U Brčkom je upriličena primopredaja Protokola o međusobnoj saradnji nadležnih institucija i udruženja/fondacija u pružanju podrške svjedocima/žrtvama u BiH.
Protokol je potpisan u okviru projekta "Osiguranje pristupa pravdi za svjedoke/žrtve kroz jačanje postojećih i uspostavljanje novih mreža za podršku svjedocima u BiH".
Ovaj projekat financira Europska unija, a implementira ga više nevladinih udruženja i fondacija iz oba bh. entiteta.
Potpisivanjem i primopredajom protokola u Brčko distriktu uspostavljena je 13 institucionalna mreža za podršku svjedocima/žrtvama u BiH. Cilj ovih aktivnosti je pružanje adekvatne, multidisciplinarne podrške svjedocima/žrtvama na području Brčko distrikta prije, za vrijeme i nakon sudskog svjedočenja.
Jasna Zečević, predsjednica udruženja građana "Vive žene" Tuzla, kaže da ovaj projekt članicama mreže pruža adekvatne edukacije psihosocijalnog pristupa u radu sa žrtvama/svjedocima, a uporedo se radi i na jačanju profesionalnog rada u institucijama i nevladinim organizacijama.
"Ono što je karakteristično za Brčko distrikt, kada smo 2015. godine započeli na ovu temu naš rad, jeste da su sve institucije, potpisnice ovog Protokola učestvovale aktivno u pisanju samog teksta koji je u okviru djelatnosti zakona kojima se svako od nas bavi, ali napravljena je i poveznica u slučajevima kada osobi treba pomoć. Dakle, u bilo koju instituciju da se javi, da ima jedna mreža koja može da odgovori na sve njegove potrebe. Neko može da pruži psihosocijalni tretman, neko materijalno, neko pravno savjetovanje, sve sa ciljem da se ubrzaju procesi i da se olakša rad tim institucijama. Dakle, na neka dva nivoa da se pomogne žrtvama i svjedocima, ali i olakša rad institucijama koje se time bave", kaže Zečević.
Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Fondacije "Udružene žene" Banja Luka, naglašava kako je od izuzetne važnosti da profesionalci iz institucija i nevladinih organizacija međusobno surađuju unutar mreže.
"Većina svjedoka se ne suočava samo s tim problemima u smislu psihosocijalne podrške u toku suđenja već i prije, tokom i nakon. To su dugoročni problemi za žrtve i svjedoke, uglavnom, nakon posljedica ratne traume. To nisu samo problemi u smislu svjedočenja već i zdravstveni problemi. Većina njih živi na rubu siromaštva. To su višestruki problemi i neophodno je da kroz ove mreže djelujemo i na tom pravcu", navodi Petrić.
Marin Brkić, predsjednik Udruge obitelji nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Hrvata Brčko distrikta, nezadovoljan je dinamikom procesuiranja odgovornih za ratne zločine počinjene na brčanskom području.
"Ovdje je sve u rukama politike koja sve to kroji i sve dogoni kako oni hoće. Mislim, kada su u pitanju svjedoci, oni su prepušteni sami sebi. Od suđenja pa nadalje oni su sami svoji. Nemaju podršku, a kavi smo mi ovdje i kako jedni drugima znamo praviti smicalice, mislim da su se ljudi povukli i ne žele više da svjedoče", kaže Brkić.
Slično mišljenje dijeli i Ljubica Živanović, kordinatorica Udruženja porodica nestalih srpskih civila Brčko distrikta.
"Nezadovoljni smo pokretanjem postupaka. Kada dođe do pokretanja postupka za suđenje ratnog zločina, nama svi pomognu. Međutim, mi smo nezadovoljni zato što ne dolazi do sudskih procesa a to što je rekla i predstavnica Fondacije 'Udružene žene' su veliki problemi", navodi Živanović.
Sead Golić, sekretar nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko distrikta, poziva na veću međusobnu suradnju.
"Ono što je važno ovdje, da se mi svi zaključavamo unutar svog naroda. Mi moramo biti jedni prema drugim otvoreni. Moramo reći istinu, a istina dolazi samo ako mi pomognemo jedni drugima. Ovom prilikom bih želio da pozovem sve one koji znaju, bez obzira kojem narodu pripadaju, da će imati našu podršku. Mi ćemo im pomoći da budu spremni da daju svoju izjavu i da kažu istinu. Znači, ne da dođu da lažno svjedoče pa da nam padaju tužbe. Mi moramo pomoći i policiji i tužilaštvu a prije svega sami sebi", zaključuje Golić.