Vlada (ne) prodaje BH Telecom

Sindikat BH Telekoma uvjeren da će doći do privatizacije njihovog preduzeća (ilustrativna fotografija)

U bosanskohercegovačkoj javnosti posljednjih dana često se govori o mogućoj prodaji telekom operatera, među kojima je i BH Telekom.

Vlada Federacije BiH to odlučno negira. No, u Dopunskom pismu namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), piše suprotno.

Vlada RS-a objavila je to pismo, a potpisuju ga entitetske vlade i Vijeće ministara BiH. U Dopunskom pismu MMF-unavedeno je da se čeka dubinska analiza BH Telekoma i HT Eroneta, što je, tvrde analitičari, uvod u prodaju ovih preduzeća.

"Vlada FBiH nije bila u mogućnosti da poduzme sveobuhvatan proces privatizacije zbog tehničkog kašnjenja u pribavljanju izvještaja o temeljitoj procjeni (due diligence) i nedostatak interesa kupaca. Ipak, organi vlasti imaju namjeru okončati već pokrenutu finansijsku i operativnu temeljitu procjenu (due diligence) (prethodna mjera za ovaj pregled) BH Telecom i HT Mostar, do septembra 2018. godine", piše u Dopunskom pismu namjere MMF-u koje, između ostalih, potpisuju i premijer Federacije BiH Fadil Novalić i federalna ministrica finansija Jelka Milićević.

Sindikat BH Telekoma uvjeren je da će doći do privatizacije njihovog preduzeća, ali i telekom operatera HT Mostar. Sindikalci su na nedavno održanoj konferenciji za novinare rekli da znaju za plan privatizacije, te da im je premijer Federacije BiH Fadil Novalić rekao da je o tome već pregovarao. Fikret Alić, predsjednik Sindikata BH Telekoma rekao je to novinarima.

"Na moje pitanje kome nas je nudio, rekao je da smo mi – ne znam na koga je tačno mislio kada je rekao 'mi', bili u Engelskoj i razgovarali o BH Telekomu i da za trećinu BH Telekoma nude nam 200 miliona, a to je za nas malo", ispričao je Alić.

Iz Vlade Federacije BiH prodaju Telekoma odlučno niječu.

Vlada ovog bh. entiteta usvojila je Plan i program rada Agencije za privatizaciju za ovu godinu, kojim nije predviđena privatizacija telekom operatera. U saopštenju Vlade FBiH navodi se da informacije koje su se pojavile u medijima u vezi sa dubinskom analizom kao isključivim instrumentom prodaje Telekoma predstavljaju spekulacije.

"Da bi se prodala bilo koja kompanija, a ne samo BH Telekom, tako krupno društveno pitanje, Vlada mora uvrstiti u godišnji program privatizacije i dobiti odobrenje na parlamentu. To definitivno treba skinuti sa dnevnog reda – nema govora o prodaji BH Telekoma", rekao je za TV1 premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

Nema govora o prodaji BH Telekoma: Fadil Novalić

Ipak, dubinska analiza (due diligence) telekoma, za koje su se u Dopunskom pismu MMF-u obavezale vlasti u Federaciji BiH nije uobičajna metoda sagledavanja poslovanja nekog preduzeća, mišljenje je Dženana Đonlagića, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i poslanika Demokratske fronte u Parlamentu Federacije BiH.

"Ono što mi u ekonomiji znamo jeste da se jedna ovakva vrsta analize ne radi u vremenu nekih redovnih poslovanja i redovnih postupaka revizije. Dakle, ovo nije standardna procedura u poslovanju nego se radi namjenski za neke daljnje korake. Ovo je svakako neki preliminarni period, ja mislim, prije privatizacije telekom operatera. Dakle, ovo ide u tom pravcu", smatra Đonlagić.

I dok traju rasprave da li će Vlada Federacije BiH prodati telekome ili ipak to neće učiniti, u javnosti dominiraju dva argumenta za ili protiv prodaje telekoma, prije svih BH Telekoma.

Prema miljenju Dženana Đonlagića, prodaja BH Telekoma ne bi bila ekonomski isplativa.

"U ovom trenutku cijene dionica BH Telekoma, koje bi eventualno išle na prodaju nisu optimalne. Nije ona ekonomska cijena koja bi značila dobru prodaju, odnosno dobru ekonomsku korist. Nakon što je ova zemlja izgubila državnu naftnu kompaniju, ja cijenim da sa ekonomskog aspekta ne bi smjela izgubiti i domaću, državnu telekom kompaniju. To bi zapravo značilo da ostajemo onda bez prirodnih resursa", kaže za Radio Slobodna Evropa Dženan Đonlagić.

Potpuno suprotno mišljenje ima akademik Muris Čičić. Ovaj profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta smatra da je BH Telekom prćija političara na vlasti i da se treba što prije prodati, jer je leglo korupcije.

"BH Telekom je kao nacrtana priča kako stvari ne treba da se rade, ako radimo u interesu države i u interesu naroda. Ono što se desilo sa BH Telekomom je odličan primjer kako političari zloupotrebljavaju ukupnu situaciju, izvlače koristi i podstiču korupciju, a država od toga nema nikakve koristi. BH Telekom je mjesto kojim upravlja stranka na vlasti, znači uvijek upravlja lider stranke na vlasti. Tako onda nekada upravlja lider SDP-a, nekada lider SDA, a nekada SBB-a, uglavnom BH Telekom je prćija onoga ko je na čelu vladajuće stranke, jer on se ponaša kao apsolutni vlasnik", ocjenjuje Čičić.

Iako se ponašaju kao vlasnici nemaju odgovornost stvarnog vlasnika, naglašava Čičić, a to se vidi i prema trenutnom poslovanju BH Telekoma. Na reakciju sindikata o prodaju BH Telekoma, Čičić kaže da je ta firma u javnosti postala sinonim za 'uhljebljivanje' kadrova.

"Svjedoci smo da se ekonomska dobit BH Telekoma značajno smanjuje, da pada, da konkurentnost firme značajno pada, da tehnološka sposobnost firme nije kako treba – još uvijek smo na 3G, a trebali bismo biti već na 5G i sve to skupa bez posljedica po onoga ko je donosio odluke o tome. Znači, kad se kaže porodično srebro ili porodično zlato, pa kad se kaže ne treba prodati porodično srebro ili zlato, BH Telekom je upravo primjer da ga treba prodati, jer time bi izbili vrlo važan adut ili osnovu korupcije u Bosni i Hercegovini", kaže Čičić.

Međutim, današnja vrijednost BH Telekoma nije onako visoka kao što je to bilo prije nekoliko godina, smatra Čičić i dodaje da je već jasno šta će pokazati dubinska analiza ovog preduzeća.

"Da ima zaposlenih tri puta više nego što bi trebalo i naravno da su svi ekonomski pokazatelji daleko iza komparabilnih kompanija u svijetu", zaključuje Čičić.