Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović će, kako je najavljeno, u srijedu 20. jula odlikovati Đuru Matuzoviću kome se trenutno sudi pred Sudom Bosne i Hercegovine za ratne zločine koje je počinio tokom rata kao komandant Hrvatskog vijeća obrane u Orašju, na sjeveru BiH.
To nije prvi put da Milanović dodjeljuje odlikovanja optuženima za ratne zločine.
Nije ni jedini hrvatski predsjednik koji je to uradio.
Ovo nije prvi put da hrvatski predsjednik Zoran Milanović odlikuje oni koji se dovode u vezu sa ratnim zločinima (na fotografiji iz decembra 2019. Milanović proslavlja ulaza u drugi krug predsjedničkih izbora).
Odlikovanja osuđenim za ratne zločine i onima kojima se sudi za ratni zločin su praksa i u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Sva hrvatska odlikovanja
Hrvatska na Zapadnom Balkanu prednjači u dodjeli odlikovanja osuđenim i osumnjičenim ratnim zločincima.
Tamošnji predsjednici su odličja, između ostalog, dali Dariju Kordiću, Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku, Valentinu Ćoriću, Bruni Stojiću, Zlatanu Miji Jeliću, Milivoju Petkoviću, Tihomoru Blaškiću.
Pročitajte i ovo: Hrvatski predsjednik ponavlja sporna odlikovanja HVO-uHrvatski predsjednik Zoran Milanović je, za Dan pobjede, 4. augusta 2020. godine, odlikovao ratnog zapovjednika HVO-a u Mostaru Zlatana Miju Jelića.
Jelić je optužen u Bosni i Hercegovini za ratne zločine nad bošnjačkim civilima u Mostaru 1993. i 1994. godine.
Pred podizanje optužnice 2015. godine otišao je iz BiH u Hrvatsku i bio bjegunac pred bh. pravosuđem. Pet godina kasnije bosanskohercegovačko pravosuđe je postupak protiv Jelića prepustilo Hrvatskoj.
Milanović je bio kritikovan i zbog odlikovanja brigade HVO koja je učestvovala u akciji "Oluja" i Specijalne jedinice MUP-a samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HR HB).
Haški sud je u novembru 2017. godine osudio na 25 godina zatvora bivšeg predsjednika Vlade samoproglašene Hrvatske republike "Herceg-Bosne" Jadranka Prlića, bivšeg ministra obrane Brunu Stojića i bivše načelnike Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića na po 20 godina zatvora.
Bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić dobio je 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić deset godina zatvora.
Oni se terete za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima 1993.-1994. godine, tokom rata u BiH.
Milivoj Petković osuđen na 20 godina zatvora je u Hrvatskoj vlasnik sedam odlikovanja, kako piše portal Novosti 2018. Dobio je odličja Reda kneza Domagoja s ogrlicom, Reda bana Jelačića, Reda hrvatskog trolista, Reda hrvatskog pletera, nosilac je Spomenice domovinske zahvalnosti za pet i deset godina, te Spomenice domovinskog rata i medalja "Bljesak", "Oluja" i "Iznimni pothvat".
Jadranko Prlić osuđen na 25 godina zatvora pred Haškim Tribunalom odlikovan je Redom hrvatskog trolista, Redom Ante Starčevića, Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom. Ima i Spomenicu domovinske zahvalnosti.
Bruno Stojić, osuđen na 20 godina zatvora, odlikovan je Redom bana Jelačića, a Valentin Ćorić, osuđen na 16 godina, je vlasnik Reda hrvatskog trolista.
Slobodan Praljak koji je nakon izricanja osuđujuće presude izvršio samoubistvo pred kamerama je bio nosilac Reda kneza Domagoja s ogrlicom, Red bana Jelačića, Spomenicu domovinske zahvalnosti i Spomenicu domovinskog rata.
Odlikovanje ima i Dario Kordić, koji je osuđen na 25 godina zatvora u Hagu za ratni zločin nad civilima u Ahmićima, u srednjoj BiH. On je odlikovan Redom kneza Branimira s ogrlicom.
Tihomir Blaškić koji je zbog ratnih zločina u BiH osuđen na 45 godina zatvora, ali je u drugostepenoj presudi odbačeno 16 od 19 tačaka optužnice, pa je osuđen na devet godina zatvora, ima Spomenicu domovinskog rata i medalje "Ljeto" i "Oluja".
Pročitajte i ovo: Obilježene godišnjice zločina u Ahmićima i TrusiniMesić i Josipović oduzimali odlikovanja
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović je u svom mandatu oduzeo sedam visokih odlikovanja Branimiru Glavašu, koji je bio pravosnažno osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine, ali je ta presuda ukinuta, kao i prvostepena od deset godina, a predmet vraćen na novo suđenje Županijskom sudu u Zagrebu.
Sadašnji predsjednik Zoran Milanović je poništio odluke o oduzimanju odlikovanja i čina Glavašu.
Josipović je činove generala oduzeo i Vladimiru Zagorcu i Mirku Norcu, dok je Siniši Rimcu oduzeo čin bojnika HV-a. Sva odlikovanja Josipović je oduzeo i bivšem premijeru Ivi Sanaderu.
Bivši predsjednik Stjepan Mesić odlikovanja je oduzeo generalima Mirku Norcu, Vladimiru Zagorcu i Ivanu Koradeu, kao i osuđenim za ratne zločine Tihomiru Oreškoviću, Siniši Rimcu, Tomislavu Duiću, Anti Gudiću, Davoru Baniću, Stjepanu Grandiću i Anđelku Botiću.
Zagorcu, Rimcu i Norcu oduzeo je i ratne medalje.
Ko je sve odlikovan u Bosni i Hercegovini?
Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić imaju povelje koje im je dodijelio Organizacioni odbor za obilježavanje 25 godina Skupštine jednog od dva entiteta u BiH Republike Srpske (RS).
Odbor je odluku donio 24. oktobra 2016.godine kao ad hoc tijelo, kojeg su činili svi dosadašnji predsjednici entitetske skupštine, te rukovodstvo devetog saziva Narodne skupštine RS-a i šefovi klubova poslanika tog saziva.
"Riječ je o poveljama koje su dodijeljene projektima, institucijama i međunarodnim organizacijama zaslužnim za rad Narodne skupštine Republike Srpske", navedeno je u saopštenju početkom prošle godine nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko tražio od tog zakonodavnog tijela da se ponište povelje osuđenima za ratne zločine.
U Inzkovom pismu koje je uputio predsjedniku NSRS-a i predsjednicima svih klubova poslanika u entitetskom parlamentu je navedeno da su postupci odlikovanih Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić "tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje".
Pročitajte i ovo: OHR: Zadržavanjem povelja zločincima Skupština RS blokira put u bolju budućnostInzko je tada podsjetio da su Karadžić, Krajišnik i Plavšić, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni za ratne zločine.
Skupština RS-a je odbacila Inzkov zahtjev 11. maja prošle godine.
U Zaključcima je konstatovano da "visoki predstavnik ne može biti ni u kom slučaju nadređen Republici Srpskoj".
O prijedlogu zaključaka usaglasili su se klubovi svih stranaka iz RS-a.
Pročitajte i ovo: Skupština RS odbacila Inckov zahtjev da poništi povelje osuđenima za ratne zločineRadovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Ratnog predsjednika Skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika i prvog člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, 2009. godine pravosnažno je osudio na 20 godina zatvora zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.
Biljana Plavšić je 2003. godine osuđena na 11 godina zatvora za zločine nad nesrpskim stanovništvom u 37 opština u BiH, što je i priznala pred Tribunalom.
Odlikovanja u Srbiji
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović uručio je krajem decembra 2021. godine vojne spomenice za učešće u odbrani od NATO bombardovanja na tadašnju SR Jugoslavije 1999. godine Vinku Pandureviću.
Pročitajte i ovo: YIHR: Spomenica Pandureviću nastavak državne zaštite murala MladićuPandurević je pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora po osnovu komandne i individualne odgovornosti za ubistva, istrebljenje i progone u i oko Srebrenice, u julu 1995. godine, što je pravno kvalifikovano kao zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja.
Pretresno vijeće ga je proglasilo krivim za zločin protiv čovječnosti, ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, nečovječna djela, prisilno premještanje i dr.
Pandurević je 2016. godine odlikovan i najvećim opštinskim priznanjem Višegrada, a tadašnji načelnik ga je nazvao i "ličnošću budućnosti".
Pročitajte i ovo: Pandurevića Haški tribunal osudio, a Višegrad mu dodijelio grbPrilikom primanja odlikovanja Pandurević je rekao: "Smatram da je nedavna ratna prošlost dovoljno inspirativna za nekoga novog romanopisca sličnog našem Ivi Andriću da te događaje ukoriči i ovekoveči u literarnom obliku".