U 2014. građani Bosne i Hercegovine ušli su sa uvjerenjem da će im biti bolje, barem za mrvicu u odnosu na godinu ranije. No, praznično raspoloženje i njihova očekivanja u bolje sutra, bila su kratkotrajna.
Odmah u februaru dogodila se revolucija na ulicama bosanskohercegovačkih gradova. Nekoliko hiljada građana palilo je sve što je na bilo koji način podsjećalo na vlast. Gorjele su zgrade vlada, napadana policija, bacane kamenice, razbijana stakla, pljačkane trgovine. Tih dana sve je podsjećalo na početak rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka.
Februarski protesti, pored velikog broja povrijeđenih građana i policije, ostavili su iza sebe milionske štete. No, osim toga, ništa bitnije se nije promijenilo.
I taman kada su protesti počeli da padaju u zaborav, ovdašnje građane zadesila je nova tragedija. Poplave i klizišta u sjeveroistočnoj i zapadnoj Bosni uništili su sve. Maglaj, Doboj i Šamac nekoliko dana su bukvalno bili odsječeni od svijeta. Njihovi stanovnici su čamcima i helikopterima bili prebačeni na sigurno. U jednom danu ljudi su ostali bez domova, stoke, domova zdravlja i bolnica, sudova, poslovnih prostora. Ostao je samo mulj i prljavština.
“Ruku na srce, ovdje se ništa ne može očekivati, jer smo stvarno bili u lošoj situaciji i prije ovoga”, kaže Željko Đurdić, elektromehaničar iz Doboja.
Ništa bolje nisu prošli ni oni kojima su, usljed poplava, klizišta uništila domove. Napogođenija je bila Opština Tuzla.
„Svijet mi se srušio. Pored svoje kuće i rahatluka, spavam u šatoru“, kazao je Eldin Zelenturović iz okoline Tuzle.
„Svi viču dobro je, neka je živa glava, i neka je, to je nešto najvažnije, ali kako ću živu glavu izdržavati i hraniti, od čega“, pitala se Nevenka Đurić iz okoline Tuzle.
Ono što je građanima najteže palo je što im niko od vlasti nije pomogao. Zakazali su krizni štabovi, sistem odbrane od poplava, opštine, entiteti i država. Pomagali su jedino građani koji su bili “na suhom”. U tim danima, vjera i nacija nisu bile bitne.
Građanima Šamca u Republici Srpskoj najviše su pomogli građani Gradačca iz Federacije BiH. Evo šta je izjavio Savo Minić, načelnik Šamca u programu Radija Gradačac u junu ove godine:
“Želim da sve vas pozdravim i da kažem da su nas svi građani Gradačca zadužili za života”, poručio je Minić.
Koliko su bh. vlasti zakazale, navode i analitičari.
“Ako je država jednako ljudi, odnosno ako su ljudi jednako država, mi imamo fenomenalnu državu, ali nažalost, to nije baš tako, jer vlasti su te koje su zadužene, ako ništa da koordinišu. U tom pogledu, vlasti su pale na ispitu”, ističe Dragan Bursać, kolumnista i novinar portal Buka
Jedan od dogadjaja koji je obilježio 2014. U Bosni i Hercegovini, bila je stogodišnjica sarajevskog početka Prvog svjetskog rata. No, i on je politizirao i dodatno podijelio i posvađao Bosnu i Hercegovinu. Republika Srpska obilježila je godišnjicu u Andrićgradu u Višegradu, a Evropa u Sarajevu.
Kraj 2014. građani dočekuju sa novim političkim koalicijama nakon izbora, zaduženiji nego prošle, većim brojem nezaposlenih i bez nove vlade. Možda 2015. za sve, ipak, bude bolja o ove koja je za zaborav.