U srijedu je počela primjena novog Zakona o akcizama u BiH. Predstavnici nadležnih institucija tvrde da će povećanje akcizne stope obezbijediti dodatnih 180 miliona KM, ili 90 miliona eura u budžetu, dok ekonomisti procjenjuju da bi poskupljenje naftnih derivata, cigareta i kafe (zbog novih akciza) moglo dovesto do lančanog poskupljenja, prije svega životnih namirnica. Sve ovo samo je još jedan udar na najsiromašnije građane, ističu u udruženjima potrošača.
Novim Zakonom o akcizama BiH koji je stupio na snagu predviđeno je poskupljenje cigareta za 15 feninga, kilograma kafe za 50, dok se za gorivo uvodi posebna akciza od 10 feninga namijenjena izgradnji puteva u BiH. Međutim, građani su se već danas uvjerili da su ta poskupljenja mnogo veća od ovih. Cigarete su poskupjele od 30 feninga do 1 KM. Od ponoći je nafta u RS skuplja u prosjeku za 12 feninga, dok će u Federaciji povećanje biti nešto manje, o čemi predsjednik Udruženja distributera nafte u Federaciji BiH Bećir Čengić kaže:
„I preporučili smo da bi bilo jako poželjno da se maksimalno angažiraju svi prometnici naftnih derivata, ako mogu i ako imaju prostora, da cijene čak niže daju nego što je to povećanje, tako da ćete imati situaciju u Federaciji da će neko povećati za 7, neko za 8 feninga, uglavnom u tom razmjeru, a rijetko će ko ići na 10.“
Portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević ističe da poskupljenje akciznih roba zavisi isključivo od distributera:
„Oni koji plasiraju te proizvode rade kalkulacije cijena. Ono što je suština jeste da na početak primjene Zakona moraju se popisati sve zalihe, na te zalihe se mora obračunati akciza po novom zakonu i onda svi ti koji plasiraju te proizvode, znači obveznici, moraju tu razliku akcize obračunate po novom zakonu u odnosu na ono što je već obračunato i plaćeno prema starom zakonu platiti na jedinstveni račun, a oni bi morali sami napraviti kalkulaciju svoje cijene.“
Najnovija povećanja akciza, kojima je cilj popunjavanje budžetskih rupa nastalih smanjenjem prihoda BiH od carina nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ponovo će se prelomiti samo preko najsiromašnijih građana, smatra sekretar Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović:
„Sigurno je da ovi koji primaju dvije, tri hiljade i više da neće osjetiti ništa ovo, prema tome u svemu ovome, u popunjavanju budžeta ili kresanju buddžeta ili rebalansu, morao se imati malo drugačiji prilaz. Teško se ovi odriču pozicija i dobrih primanja, a olako, pošto su na vlasti, prenose taj teret na sirotinju.“
I dok za povećanje akciza na duvan Petrović i vidi opravdanje s obzirom da su cigarete u BiH među najjeftinjim u Evropi, povećanje akciza na naftu i kafu smatra nepotrebnim:
„Mislimo da nije trebalo to da se radi. Moralo je da se, ono što smo i ranije zagovarali, uvede diferencirana stopa kod PDV-a i da se oporezuju luksuzni proizvodi i da se pare uzimaju tamo gdje ih ima.“
Poskupljenje akciznih roba u praksi bi trebalo da znači godišnje povećanje prihoda u budžetu BiH za oko 170 miliona KM na osnovu akciza za cigarete i kafu i 120 miliona KM na osnovu putarine, procjene su Uprave za indirektno oporezivanje.
S obzirom da posljedice ekonomske krize sve više osjećaju na svojim leđima, većina građana mišljenja je da do poskupljenja nije trebalo ni doći:
„Meni koliko god rastuži poskupljenje, toliko me obraduje objašnjenje. Drago mi je da će pojeftiniti lokomotive, tračnice, oklagije - to će biti jeftinije i to ćemo moći kupovati bagatelno!“
„Mene ne interesuje gorivo, nek poskupljuje koliko hoće.“
„Ja sipam uvijek 20, 30 maraka, to je sve. Bez obzira kolika je cijena, vozati se mora - i to je to.“
„Ja ne vozim. Ma da hoće rat da izbije, bilo bi najbolje.“
Ekonomistica Svjetlana Cenić smatra da je ovo samo još jedna potvrda da vlast samo misli kako će ona živjeti, a da ih za građane i njihov standard baš briga:
„Tako da ovo ništa ne čudi i biće još gore. Kupovna moć je pala, budžeti su uništeni, pare su se potrošile, a ti isti sada što su potrošili ovo što je trebalo za ovu generaciju sad se zadužuju i sad će opteretiti i one buduće generacije. Katastrofalnijeg upravljanja javnim finansijama nije bilo ja ne pamtim kada kao što je ova vlast u BiH.“
Prema mišljenju Cenićeve, ovo je samo uvod u nova poskupljenja, povećanje inflacije i pada životnog standarda u Bosni i Hercegovini:
„Sljedeći korak, predviđam, biće povećanje PDV-a jer nema prihoda. Druga stvar, ta priča da akcize se povećavaju na gorivo zbog gradnje puteva, pa grohotom bih se nasmijala. To je magla. Kakvi putevi, kakvo šta! Od tih para će se pokrivati rupe u budžetu - i to je valjda jasno svima.“
Dodatni udar na cijene u BiH izazvaće i Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, koji je takođe stupio na snagu. Ovim zakonom predviđeno je da će se na prehrambene proizvode i alkoholna pića koja se uvoze iz Srbije i Hrvatske naplaćivati puna carinska stopa, zbog čega će ovi proizvodi biti skuplji i do 70 posto.
„I preporučili smo da bi bilo jako poželjno da se maksimalno angažiraju svi prometnici naftnih derivata, ako mogu i ako imaju prostora, da cijene čak niže daju nego što je to povećanje, tako da ćete imati situaciju u Federaciji da će neko povećati za 7, neko za 8 feninga, uglavnom u tom razmjeru, a rijetko će ko ići na 10.“
Portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević ističe da poskupljenje akciznih roba zavisi isključivo od distributera:
„Oni koji plasiraju te proizvode rade kalkulacije cijena. Ono što je suština jeste da na početak primjene Zakona moraju se popisati sve zalihe, na te zalihe se mora obračunati akciza po novom zakonu i onda svi ti koji plasiraju te proizvode, znači obveznici, moraju tu razliku akcize obračunate po novom zakonu u odnosu na ono što je već obračunato i plaćeno prema starom zakonu platiti na jedinstveni račun, a oni bi morali sami napraviti kalkulaciju svoje cijene.“
Teško se ovi odriču pozicija i dobrih primanja, a olako, pošto su na vlasti, prenose taj teret na sirotinju.
Najnovija povećanja akciza, kojima je cilj popunjavanje budžetskih rupa nastalih smanjenjem prihoda BiH od carina nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ponovo će se prelomiti samo preko najsiromašnijih građana, smatra sekretar Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović:
„Sigurno je da ovi koji primaju dvije, tri hiljade i više da neće osjetiti ništa ovo, prema tome u svemu ovome, u popunjavanju budžeta ili kresanju buddžeta ili rebalansu, morao se imati malo drugačiji prilaz. Teško se ovi odriču pozicija i dobrih primanja, a olako, pošto su na vlasti, prenose taj teret na sirotinju.“
I dok za povećanje akciza na duvan Petrović i vidi opravdanje s obzirom da su cigarete u BiH među najjeftinjim u Evropi, povećanje akciza na naftu i kafu smatra nepotrebnim:
„Mislimo da nije trebalo to da se radi. Moralo je da se, ono što smo i ranije zagovarali, uvede diferencirana stopa kod PDV-a i da se oporezuju luksuzni proizvodi i da se pare uzimaju tamo gdje ih ima.“
Poskupljenje akciznih roba u praksi bi trebalo da znači godišnje povećanje prihoda u budžetu BiH za oko 170 miliona KM na osnovu akciza za cigarete i kafu i 120 miliona KM na osnovu putarine, procjene su Uprave za indirektno oporezivanje.
S obzirom da posljedice ekonomske krize sve više osjećaju na svojim leđima, većina građana mišljenja je da do poskupljenja nije trebalo ni doći:
„Meni koliko god rastuži poskupljenje, toliko me obraduje objašnjenje. Drago mi je da će pojeftiniti lokomotive, tračnice, oklagije - to će biti jeftinije i to ćemo moći kupovati bagatelno!“
„Mene ne interesuje gorivo, nek poskupljuje koliko hoće.“
„Ja sipam uvijek 20, 30 maraka, to je sve. Bez obzira kolika je cijena, vozati se mora - i to je to.“
„Ja ne vozim. Ma da hoće rat da izbije, bilo bi najbolje.“
Kupovna moć je pala, budžeti su uništeni, pare su se potrošile, a ti isti sada što su potrošili ovo što je trebalo za ovu generaciju sad se zadužuju i sad će opteretiti i one buduće generacije.
Ekonomistica Svjetlana Cenić smatra da je ovo samo još jedna potvrda da vlast samo misli kako će ona živjeti, a da ih za građane i njihov standard baš briga:
„Tako da ovo ništa ne čudi i biće još gore. Kupovna moć je pala, budžeti su uništeni, pare su se potrošile, a ti isti sada što su potrošili ovo što je trebalo za ovu generaciju sad se zadužuju i sad će opteretiti i one buduće generacije. Katastrofalnijeg upravljanja javnim finansijama nije bilo ja ne pamtim kada kao što je ova vlast u BiH.“
Prema mišljenju Cenićeve, ovo je samo uvod u nova poskupljenja, povećanje inflacije i pada životnog standarda u Bosni i Hercegovini:
„Sljedeći korak, predviđam, biće povećanje PDV-a jer nema prihoda. Druga stvar, ta priča da akcize se povećavaju na gorivo zbog gradnje puteva, pa grohotom bih se nasmijala. To je magla. Kakvi putevi, kakvo šta! Od tih para će se pokrivati rupe u budžetu - i to je valjda jasno svima.“
Dodatni udar na cijene u BiH izazvaće i Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, koji je takođe stupio na snagu. Ovim zakonom predviđeno je da će se na prehrambene proizvode i alkoholna pića koja se uvoze iz Srbije i Hrvatske naplaćivati puna carinska stopa, zbog čega će ovi proizvodi biti skuplji i do 70 posto.