U Vijeću sigurnosti UN-a u utorak je održana sjednica o Bosni i Hercegovini na zahtjev Rusije, koja je kao povod za raspravu istakla narušavanje sigurnosne situacije i rizike podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Rusija je zatražila sjednicu nakon pisma Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koje je poslala Vijeću sigurnosti UN-a.
Sjednica se održala u momentu dok Srbija i političari entiteta Republika Srpska (RS), uz saveznika Rusiju, lobiraju protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, koja će na dnevnom redu biti u maju.
Kada se prije devet godina odlučivalo o rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, za neusvajanje dovoljan je bio veto Rusije.
Ovoga puta, na Generalnoj skupštini ne postoji mogućnosti ulaganja veta za blokiranje donošenja rezolucije, podsjeća Glas Amerike.
čitajte
State Department o rezoluciji o Srebrenici: Prihvatanje činjenica region pokreće ka pomirenjuRezolucija o Srebrenici potrebna BiH i Srbiji, poručila u UN-u predsjednica udruženja Majki Srebrenice Odgođeno glasanje o rezoluciji o Srebrenici 2. maja, 'tekst se šalje na reviziju', kaže LagumdžijaČlan Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je kako su institucije RS-a pogrešno predstavljene, te da ovaj bosanskohercegovački entitet ne krši međunarodno pravo, ni Dejtonski sporazum.
Ocijenila je kako postoji nekoliko izazova za mir i stabilnost BiH koji iniciraju domaći i međunarodni akteri.
Član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a putem video linka, 30. aprila 2024.
Govoreći o rezoluciji u Srebrenici, Cvijanović, koja poriče da je počinjen genocid, rekla je da se radi o očitom primjeru kršenja Ustava BiH i prijetnji stabilnosti BiH, dodavši kako rezoluciji nema konsenzusa.
Zvaničnici RS-a, predvođeni liderom Miloradom Dodikom, boravili su skoro u Rusiji, odakle su zaprijetili "dramatičnim promjenama" u BiH uz ponavljanje priča o otcjepljenju.
Rukovodstvo RS-a, uključujući i Cvijanović, nalazi se na američkoj listi sankcija zbog prijetnji po sigurnost BiH, potkopavanja Dejtonskog sporazuma i korupcije.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske istorije
Cvijanović je u govoru optužila visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da kreira krize u državi nezakonitim djelovanjem.
"On izluđuje izabrane zvaničnike u BiH i građane Republike Srpske", rekla je Cvijanović.
Visoki predstavnik Schmidt je, pak, naveo kako neće odgovoriti na riječi Željke Cvijanović koje je ocijenio kao uvrede.
"Pozivam na više tačnosti", rekao je Schmidt, dodavši da je riječ o zlonamjernim i pogrešnim tumačenjima.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a putem video linka, 30. aprila 2024.
Visoki predstavnik je rekao da zvaničnici RS-a prijete otcjepljenjem, dodavši kako postoje svjesni napori da se dovede u pitanje mir i sigurnost.
On je podsjetio da se Cvijanović priključila pozivima na blokadu administrativne linije entiteta.
"Prema procjeni EUFOR-a, [vojne snage Evropske unije] sigurnosna situacija se stabilizovala, izazovi se pojavljuju zbog političkih tenzija. To se pokreće retorikom i djelovanjem predstavnika iz RS-a. Srećom, tenzije iz RS-a još nisu prešle u nasilje", kazao je Schmidt.
U obraćanju je zaključio da je Dejtonski sporazum "neizostavni elemenat mirne budućnosti u BiH i regionu".
"Vjerujem da trebamo ostati posvećeni tom putu", rekao je Christian Schmidt.
Ruski ambasador pri UN-u: Poziv za pomoć iz RS-a
Stajući na stranu RS-a, ruski ambasador pri UN-u Vasilj Nebenzja je kazao kako je pismo Željke Cvijanović odraz zabrinutosti srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
"Mi kao članovi Vijeća sigurnosti ne možemo ostati ravnodušni na ovaj poziv za pomoć", rekao je Nebenzja.
On je rekao kako BiH ne doživljava kao suverenu državu.
Nebenzja u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, New York, 30. aprila 2024.
"Teško je vjerovati da u 21. vijeku u srcu Evrope, kada imamo demokratski izabrane institucije, najveći autoritet u rukama državljana Njemačke koji djeluje za male grupe i za njihove interese koristi Bonnske ovlasti", ocijenio je ruski ambasador.
I ruski ambasador je kritikovao Schmidta, govoreći kako doprinosi podjeli zemlje.
Naveo je kako je rezolucija o Srebrenici pripremljena bez saglasnosti Predsjedništva BiH.
Američki ambasador: Dodik prijeti stabilnosti regiona, OHR mora ostati
Zamjenik američke ambasadorice pri UN-u Robert Wood rekao je da je ova sjednica koju je inicirala Rusija pokušaj da se iskoristi za etnonacionalističku retoriku i prijetnju jedne strane.
"Mi pozivamo na izbjegavanje agende etnonacionalizma", istakao je Wood.
Wood je kazao kako je "nastavak postupaka nekih lidera, uključujući Dodika, naročito poricanje genocida, nešto što izazova zabrinutost".
"Srebrenica nije bila greška, neumoljiva je činjenica da je genocid počinjen u Srebrenici. To su utvrdili međunarodni sudovi", rekao je Wood.
On je pozdravio odluku visokog predstavnika Schmidta da zabrani učešće na izborima osobama koje su počinile genocid.
Wood u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, New York, 30. aprila 2024.
Naveo je i kako Dodik poduzima korake da potkopa državne institucije te poziva na disoluciju Bosne i Hercegovine.
Ocijenio je da opasno postupanje i secesionistička retorika Milorada Dodika prijeti miru i stabilnosti regiona.
Naglasio je da Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) ima ključnu ulogu u osiguranju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma.
"Dok BiH ne ispuni sve kriterije, OHR mora ostati", riječi su Wooda.
Sjedinjene Države će, kako je rekao Wood, nastaviti sankcionisati one koji podržavaju politiku Dodika.
Milorad Dodik, proruski predsjednik RS-a, je pod američkim i britanskim sankcijama zbog potkopavanja institucija Bosne i Hercegovine, odnosno preuzimanja državnih nadležnosti i stvaranja paralelnih institucija u RS-u.
Lagumdžija: Svrha sjednice - pritisak na povlačenje rezolucije o Srebrenici
Ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija je rekao kako je jedina svrha ove sjednice da se izvrši pritisak na povlačenje rezolucije o Srebrenici kojoj će se glasati u Generalnoj skupštini UN-a.
Lagumdžija u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, New York, 30. aprila 2024.
Ocijenio je da rezolucija o Srebrenici "nije kontroverzna i od nje ne treba praviti kontraverzu".
"Cilj je [rezolucije] da se izgradi održivi mir i podrži proces istine, pravde i pomirenja. Mi smo više nego otvoreni za diskusiju, moramo govoriti o provedbi presuda Haškog tribunala i kako da zajednički gradimo bolju budućnost zajedno. Suočavanje sa prošlosti kroz priznavanje genocida je nešto što 30 godina tražimo od Srbije", riječi su Lagumdžije.
Naveo je kako zvaničnici RS-a potkopavaju ustavno-pravni poredak BiH, ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja i podižu političke tenzije.
"Vladajuća koalicija RS-a počela je provoditi korake za potencijalno buduće otcjepljenje RS-a", rekao je on.
Đurić: Sve žrtve zaslužuju jednak tretman
Đurić u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, New York, 30. aprila 2024.
Ambasador Srbije pri UN-u Marko Đurić je u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a kazao da sve žrtve rata u Bosni i Hercegovini, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, zaslužuju jednaku pravdu, tretman, sjećanje i poštovanje međunarodne zajednice.
Kako je istakao, Srbija neprestano poštuje teritorijalni integritet BiH te integritet RS-a i drugog bosanskohercegovačkog entiteta – Federacije BiH.
Đurić je od autora nacrta rezolucije o Srebrenici zatražio da ponovo razmisle o toj inicijativi koja, kako je ustvrdio, izaziva podjele.
Pomoćnik generalnog sekretara UN-a: Pozitivne i zabrinjavajuće stvari
Pomoćnik generalnog sekretara za Evropu, centralnu Aziju i Ameriku Miroslav Jenča, kao prvi govornik na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o BiH, rekao je kako je Odjel za politička i mirovna pitanja UN-a pozvan da izvijesti Vijeće sigurnosti o dešavanjima u BiH.
"Mogu istaknuti da je od tada primijećene i pozitivan, ali i zabrinjavajući razvoj događaja", istaknu je.
U govoru je podsjetio na odluku Evropskog vijeću da otvori pristupne pregovore sa BiH, dodavši kako u političkom rukovodstvu postoji konsenzus da su evropske integracije najbolji put za stabilnu i prosperitetnu zemlju.
"Posljednjih mjeseci bili smo svjedoci i radnji te izjava koje su u suprotnosti sa gore navedenim pozitivnim pomacima", rekao je Jenča.
Spomenuo je zapažanja specijalnih savjetnika generalnog sekretara za prevenciju genocida, koji su boravili u službenim posjetama BiH i regionu proteklih godina.
"Primijetili su određene zabrinutosti zbog govora o secesiji i promociji genocida te glorifikaciji zločina. Sve to može ostaviti dugotrajne posljedice na državu. Sve države, svi dužnosnici, građani, ali i mediji, moraju smanjiti govor mržnje i zapaljivu retoriku", kazao je.
Podsjetio je i na činjenicu da su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde utvrdili su da su u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine počinjena djela genocida.