sporazuma CEFTA:

„...i da prijavi te zemlje Savjetu CEFTA i da one ustvari krše taj sporazum, tako da će se ona naći u potpuno suprotnoj poziciji. Isto tako, ja ne vjerujem da će BiH nešto posebno profitirati od tog zakona. Naime, poljoprivrednici sada očekuju da će oni biti zaštićeni od konkurencije iz inostranstva, ali treba imati na umu da mi imamo jako lošu strukturu proizvodnje i da ne proizvodimo dovoljne kolilčine svih roba koje nama trebaju. Poslije stupanja na snagu ovog zakona, cijene tih roba biće nešto više i ja očekujem da će i domaći proizvođači početi da prate trend tih cijena roba koje dolaze iz inostranstva, ali ćemo samo imati skuplje proizvode. Cijenu svega ovoga, po mom mišljenju, na kraju će platiti domaći potrošači.“

Za razliku od Tomaša, profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta Fikret Čaušević navodi da je usvajanje Zakona o zaštiti domaće proizvodnje rezultat odnosa domaće vlasti prema bh. proizvođačima i njihovog neravnopravnog položaja prema privrednicima susjednih zemalja. Studija koju je radio, kako kaže, prije tri godine, i koja je dostavljena nadležnim predstavnicima vlasti, pokazuje negativne efekte vanjskotrgovinske politike na trgovinski bilans i konkurentnost Bosne i Hercegovine. Profesor Čaušević tvrdi da većina zemalja krši princip slobodne trgovine, a kao primjere navodi SAD, zemlje Evropske unije i bh. susjede:

„Nije se pristupilo redefinisanju fiskalne politike, redefinisanju politike akciza i carinske politike. Ja sam prije svega za maksimalnu pomoć domaćim proizvođačima, da ih se dovede u ravnopravni položaj.“

Bosna i Hercegovina ostvaruje 35% vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama koje su potpisnice CEFTA sporazuma. Od tog postotka, Hrvatska i Srbija su najveći vanjskotrgovinski partneri BiH i u uvozu i u izvozu. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu da, iako su ove dvije zemlje najavile kako neće posezati za kontramjerama prema BiH i uvesti carine na bh. proizvode, činjenica je da je bh. kredibilitet narušen ne samo u CEFTA sporazumu, već i u budućim ugovornim procesima.