Vlada Federacije Bosne i Hercegovine objavila je da je Federacija u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila suficit na svim nivoima vlasti. Ekonomisti ocjenjuju da je riječ o pokušaju ubiranja političkih poena u vrijeme kada se svakodnevno bilježi odlazak mladog školovanog kadra iz države i kada su sredstva za investicije zamrznuta do daljnjeg zbog svakodnevnih opstrukcija.
Premijer Federacije Fadil Novalić nedavno je izjavio da je Federacija ostvarila suficit i da ima viška oko 30 miliona eura:
"Svi parametri su nam apsolutno u rastu, konačno sad imamo sve faktore u usponu. Raste bruto društveni proizvod. Naravno, za stvaranje 1,6 milijardi KM (800 miliona eura) BDP-a bilo je potrebno povećati broj uposlenih i on je oko 32.000."
Ministrica finansija Federacije Jelka Miličević kaže da su u suficitu svi nivoi vlasti te su odlučili da se javno pohvale za dobre rezultate rada.
"Uzeli smo sebi za pravo da već na pola godine kažemo da su svi naši proračuni, na svim razinama vlasti - i federalnom i kantonalnim i općinskim - u suficitu", kaže Miličević.
No, ekonomisti uglavnom oštro ocjenjuju ovakve istupe navodeći da je riječ o obmani građana. Ekonomistica Svetlana Cenić napominje da niko ozbiljan ne daje ocjene u sred budžetske godine, naročito ako većina kreditnih rata dospijeva u narednim mjesecima.
"Ne može se proglašavati suficit na pola godine kad su budžeti projektovani na čitavu godinu. Ako pogledate kako su napravili taj pregled, visina prihoda im nije dostigla ni 50 posto za pola godine, a kreditne obaveze su do sada uplaćene u iznosu od 20 posto, dok se ostatak plaća u drugoj polovini godine, jasno je da su podaci ustvari u svrhu podizanja optimizma", navodi Cenić.
Sličnog je mišljenja i ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović koja je podsjetila da je novca za kapitalne investicije i socijalna davanja sve manje, a Vlada, da bi finansirala svoje obaveze i ranija dugovanja, dodatno se zadužuje kako bi vraćala kredite.
"U 2013. i 2014. godini 1,2 milijarde KM (600 miliona eura) su bile investirane u ceste i infrastrukturu, kapitalne investicije. Ova vlada je došla i u 2015. godini te kapitalne investicije smanjila na 100 miliona eura. Takva slična cifra se ponovila u 2016. godini. To je, u stvari, debakl ove Vlade, jer ta Vlada nije uštedjela novac na trenutnim troškovima, niti na plaćama za javne službenike i luksuzu, niti na bilo šta što je bolest u javnoj potrošnji i u ovom društvu. Nažalost, oni su došli i zaustavili kapitalne investicije i to je ono gdje su oni sad, navodno, postigli dobar rezultat. Dakle, to je taj računovodstveni rezultat kako su oni postigli sufuicit i sada se još time hvale", kaže Omerbegović Arapović.
Ekonomista Muris Čičić, pak smatra da ne treba biti skeptičan kada se desi da nakon dugo vremena BiH ima pozitivne pokazatelje.
"Mi nekoliko posljednjih godina imamo stabilan ekonomski rast. Taj rast je oko tri posto i to nije dovoljno, ali je ipak stabilan. Sad bi naravno trebalo napraviti analizu i koliko će to opstati i šta će biti sa penzionim sistemom, šta će biti sa unutrašnjim dugovima. Dakle, može se naći puno zamjerki ali hajmo svi reći dobro je, bolje nego da je deficit", smatra Čičić.
No, Cenić navodi da se povećano ubiranje prihoda od građana ove zemlje ne može nazivati uspješnim radom nijedne vlade i podsjeća da su reforme o kojima govore federalni ministri "mrtve", a podaci koji se iznose poput hiljada novih radnih mjesta frizirani.
"Reformska agenda je mrtva, jer nije ispunila ništa od onoga zbog čega je najavljena, a to znači rasterećenje privrede, u korist privrede i stanovništva. Standard stanovništva nije bolji, privreda ne funkcioniše bolje, generalno, niko nije osjetio taj boljitak. Da ne govorim o tome kako se friziraju podaci o nekom povećanju radnih mesta, više zaposlenih, manje nezaposlenih.
Treba uzeti podatke iz Ambasade Nemačke, pa da sravnimo koliko nas je ostalo, a koliko otišlo, zašto se proglašava i Ugovor o radu na mesec, dva dana kao neko novo radno mesto. Mislim da je kontraproduktivno, jer doći ćemo i do 31. decembra, pa ne znam šta će onda biti obrazloženje i ko će onda biti kriv za to stanovništvo, da li svetska ekonomska kriza, Marsovci ili ne znam koji od ovih vanzemaljaca", zaključuje Cenić.