Ulica u Zavidovićima, gradu u središnjoj Bosni i Hercegovini (BiH), mogla bi uskoro nositi ime prvog čečenskog predsjednika Ahmada Kadirova, nekadašnjeg pobunjenika protiv Rusije koji je prešao na stranu Moskve i koji je ubijen 2004. godine.
Europski muslimanski forum, organizacija sa sjedištem u Briselu, tražila je to nakon sastanka s načelnikom Općine Zavidovići Hašimom Mujanovićem, 9. jula. Zauzvrat iz Foruma su obećali pola miliona eura za obnovu ulice i dijela mosta u Zavidovićima.
Na čelu Europskog muslimanskog foruma je Abdul-Vahed Nijazov, koji je, također, na čelu moskovskog Islamskog kulturnog centra, javnog odjela ruskog službenog vijeća muftija, tijela povezanog s Kremljem.
Abdul-Vahed Nijazov (na fotografiji, 18. februar 2018.) je etnički Tatarin, usko povezan sa ruskim vlastima i predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Ja sam rekao da neću poduzeti bilo kakvu aktivnost sve dok ne bude izvjesno da će to biti. Ovdje smo vezani za financijska sredstva koja bi oni trebali donirati općini da bih ja mogao provoditi postupke, a sve dotad ja sam ih protokolarno primio kao i svaku drugu delegaciju", kaže načelnik Zavidovića Hašim Mujanović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Mujanović dodaje da je bilo riječi o nazivu ulice, ali i da su ovi dogovori "samo pilot-projekat".
"Ako bi to prošlo, možemo nastaviti suradnju, ako ne – ništa. Imao sam i ranije takve situacije da nije došlo do realizacije", kaže Mujanović.
Na pitanje zna li ko je bio Ahmad Kadirov – načelnik odgovara da je čuo o tome.
"Prije svega, to je nadležnost Općinskog vijeća koje odlučuje o nazivima ulica, trgova, mostova. Ne želim da idem mimo Općinskog vijeća, ali ne želim ni da odbijem sastanak bilo s kim", kaže on i dodaje da želi da se sačuva zloupotreba.
Pročitajte i ovo:
Inicijativa za Handkeovu umjesto Titove ulice u SrebreniciDražine biste i Pavelićevo vino: BiH ne zabranjuje fašističko djelovanjeFašisti mogu biti sklonjeni sa tabli ulica u BiHNa Facebook stranici Europskog muslimanskog foruma objavljene su fotografije posjete delegacije Foruma Zavidovićima na kojima je, između ostalog, i tabla naziva ulice na kojoj piše Ulica Ahmad hadži Kadirov – Općina Zavidovići.
Agencija Grozni-Inform, registrirana kod čečenskog Ministarstva za informiranje i nacionalnu politiku, objavila je 11. jula da je u Sarajevu održana međunarodna konferencija u spomen na Ahmade Kadirova, te da je "uoči konferencije u centru grada Zavidovići, održana ceremonija imenovanja ulice po Ahmadu-Hadži Kadirovu".
Ne propustite pročitati Čečenski čvrstorukaš zaštitno lice muzičkog festivala u BilećiMujanović, koji je na lokalnim izborima 2020. godine bio kandidat Nezavisne bosanskohercegovačke liste, kaže kako je oprezan i ne želi načiniti nijedan potez koji bi doveo do toga, kako objašnjava, da zajednica u kojoj živi i radi bude predmet bilo kakve osude.
Nezavisna bosanskohercegovačka lista nastala je zajedničkim savezom općinskih načelnika, koji su izabrani na lokalnim izborima u BiH 2016. godine, sastavljena uglavnom od bivših članova Stranke demokratske akcije (SDA).
Hamdo Džinić, opozicioni zastupnik u Općinskom vijeću Zavidovića iz Socijaldemokratske partije (SDP), za RSE kaže da "lično ne bi podržao" prijedlog da ulica u bh. gradu nosi me po Kadirovu.
"Znam o kome je riječ. Iskren da budem, ja sam protiv toga. Ja to neću podržati, jedino ako bi bio stav kluba vijećnika iz SDP-a", kaže Džinić i dodaje da nije upoznat šta se Zavidovićima nudi tom suradnjom.
Hoće li ulica u Zavidovićima (na fotografiji, februar 2014.) uskoro nositi ime prvog čečenskog predsjednika Ahmada Kadirova?
S druge strane, na Facebook profilu Europskog muslimanskog foruma navedeno je da je posjeta Zavidovićima način međusobnog priznavanja muslimana Balkana i Kavkaza.
"U tom smislu, prirodno je da su neki dan, uoči 70. godišnjice kavkaskog muftije Ahmada-Hadži Kadirova, naša bosanska braća časno otvorila u Zavidovićima ulicu koja nosi njegovo ime. To je postalo moguće zahvaljujući sporazumima koje je EMF (Europski muslimanski forum) sklopio sa gradonačelnikom grada Hašimom Mujanovićem, uz aktivnu pomoć uvaženog Seada Šehića", napisano je.
U zvaničnom saopćenju nakon sastanka iz Općine Zavidovići su naveli da "razgovarano i o aktivnostima dogradnje mosta i izgradnje kružnog toka koji bi nosio ime Ramzana Kadirova, aktualnog čečenskog predsjednika."
Sin Ahmada Kadirova je Ramzan Kadirov, današnji autokratski vladar Čečenije blizak Moskvi i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Kadirov prijeti aktivistima za ljudska prava
Ramzan Kadirov je vlast preuzeo 2007. godine, a optužen je za kršenje prava, mučenje, hapšenje LGBTIQ osoba, atentate na protivnike i kritičare i osvete nad članovima njihovih porodica.
- Pročitajte više - Ko je Ramzan Kadirov?
Negira optužbe, iako često javno prijeti svojim neprijateljima.
Vrijedno čitanja
Ćerka ubijene aktivistkinje Estemirove krivi 'sistem' Putina i KadirovaNovo istražno izvješće o navodnim vansudskim pogubljenjima u ČečenijiKrvavi trag? Likvidacije Kadirovih protivnika u inostranstvuIspovest žrtve čečenske antigej čistke: 'Nešto je umrlo u meni''Nejasna ruska priča' ili 'kreiranje suživota u Europi'?
Posjeta Foruma Zavidovićima realizirana je na inicijativu Seada Šehića, koji za sebe kaže da je predstavnik Foruma za Zapadni Balkan.
U razgovoru za RSE Šehić kaže da se tokom posjete Balkanu delegacija Foruma srela sa zvaničnicima nekoliko gradova, ali da je Zavidoviće izabrao, jer je porijeklom odatle. Kaže da u Moskvi živi više od 20 godina.
Dodaje da su tokom posjete bili i u Sarajevu, gdje su očekivali i tražili sastanak s reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem, koji ih nije primio.
"Imali smo sastanak s predstavnicima Islamske zajednice u BiH, ali oni su nam postavljali neka pitanja koja nisu baš kako treba", kaže Šehić, ne iznijevši više detalja.
Delegacija Foruma htjela se sastati i sa reisu-l-ulemom Huseinom efendijom Kavazovićem (na fotografiji, juli 2020.), ali do posjete nije došlo
Iz Islamske zajednice u BiH za RSE kažu da jesu pristali da se sretnu s delegacijom, ali ne i da se održi sastanak s reisom Huseinom ef. Kavazović.
"To je neka nejasna ruska priča koja nema veze s europskim muslimanima. Mi ne znamo šta su njihovi ciljevi. Nismo znali ko su. Pitao sam ih ko su i šta žele. Oni nisu imali jasan dogovor, imali su nekakve megalomanske ideje", kaže za RSE Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice u BiH.
Čolić dodaje da su suradnju odbili i zbog toga što Forum djeluje tako što "odu u neku državu gdje muslimani rade stoljećima i onda to prikazuju kao svoje institucije".
"Nisam vidio ništa dobro u onome što su rekli", kaže Čolić.
Čolić je kazao i da se predsjednik Foruma Nijazov predstavio kao predsjednik i predstavnik svih muslimana u Europi, što, kaže, nije ideja koju Islamska zajednica može podržati.
Tokom posjete BiH, delegacija Foruma srela se s bivšim reisu-l-ulemom u BiH Mustafom Cerićem.
U razgovoru za RSE Cerić kaže da ne zna mnogo o Forumu.
"Nisam se upoznao mnogo s detaljima i kako je to sve nastalo. Shvatio sam da je ideja da razgovaraju muslimani autohtoni u Europi, to znači imate na Balkanu Albance i Bošnjake i imate u dolini Volge i na Kavkazu Tatare i ostale. Za usporedbu u odnosu na Arape. To ima smisla samo toliko koliko može poslužiti muslimanima da kreiraju suživot u Europi", rekao je Cerić.
Cerić (na fotografiji, maj 2014.): Shvatio sam da je ideja da razgovaraju muslimani autohtoni u Europi
Smatra da je cilj da se "uspostavi komunikacija s tim muslimanima koji imaju slično iskustvo u stoljeću, iskustvo Sovjetskog saveza i postkomunističkog doba".
"Tako sam ja to shvatio. I tu se operira sa oko 170 miliona muslimana uključujući i Tursku. Dakle imate Uzbekistan, Tadžikistan, Šišan, muslimane Rusije i tako dalje", kaže Cerić.
Aktivnosti Foruma u zemljama Zapadnog Balkana
Krajem juna, predstavnici Foruma posjetili su Novi Pazar, grad s većinski muslimanskim stanovništvom na jugu Srbije.
Posjetu je predvodio Abdul-Vahed Nijazov, predsjednik Foruma, koji se u Ruskoj Federaciji smatra bliskim suradnikom predsjednika Vladimir Putina i koji je bio zastupnik Putinove partije u ruskoj skupštini od 1999. do 2003. godine.
U Novom Pazaru je s Islamskom zajednicom u Srbiji (IZuS), dogovoreno da će Forum pomoći izgradnju vjerske škole koja će biti nazvana po prvom predsjedniku Čečenije Ahmadu Kadirovu.
Možda vas zanima Islamska zajednica u Srbiji traži verske škole u čast Kadirova starijegIz Informativne službe Mešihata, odnosno Islamske zajednice u Srbiji u pisanoj izjavi RSE, naveli su, da je inicijativa za podizanje škole nazvane po prvom lideru Čečenije, Ahmadu Kadirovu, potekla od gostiju iz Europskog foruma muslimana.
"Inicijativa za izgradnju Islamskog školskog centra za izučavanje Kur'ana Časnog potekla je od strane delegacije Evropskog muslimanskog foruma koja je nedavno posjetila Islamsku zajednicu, a ista je nakon toga potvrđena od strane aktualnog muftije Čečenije Salaha Mežieva koji je izrazio spremnost za podršku ove inicijative", naveli su za RSE iz kancelarije u Novom Pazaru.
Pročitajte više Mogu li se ujediniti dve islamske zajedniceNa zvaničnom Facebook profilu Foruma 14. jula je objavljeno da je delegacija na Balkanu boravila skoro 20 dana.
Napisali su da su posjetili Grčku, Rumuniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku.
"U svim zemljama koje smo posjetili susreli smo se ne samo s duhovnim vođama, već i sa društvenim i političkim vođama lokalnih muslimana", naveli su.
Objavili su da su se sreli s potpredsjednikom Skupštine Srbije Muamerom Zukorlićem, potpredsjednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem, predsjednikom Parlamenta Sjeverne Makedonije Talatom Džaferijem (Xhaferi), predsjedavajućim Gradskog vijeća Sarajeva Jasminom Ademovićem i "liderima bosanskog naroda – Mustafom Cerićem i sinom velikog mudžahida i predsjednikom vladajuće stranke Bakirom Izetbegovićem".
'Europski muslimanski forum sada jača svoje pozicije na Balkanu.'- saopćio je EMF
"Talat Džaferi i Bakir Izetbegović prethodno su se dogovorili da se pridruže našem Upravnom odboru, a šeik Mustafa Cerić već se pridružio Vijeću duhovnih vodiča Foruma. I dragi brat Muamer Zukorlić je član našeg Vijeća, kojeg planiramo uključiti u Odbor EMF-a na predstojećem sastanku u Litvaniji, in ša'allah! [ako Bog da]. Nesumnjivo, Europski muslimanski forum sada jača svoje pozicije na Balkanu", napisali su u objavi.
Iz Stranke demokratske akcije, na čijem čelu je Bakir Izetbegović, 9. jula je saopćeno da je Izetbegović primio delegaciju Europskog muslimanskog foruma, predvođenu predsjednikom Abdul-Vahidom Nijazovom, koja boravi u posjeti BiH povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.
"Nijazov je upoznao Izetbegovića s dosadašnjim i planiranim aktivnostima Europskog muslimanskog foruma, te s tendencijom jačanja utjecaja Foruma na cijelom europskom kontinentu kroz okupljanje najeminentnijih predstavnika muslimana iz svih sfera života", saopćeno je.
Naveli su i da je predsjednik Europskog muslimanskog foruma naglasio "značaj prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine i osnivača SDA Alije Izetbegovića u, kako je kazao, renesansi muslimana u Europi".
"Na sastanku je razgovarano o mogućnostima aktivnijeg učešća predstavnika iz Bosne i Hercegovine u radu Europskog muslimanskog foruma, te su utvrđeni dalji koraci na jačanju suradnje", saopćeno je.
Možda vas zanima Nova islamska stranka u BiH 'eksperiment koji može biti opasan'Europski muslimanski forum izvijestio je o svojim aktivnostima i u Dubrovniku, gdje su, navode, imali sastanke s rukovodstvom lokalne muslimanske zajednice i lokalnim stanovništvom.
"Predsjednika Europskog muslimanskog foruma dubrovački džemat upoznao je s planom izgradnje nove džamije. Sa svoje strane, šef EMF-a izrazio je nadu da će i naš Forum doprinijeti provedbi tako važnog projekta za cijelu Dalmaciju i Jadran", napisano je na Facebooku.
Ranije je RSE pisao o tome kako je u Skoplju početkom jula Nijazov također, u sklopu obilježavanja 70. godišnjice prvog čečenskog lidera Ahmada Kadirova, dogovorio s vlastima u općini Tetovo podizanje spomenika prijateljstva naroda Balkana i Kavkaza.
Na čečenskoj radio-televiziji su naveli da će jedan od gradskih parkova u Skoplju nositi naziv "Park prijateljstva nazvan po Ahmadu Kadirovu".
Ahmad Kadirov, otac aktualnog lidera Ramzana Kadirova, bio je muftija otcjepljene Čečenske Republike Ikerije. Kadirov stariji se tokom prvog čečenskog rata borio protiv Rusije i za nezavisnost ove oblasti.
U drugom čečenskom ratu promijenio je stranu, i stao na stranu ruskih vlasti. U oktobru 2003. je proglašen za prvog predsjednika Republike Čečenije, u sklopu Ruske Federacije.
'Dobro došli u pakao, II dio: Drugi čečenski rat
Ubijen je u napadu čečenskih islamista u Groznom, 2004. godine, a ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina je posthumno proglašen za Heroja Ruske Federacije, što je najviše priznanje Rusije.