Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) nije postiglo suglasnost u pogledu podrške rezolucijama koje se odnose na obustavu i izmjenu pristupa resursima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Rusku Federaciju i Bjelorusiju, ni na sjednici održanoj u srijedu, 30. marta.
Prema prijedlogu rezolucije, EBRD neće davati nove kredite niti pružati tehničku pomoć u Rusiji i Bjelorusiji. EBRD će, po mogućnosti, obustaviti ili otkazati isplatu tranši postojećih kredita tim državama.
Sve države članice EBRD-a, uključujući i BiH, imaju rok do 1. aprila da se izjasne o rezolucijama.
Protivljenje ministara iz Republike Srpske
Prošla sjednica Vijeća ministara BiH, na kojoj se trebala naći ova točka, bila je zakazana za 23. marta, ali je otkazana dan ranije.
Pročitajte i ovo: Sedam dana za BiH da odluči o sankcijama RusijiVijeće ministara BiH, zbog nepostojanja konsenzusa, nije dalo ranije, na sjednici 18. marta, suglasnost guverneru BiH u Evropskoj banci za obnovu i razvoj i ministru financija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi da glasa za dvije rezolucije koje je predložio EBRD.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je Zoran Tegeltija iz Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a iz ove političke partije su i ministar vanjske trgovine Staša Košarac i ministar komunikacija Vojin Mitrović koji ministri iz reda srpskog naroda.
Miloš Lučić je ministar za ljudska prava i izbjeglice i kadar je Demokratskog narodnog saveza (DNS), koji je istupio iz koalicije sa SNSD-om u Republici Srpskoj, a imenovan je kao predstavnik "Ostalih".
Predsjedavajući Tegeltija i spomenuta tri ministra glasali su tada protiv davanja suglasnosti ministru Bevandi, koji je guverner BiH u EBRD-u, da glasa za rezoluciju, kako je Bevanda predložio.
Osim Bevande, ministri iz reda hrvatskog naroda su i ministar pravde Josip Grubeša i ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević koji su kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Iz reda bošnjačkog naroda su ministri sigurnosti Selmo Cikotić i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, kao kadar su Stranke demokratske akcije (SDA). Ministar obrane Sifet Podžić je iz Demokratske fronte (DF).
Hrvatski i bošnjački ministri glasali su i na sjednici 18. marta da se Bevandi odobri da glasa "za" rezoluciju EBRD-a.
Prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, kada se neka tačka stavi na dnevni red prvi put, za njeno usvajanje je potrebno da glasaju svi ministri u Vijeću ministara BiH.
Ako nema konsenzusa, ista tačka se može ponovo staviti na dnevni red druge sjednice. U tom slučaju potreban je "entitetski i etnički glas", odnosno da za odluku "digne ruku" najmanje jedan ministar iz jednog od tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) i najmanje jedan ministar iz dva bh. entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a čiji članovi su Tegeltija i dva ministra, smatra da BiH treba imati "neutralan stav" prema invaziji Rusije na Ukrajinu i protivi se uvođenju sankcija Rusiji.
Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović iz SDA i Željko Komšić iz DF-a ranije su osudili rusku agresiju na Ukrajinu.
Pročitajte i ovo: Komšić poredi BiH i Ukrajinu, Dodik pominjanje rata naziva histerijomVoditelj Delegacije Europske unije (EU) u BiH Johann Sattler i predstavnici osam ambasada država članica EU uručili su 18. marta “Demarš” ministru financija i trezora Vjekoslavu Bevandi, ujedno i guverneru BiH u EBRD-u.
Tom prilikom su zapadni ambasadori upozorili da 1. aprila istječe rok za glasanje.
Bevanda je, kako je tad saopćeno iz njegovog ureda, ambasadorima kazao da ga je za guvernera u EBRD-u imenovalo Vijeće ministara BiH, te da od te institucije treba dobiti suglasnost za glasanje.
Koliko država treba glasati za rezoluciju?
Ministar financija i trezora BIH Vjekoslav Bevanda može glasati i bez usvajanja zaključka Vijeća ministara BiH o tom pitanju.
To se već dešavalo, naprimjer, kad je 15. marta ambasador BiH glasao za suspenziju Rusije iz Vijeća Evrope iako Predsjedništvo BiH koje je zaduženo za vanjsku politiku nije o tome donijelo službeno odluku.
Pročitajte i ovo: Savet Evrope isključio Rusiju iz članstvaJedna od mogućnosti je i da BiH u EBRD-u ne glasa, odnosno ostane suzdržana.
Pored Europske unije i Europske investicijske banke (EIB), vlasnik EBRD-a je 71 država, među kojima su i BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, a od 2012. godine i Kosovo.
Za donošenje rezolucija o sankcijama Rusiji i Bjelorusiji, potrebno je da za njih glasaju dvije trećine dioničara, odnosno njih 48, a zemlje članice EU-a i NATO-a, uz glasove Ukrajine, Japana, Kosova ili Novog Zelanda imaju dovoljan broj glasova.
Evropska banka za obnovu i razvoj je od 1996. do kraja 2021. godine kroz više od 260 projekata u BiH investirala više od 2,7 milijardi eura.
Aktivna su 94 projekta koja se financiraju sredstvima EBRD-a, vrjednija više od 1,3 milijarde eura.
Novac se koristi za obnovu i izgradnju infrastrukture, te posredstvom komercijalnih banaka za povoljnije kreditiranje privatnih poduzeća.