Muharem Nerjovaj u bosanskohercegovačkom gradu Bihaću i njegov bratić Safet Temaj u Prizrenu na Kosovu i dalje čekaju da Bosna i Hercegovina usvoji sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama između zemalja Zapadnog Balkana.
"Ja živim za taj dan, ja već osam mjeseci nisam bio na Kosovu, možete li zamisliti da dijete ne vidite osam mjeseci, nije baš tako jednostavno", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Muharem Nerjovaj.
Tri mjeseca nakon što je šest zemalja potpisalo Sporazum, a Kosovo ga u međuvremenu ratifikovalo u Skupštini, u Bosni i Hercegovini Nacrt sporazuma još nije ni razmatran.
Cijeli proces koji bi omogućio građanima Bosne i Hercegovine i Kosova da putuju bez viza, u pitanje je doveo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. On je izjavio kako ministri iz tog bosanskohercegovačkog entiteta neće glasati za zakon u Savjetu ministara BiH.
"Da, rekli smo da ćemo poštovati i podržati slobodu kretanja, što nikako ne znači da ćemo da trpimo uvrede koje se konstantno upućuju prema Republici Srpskoj od strane privremenih vlasti u Prištini", napisao je Dodik na Twitteru, ne navodeći o kojim se uvredama radi.
Savjet ministara BiH na sjednici 23. februara je, zbog protivljenja ministara iz bh. entiteta Republika Srpska (RS), odgodio raspravu o Sporazumu.
Šta je potrebno za putovanje iz Kosova u BiH?
Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, jedina zemlja u regionu koja ne priznaje nezavisnost Kosova.
Za putovanje građana Kosova u BiH potrebna je viza koja se "izdaje samo u izuzetnim slučajevima" uz potpis ministra vanjskih poslova BiH. Zahtjevi za bh. vize mogu se podnijeti u Skoplju, Podgorici i Beogradu.
Tačnije, građani Kosova, prema uputstvu koje je usvojio Savjet ministara 2012. godine ne mogu turistički da putuju i borave u BiH.
Prema tom uputstvu građanin Kosova, uz zahtjev za bh. vizu, treba da priloži pozivno pismo ovjereno od Službe za poslove sa strancima BiH ili kopiju sudskog ili drugog službenog poziva kojim se poziva na odazivanje u pravnom postupku koji se vodi u BiH ili potvrdu o primitku na obrazovanje ili obuku.
"Opravdanost zahtjeva za izdavanje vize može se dokazivati i pozivom državnog ili entitetskog organa BiH, molbom stranog diplomatsko-konzularnog predstavništva u BiH ili molbom predstavništva međunarodne organizacije u BiH upućenog posredstvom Ministarstva vanjskih poslova BiH", naveli su za RSE u Ambasadi BiH u Skoplju, glavnom gradu Sjeverne Makedoni.
Međutim, u Ambasadi, kao ni Ministarstvu vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upit RSE da li priznaju pasoš Kosova kao važeći dokument prilikom izdavanja bh. vize.
Prema postojećem uputstvu, viza se ne unosi u pasoš Kosova, već se izdaje na posebnom papiru (obrascu), na način da se stiker vize sa podacima o putniku zalijepi na obrazac.
Jedna putnica sa Kosova (identitet poznat redakciji RSE), opisala je da su joj kod predavanja zahtjeva za vizu u Ambasadi BiH u Skoplju tražili kopiju pasoša. Istakla je da na ulasku u BiH nije pokazala pasoš Kosova, već dokument koji je dobila u Ambasadi BiH sa vizom, kao i kosovsku ličnu kartu.
Takođe, državljanima BiH je od 2014. isto bila potrebna viza da dođu na Kosovo, jer su tada uvedene recipročne mjere na vizni režim.
Šta je sporno za ministre iz RS u Sporazumu o slobodnom kretanju?
Nije bilo zvaničnog obrazloženja zbog čega je došlo do odgode rasprave pred Savjetom ministara BiH o Sporazumu o slobodnom kretanju.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, za RSE je pojasnio kako se "kod usaglašavanja dnevnog reda dogovara da ta tačka nije spremna", bez puno obrazlaganja.
"Kad jedna od strana i mi nekad skinemo tačke, nekih širih obrazloženja nije bilo", navodi Konaković.
Među ministrima iz RS u Savjetu ministara BiH je i Zoran Tegeltija, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
Upravo je Tegeltija, bivši predsjedavajući Savjeta ministara, u ime BiH, potpisao u Berlinu sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija sa još pet zemalja Zapadnog Balkana.
RSE nije uspio stupiti u kontakt sa Tegeltijom, niti je dobio odgovor od drugih ministara iz RS zbog čega su se protivili Sporazumu o slobodnom kretanju.
Više detalja je otkrio Milorad Dodik, aktuelni predsjednik RS i lider SNSD-a koji je na Twitteru pisao o Sporazumu.
Dodik je svojom objavom odgovorio Violi Von Cramon, izvjestiteljki Evropskog parlamenta za Kosovo, koja je 1. marta putem Twittera pozvala upravo lidera SNSD-a da se sprovede potpisani Sporazum.
"Berlinski proces je tu da natjera ljude da se slobodno kreću, rade i trguju na Zapadnom Balkanu. Blokiranje ratifikacije i sprečavanje građana Kosova da slobodno putuju je neprihvatljivo. Pozivam Milorada Dodika da održi svoju reč i da je ratifikuje! Ovakve blokade sprečavaju put u EU", napisala je Fon Cramon.
Razočarenje što nema sporazuma
Muharem Nerjovaj u Bihaću na sjeverozapadu Bosne I Hercegovine živi od 1999. godine.
"Mislim da ovo nije u redu, pred sam svršen čin da se komplicira nešto", kaže razočarano Nerjovaj, koji se nada da bi bh. vlasti uskoro ipak mogle da ratifikuju sporazum.
"Vidim tamo na Kosovu da su ratificirali taj dogovor, da parlament je usvojio, a ovdje sad čekamo još. Ali, mislim da je to to, samo još može trajati par mjeseci, ali moraju otvarati. Puno lakše bi bilo, puno lakše, nego da trčimo po ambasadama. Meni stvarno više se ne da da trčim po tim ambasadama", ističe Nerjovaj.
Skupština Kosova je 23. februara ratifikovala Sporazum o slobodnom kretanju sa ličnim kartama.
I za Nerjovajevog bratića, Safeta Temaja, koji živi u Prizrenu, razočarenje je što BiH nije još ratifikovala sporazum, kako bi svog rođaka mogao posjetiti u BiH.
"Najveće razočarenje biće za ljude koji imaju posao i moraju da se kreću između ove dve zemlje. Kažem da sam razočaran, ali ne i iznenađen. Znam sa kim imaju posla. Samo veliki međunarodni pritisak [može uticati] inače, ovo se nikada neće realizovati", rekao je Temaj za RSE.
Vaš browser nepodržava HTML5
Kosovsko-bosanske porodične veze bez viza
Ima li posljedica za BiH ako ne provede Sporazum o slobodnom kretanju?
Elmedin Konaković za RSE kaže da je "dokumenat u proceduri", ali da će on ponovo biti predložen "onog trena kad za njega bude politička saglasnost", kao i da ne može da shvati zašto nema političke saglasnosti oko toga.
Konaković nije direktno komentarisao Dodikove izjave, ali je istakao da se ne radi o novim, već o starim "tenzijama" koje su postojale i u vrijeme kada je Tegeltija u ime BiH potpisao sporazum.
"Sporazumi su parafirani od svih strana. Razgovarao sam sa kolegama i u Crnoj Gori i u Srbiji i svi su, čini mi se, istoga stava da se parafirani sporazumi trebaju implementirati. U razgovoru sa vlastima u Srbiji mi smo čuli da to za njih ne predstavlja nikakav problem i da se ide u implementaciju ovih procedura koje olakšavaju kretanje ljudima na prostoru Zapadnog Balkana", kaže Konaković.
Na upit da li bi BiH mogla očekivati i posljedice ukoliko ne sprovede potpisano, Konaković je istakao da "ne zna", te dodao da BiH svakako ispada "neozbiljna".
"Mi smo zaista u očima međunarodne javnosti, mogu reći, ponekad smiješni upravo zbog ovakvih situacija. Sjedilo se, razgovaralo se, postigli se neki dogovori, parafirali se, a onda se neka od strana povuče i ne želi implementirati. Neozbiljni smo, mislim da time nanosimo štetu reputaciji svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, da građani u cijeloj BiH nemaju od toga nikakvu korist", naveo je Konaković.
Pročitajte i ovo: Balkanski lideri u Berlinu potpisuju sporazume o bližoj integracijiNi u Delegaciji Evropske unije u BiH nisu odgovorili na upit RSE da li BiH ugrožava potpisani Sporazum o slobodnom kretanju sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu kao i da li zbog toga može da trpi sankcije.
"Tri ugovora o mobilnosti potpisana u okviru Berlinskog procesa bi trebala pomoći u poboljšanju i ubrzanju regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, što je jedan od ključnih elemenata u procesu EU integracija. Jedan od njih se tiče putovanja sa ličnim kartama. Cijela regija, zemlje pojedinačno, kao i građani, će imati koristi od ovih ugovora. Pozivamo vlasti u BiH da ih što prije ratifikuju", navodi se u odgovoru Delegacije EU na upit RSE.
Da bi primjena potpisanog Sporazuma počela neophodno je da dokumente u roku od 18 mjeseci ratifikuju parlamenti u svakoj od država.
Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo sporazume su, prije potpisivanja u novembru, dogovorile prethodno u oktobru 2022. godine, nakon sedmica pregovora koje je vodila Njemačka.