U Bosni i Hercegovini (BiH) je prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH do 8. aprila 2021. godine zabilježeno 7.216 smrtnih slučajeva, kod osoba koje su bile zaražene korona virusom.
Međutim, mnogi vjeruju da statistika, koja Bosnu i Hercegovinu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika trenutno svrstava među pet zemalja svijeta, nije relevantna jer ne pokazuje stvarni broj umrlih od korona virusa.
U medicinskoj praksi utvrđivanje stvarnog uzroka smrti trenutno nije prioritet. Dovoljno je kod preminulog pacijenta utvrditi prisustvo korona virusa.
Infektolog Bakir Nakaš, odgovarajući na pitanje Radija Slobodna Evropa – zašto u BiH nema analiza ko je preminuo od posljedica korone ili bolesti COVID-19, kaže da se u ovom slučaju prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti utvrđivanje uzroka smrti treba vršiti putem obdukcije.
"Od početka pandemije ta obdukcija je nekako tabu u Bosni i Hercegovini, s nekim obrazloženjem da nema dovoljno zaštite koja bi se osigurala prilikom izvođenja obdukcije. Iz tog razloga do danas, koliko ja znam, možda je izvršena jedna, ili dvije-tri obdukcije, a ostali slučajevi su potvrđene smrti na osnovu kliničke slike, PCR-a i seroloških testova", smatra Nakaš.
Pročitajte i ovo: Zašto je visoka stopa smrtnosti od COVID-19 u BiH?Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske su za Radio Slobodna Evropa(RSE) potvrdili da "do današnjeg dana, nije bilo zahtjeva za obdukciju pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa."
Iz entitetskih ministarstava i zavoda koje smo kontaktirali nismo dobili odgovor o ukupnom broju rađenih obdukcija preminulih kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa.
Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je 27. jula 2020. godine potvrđeno da je urađena prva obdukcija osobe koja je bila COVID-19 pozitivna, uz sve mjere lične i tehničke zaštite.
Infektolog koji radi u COVID odjelu Kantonalne bolnice Zenica, doktor Ednan Drljević dr Drljević izjavio je za RSE da je BiH kao država zakazala kad je pitanju analiza smrtnosti od korona virusa.
„Ovo je još uvijek na neki način paušalno i od samog starta pandemije prijavljuju se svi smrtni slučajevi koji su bili pozitivni na koronu. Jedini indikator nam je PCR test te klinička slika, koja može biti raznolika. U svakom slučaju, da postoje analize imali bismo daleko kvalitetniju procjenu, s kojom bismo mogli reći sa 100-postotnom sigurnošću da je neko umro od korone“, ističe Drljević.
Šta kaže Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetska zdravstvena organizacija je 24. marta 2020. godine izdala preporuke o sigurnom postupanju s tijelima žrtava korona virusa.
Preporuke propisuju sigurnosne mjere kojih bi se mrtvozornici trebali pridržavati kad provode obdukciju nad tijelima pacijenata zaraženih korona virusom.
Uprkos ovim preporukama, većina zdravstvenih ustanova u zemljama Zapadnog Balkana ne analizira stvarne uzroke smrti zaraženih pacijenata.
Ministar zdravlja Republike Srbije Zlatibor Lončar je na konferencije Kriznog štaba 17. jula 2020. godine izjavio da je „stav Svjetske zdravstvene organizacije i svih da ne smiju da se rade obdukcije kod COVID pozitivnih pacijenata.“
Patologija u vrijeme pandemije
Udruženje sudskih medicinara u Bosni i Hercegovini je na sastanku 6. aprila 2020. godine donijelo odluku da se obdukcije nad osobama pozitivnim na korona virus ne rade.
Pročitajte i ovo: U Sarajevu nema ko da utvrdi smrt preminule osobeNermin Sarajlić, predsjednik Udruženja sudskih medicinara BiH je nakon te odluke izjavio za RSE da patolozi nemaju opremu koja im je potrebna za zaštitu od zaraze.
Protiv ove odluke bio je Željko Karan, direktor Zavoda za sudsku medicinu Republike Srpske. On kaže da je njegov posao raditi sve sudske, forenzičke
slučajeve i da ga "ne zanima ko je pozitivan, ko ne". Također navodi da odbijanje obdukcija u toku pandemije otežava posao istražnim organima, ali i porodicama preminulih.
"U krivično-pravnom smislu to jako komplikuje stvari, jer otežava posao policiji i tužilaštvu. U medicinskom pogledu, statistika umrlih od korona virusa je očajna. Jer, da li je čovjek umro zbog korone, ili je umro sa koronom, to je bitna razlika. Nažalost, ti podaci će ostati netačni i nikad se neće saznati", mišljenja je Karan.
Pročitajte i ovo: Još nije sahranjena prva žrtva korona virusa u BiHDoktor Bakir Nakaš smatra da nedostatak opreme ne smije biti izgovor, jer svoj posao ne odbijaju ni doktori i ostalo medicinsko osoblje u COVID odjelima.
"I oni rade u određenim otežanim uslovima i stoga nose zaštitnu opremu, i ne vidim razloga da se dodatna zaštitna oprema ne može osigurati da bi se utvrdili uzroci smrti, bar u onim slučajevima kada postoji neka sumnja da taj uzrok smrti nije toliko povezan sa koronom. A možda bi to dovelo i do promjene ovog broja umrlih od korone", smatra Bakir Nakaš.
On je u ime 24 građanina BiH 22. marta predao krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ankice Gudeljević, ministrice civilnih poslova BiH, Fadila Novalića premijera Federacije BiH i Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva Federacije BiH zbog izostanka nabave vakcina protiv korona virusa.
Tužilaštvo BiH 27. marta formiralo je predmet.
U Sarajevu su 6. aprila održani protesti na kojima je više stotina građana protestnom šetnjom i vožnjom od Željezničke stanice, do zgrade Parlamentarne skupštine BiH, a zatim i do Vlade FBiH iskazalo nezadovoljstvo, jer državna i federalna vlast nisu nabavili vakcine protiv COVID-a 19.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Borba za život': Protestima u Sarajevu traže vakcine