„U ovom trenutku imamo dvije djevojčice o kojima brinemo. One su živjele u okolnostima koje su ih dovele do toga da budu žrtve djela sličnih trgovini ljudima“, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Radmila Žigić, direktorica fondacije „Lara“, koja se godinama bavi pomoći žrtvama i borbom protiv trgovine ljudima.
Od žrtava prisilnih maloljetničkih brakova ili seksualne eksploatacije, pa do prosjačenja, statistike govore o najmanje 51 osobi koja je u 2019. godini bila žrtva nekog oblika trgovine ljudima.
Pročitajte i ovo: Povećan broj žrtava trgovine ljudima u BiHNajdominatnije je prosjačenje, prema izvještaju Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, kaže za RSE koordinator Ministarstva za borbu protiv trgovine ljudima, Samir Rizvo.
„Među njima je najviše žrtava koje su bile uključene u organizovano, prisilno prosjačenje. Osam žrtava je bilo seksualno iskorištavano i bilo je par slučajeva gdje se govorilo o ugovorenom prisilnom braku koji je kasnije iskorištavan za seksualnu eksploataciju. Bilo je i par slučajeva gdje su djeca iskorištavana radi pornografije“, navodi Rizvo.
Žigić: Tri hiljade djece prosjači
Ono što vlast bazira na podacima koji su dostupni tek je dio tamne, ali ne i nevidljive statistike, ocjenjuje Žigić.
„One nisu baš nevidljive. Ima dovoljno istraživanja koja govore da je najmanje tri hiljade djece u Bosni i Hercegovini na ulici uključeno u prosjačenje, ali niko ne pokreće sistem koji bi odgovorio na taj problem“, smatra Žigić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Spas za djecu sa ulice
Bosna i Hercegovina, spada u zemlje koje su osjetljive na ovaj oblik kriminala, kaže za RSE profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Elmedin Muratbegović. Uz već postojeće oblike trgovine ljudima, Bosna i Hercegovina je, kaže, suočena i sa izazovom koji sa sobom nosi i migrantska kriza.
„Mi nemamo adekvatan način prevencije nekih osnovnih indikatora na opasnost trgovine ljudima kroz migrantske tokove, ilegalnu trgovinu djecom, ilegalnu trgovinu dječijim organima. Mi nemamo metod utvrđivanja djece migranata, ne slijedimo preporuke Vijeća Evrope i sporo reagujemo na te stvari“, navodi Muratbegović.
Sastanak Udarne grupe
Ukoliko se ozbiljnije ne pozabavi ovim pitanjem i nastavi padati na listi „Trafficking in Persons“ (TIP), zemlja bi mogla ostati bez finansijske potpore Sjedinjenih Američkih Država, kako je to za RSE potvrdila zamjenica glavnog administratora Agencije američke vlade za međunarodni razvoj (USAID) Bonnie Glick.
U posljednjem izvještaju TIP-a kojeg je objavio State Department navodi se kako snage za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini imaju manjak kapaciteta i znanja, te nastavljaju istrage o trgovini ljudima „kao manjim prekršajima“, dok sudije „izriču minimalne kazne i nalaze nerazumne olakšavajuće okolnosti za smanjenje kazne“.
Sastanak Udarne grupe u Sarajevu
Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima, predvođena glavnom tužiteljicom Bosne i Hercegovine, Gordanom Tadić, ocijenjena je neefikasnom. Nakon najava povlačenja sredstava, članovi Grupe su zasijedali u ponedjeljak, 10. februara, u Sarajevu.
Efekti sastanka sadržani su u nekoliko paragrafa saopštenja iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine u kome, između ostalog, stoji kako su se „središnje teme sastanka odnosile na realiziranje i provedbu odredbi usvojene Strategije za suprotstavljanje trgovini ljudima u BiH, kao i Strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini 2019.-2023. godine, a koje se odnose na nadležnosti institucija uključenih u rad Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i organiziranih ilegalnih migracija, kao i povećan broj evidentiranih kaznenih djela krijumčarenja ljudi povezanih sa migrantskom situacijom u BiH.“
Pročitajte i ovo: State Department: Kažnjavati počinioce, a ne žrtve trgovine ljudima na Balkanu
Samir Rizvo, koji je i jedan od članova Udarne grupe, potvrdio je kako je toku formiranje Mreže specijaliziranih tužilaca i istražitelja za borbu protiv trgovine ljudima. To bi trebalo da ojača i kaznene mjere, te da se trgovina ljudima ozbiljnije shvati, smatra on.
„Veoma je teško prikupiti i koristiti dokaze na sudu prije svega što se oni oslanjaju na izjave žrtve, a znamo iz svih ostalih krivičnih djela koja se oslanjaju na izjave svjedoka, odnosno žrtava koliko je to mukotrpan i težak posao“, kaže Rizvo.
Šta treba da se mijenja
Rascjepkano pravosuđe, ali i nepostojanje jedinstvenih kaznenih mjera, sve su to problemi za koje i u Ministarstvu kažu da moraju biti promijenjene.
U praksi ta namjera žrtvama malo znači, jer su suočene s tim da, ukoliko same ne potraže pomoć, to za njih rijetko čini neko drugi, ocjenjuje Meliha Sendić, direktorica Centra ženskih prava iz Zenice.
Ovaj je Centar u februaru 2019. godine, izvojevao i prvu presudu u BiH kojom je žrtva trgovine ljudima pred Okružnim sudom u Banjaluci dobila naknadu nematerijalne štete. A postupak je, kako kaže Sendić, vođen samo zato, jer su to od njih tražile međunarodne organizacije, a ne zbog toga što je sistem žrtve uputio kako da to čine.
„Žrtve trgovine ljudima ne idu sada od nevladinih organizacija, pa od jedne do druge institucije pa da traže tu pomoć. To se ne događa tako da je ovo bio jedan specifičan slučaj, jer se žrtva nije sama obratila i nije ona direktno tražila pomoć, nego je preko nekih međunarodnih organizacija koje su došle i tražile da se vodi taj postupak“, navodi Sendić za RSE.
Pročitajte i ovo: Ko u BiH krijumčari migrante?Sistem mora biti bolji, a snage zakona obučene i pripremljene, smatra profesor Muratbegović.
„Ne postoje standardne operativne procedure koje su svima jasne. Kod kvalifikacije krivičnih djela vi imate situacije da naši organi formalne i socijalne kontrole, pa i organi za provedbu zakona, ne percipiraju jednako bit krivičnog djela trgovine ljudima. Jako se rijetko odlučuju na te kvalifikacije jer ih je teško dokazati“, ocjenjuje Muratbegović.
Trgovina ljudima je prema izvještajima State Departmenta najbrže rastući zločin na svijetu koji obuhvata 27 miliona žrtava, od radne do seksualne eksploatacije, a godišnje od njega kriminalne strukture zarade 32 milijarde dolara.