Srbija od Bosne i Hercegovine traži da joj ustupi 40,45 kvadratnih kilometara i to u dijelu područne brane Hidroelektrane Zvornik, hidroelektrane Bajina Bašta, trasu pruge Beograd-Bar na teritoriji BiH, te pomjeranje granice u opštinama Priboj i Rudo.
Posljednji od četiri zahtjeva obuhvata 21,30 kvadratnih kilometara i tu se nalaze četiri naseljena mjesta koja pripadaju opštini Rudo.
Načelnik Rato Rajak za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako od lokalne zajednice niko nije tražio stav o tome.
„Državna komisija je došla da provjeri na licu mjesta stanje na terenu, da vide o kakvom zahtjevu je riječ, ima li na terenu kuća, ljudi, infrastrukture, šta bi to značilo za Rudo, a šta bi izgubilo. Onda su vidjeli da njihov zahtjev nama uzima cijelu obalu Lima. To je nama oko 1.500 stanovnika i najkvalitetnije obradive površine. Opština Rudo bi bila osakaćena u potpunosti kada bi se zahtjevu Srbije udovoljilo“, poručuje Rajak.
Zahtjev Srbije nije od jučer. On datira još od polovine maja 2003.godine, kada je Srbija bila u zajednici sa Crnom Gorom.
Iako je graničnim pregovorima 2008. potvrđena granica između dvije države, onakva kakva je bila u vrijeme međudržavnog priznanja Bosne i Hercegovine, pet godina kasnije Srbija je zatražila korekciju.
Bosna i Hercegovina je formirala novu komisiju prošle godine, a u septembru 2017. su obaviješteni da je i Srbija započela proceduru imenovanja nove komisije.
Od Srbije čekamo informaciju da li su formirali državnu komisiju za granicu ili neko tijelo sa kojim se može razgovarati: Nevena Maletić
Od tada do danas, kako pojašnjava Nevena Maletić, predsjedavajuća Državne komisije za granicu BiH, još nisu dobili nikakvu informaciju o tome da je komisija i formirana, pa u skladu sa tim, bh. komisija pitanje razgraničenja još nije ni razmatrala.
„Državna komisija za granicu BiH je u fazi obilaska neuralgičnih tačaka na granici Bosne i Hercegovine i Srbije, prikupljanju korisnih informacija i stavova sa terena, koji će biti osnov za formiranje stava i definisanje strategije Državne komisije za granicu BiH za pregovore sa Državnom komisijom za granice Republike Srbije“, navodi Maletić.
Krajem oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio da će do kraja 2017. biti postignut konačan dogovor sa Bosnom i Hercegovinom oko pitanja razgraničenja.
„Da ćemo dati sve od sebe da budemo kompromisni i konstruktivni, a da u isto vreme ne naudimo interesima ni srpskog, niti drugih naroda koji žive kako u Bosni i Hercegovini, tako u Republici Srbiji“, poručio je Vučić.
No, u Državnoj komisiji za granicu BiH kažu kako je Vučićeva izjava optimistična.
„To bi divno bilo kada bi se to tako brzo desilo, zaista nemamo ništa protiv da se što prije krene sa rješavanjem tog pitanja. Bosna i Hercegovina ima kapacitet, ima formiran tim stručnjaka. Mi samo od Srbije čekamo informaciju da li su formirali svoju državnu komisiju za granicu ili neko tijelo sa kojim se može razgovarati na ovu temu“, kaže predsjednica bh. komisije Nevena Maletić.
Istovremeno, sama najava srbijanskog predsjednika o razgraničenju između dvije zemlje, potaknula je različita politička prepucavanja.
I dok je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvoreno rekao kako u ovom pitanju Republika Srpska u potpunosti podržava zahtjeve Srbije, opozicione stranke u tom bh. entitetu misle suprotno.
Posebno interesantno područje oko Bajine Bašte i Zvornika, iz razloga što je to čisti profit: Zdravko Krsmanović
Potpredsjednik Narodnog demokratskog pokreta Zdravko Krsmanović protivi se bilo kakvim parcijalnim rješenjima, ocjenjujući da granica sa Srbijom mora biti urađena na ozbiljniji način i u cjelosti - od Save do Višegrada i Rudog.
„Nikako ne bih pristao da se to radi preko koljena i da neko nekom obećava da će davati neku teritoriju kao da mu je to tatino, kao što sam čuo informaciju da je Milorad Dodik rekao da će podržati sve što Srbija predloži. Može dati ono što mu je tata ostavio. Posebno je interesantno područje oko Bajine Bašte i Zvornika, iz razloga što je to čisti profit. To je isto kao da naftnu bušotinu dajete nekome“, ističe Krsmanović.
Miješanje politike u pitanje granice, u Državnoj komisiji za granice BiH ne žele komentarisati, navodeći kako ne znaju da li Srbija i dalje ostaje pri zahtjevima iz 2003.
Ukoliko bi došlo do razmjene teritorije, kako kažu u Komisiji, onda se ide po principu metar za metar, uzimajući u obzir isti kvalitet i kvantitet.