Bosna i Hercegovina je u proteklih godinu dana, uprkos brojnim izazovima, povećala trgovinu sa susjednim, ali i zemljama Evropske unije (EU).
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u 2018. godini BiH je ostvarila ukupan izvoz robe u vrijednosti od 12,2 milijarde maraka (više od šest stotina miliona eura) što je za 7,67 posto više u odnosu na 2017. godinu. Ukupna vrijednost uvoza roba u BiH iznosila je 19,5 milijardi maraka (vipe od devet milijardi eura) i veća je za šest posto u odnosu na 2017.
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena je skoro 32 milijarde maraka (16 milijardi eura). Iako je zabilježen blagi rast izvoza, stručnjaci upozoravaju da je za bolje rezultate ipak važna opredijeljenost novih vladajućih struktura za stavljanje fokusa na ekonomiju.
Rezultati uvoza i izvoza bi bili još i bolji da susjedi ne koriste vancarinske barijere, kaže predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić.
"Stupanjem na snagu najnovijeg sporazuma sa EU mi smo u startu imali problem sa Hrvatskom oko izvoza vina, jer su nam spočitali što nemamo zakon o geografskom porijeklu i iz tog razloga su nam jedno vrijeme zaustavili izvoz. Izvoz ribe je takođe problematizovan iz banalnih razloga i izvoz je zaustavljen dok naši prodavci nisu izgubili svoje kupce", pojašnjava Vasić.
"Sa Srbijom smo", navodi, "četiri puta imali problem".
"I to kada je bio u pitanju izvoz piva, mlijeka, malina i pilećeg mesa. Obustave izvoza traju u pravilu oko tri mjeseca i to nije problem s aspekta izvoza roba, ali je problem što bh. proizvođači za to vrijeme izgube tržište", dodaje Vasić.
Pročitajte i ovo: Vasić: Kosovske carine su čisto političko pitanjeOsim toga vanjskotrgovinska razmjena sa Kosovom znatno je opala nakon uvođenja carina. Samo zbog smanjenog izvoza čelika na Kosovo od 20.000 tona, u posljednja dva mjeseca 2018. godine bh. privrednici su izgubili 7,5 miliona eura, a ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, kaže da će se ovo pitanje teško riješiti dok god je političko pitanje.
"Mi nema sada nikakve nove zvanične informacije. Podsjećam da smo se sastali sa delegacijom Kosova i razgovarali kako možemo prevazići problem. Oni su tražili lakše dobijanje viza, jer mi za ukidanje i nemamo mandat, priznavanje nekih dokumenata, prije svega vozačke dozvole, saobraćajne dozvole, registarske tablice koje dolaze sa Kosova", kaže Šarović.
Šarović navodi da je BiH izrazila spremnost da radi na tome, "kako u ministarstvu, tako i kod nadležnih institucija koje su zadužene za ove stvari".
"No suštinski nismo se pomakli kada je u pitanju ukidanje carina jer naš stav je jasan da oni imaju politički karakter da nisu utemeljene na CEFTA sporazumu i od Kosovske strane tražimo da ih ukinu. Očito je da se radi o političkom pitanju i na potezu su kosovske vlasti", tvrdi Šarović.
Vaš browser nepodržava HTML5
Mirko Šarović: BiH sama sebi prepreka
Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene sa EU, u 2018. prvi put je zabilježen suficit sa Austrijom u koju bh. privrednici izvoze tri posto više robe nego što uvoze, dok je sa Njemačkom pokrivenost uvoza izvozom veća od 95 posto, kaže Momir Tošić iz makroekonomskog sektora Vanjskotrgovinske komore BiH i navodi da Bosna i Hercegovina još uvijek više izvozi sirovinu nego gotove proizvode.
"Tradicionalno najveći obim razmjene ostvarujemo u drvnom i metalskom sektoru. Nemamo dovoljno razvijenu prerađivačku industriju, uglavnom resursnu i radnu uslijed čega se ne ostvaruje veća dodatna vrijednost, ipak je u prošloj godini trgovinska razmjena bila bolja nego prethodnih godina", ukazuje Tošić.
Uprkos blagom povećanju izvoza ima još mnogo prostora za jačanje konkurentnosti bh. ekonomije, kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović i podsjeća da je u protekle četiri godine pokrivenost uvoza izvozom porasla za deset posto bez obzira na sve izazove sa kojima se bh. privreda suočavala.
No, Šarović kaže da bi nova vlast trebalo da ekonomska pitanja stavi u fokus i da naročito posveti pažnju pitanju odlaska radne snage ako želi nastaviti pozitivan trend.
"Nestaće kvalitetne radne snage koja će otići u razvijene zemlje i to pitanje zaslužuje da bude prioritet kod donosioca odluka odnosno definisanja politika u BiH", kaže Mirko Šarović.
On dodaje da je jednako važno i dalje raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta i privlačenju stranih investitora.