Sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BIH) koja je trebala biti održana u srijedu, 23.marta je otkazana 24 sata ranije. Razlog je što tri ministra iz reda bošnjačkog naroda nisu u Bosni i Hercegovini.
Na sjednici se trebalo ponovo glasati o dvije rezolucije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kojima se uvode sankcije Rusiji i Bjelorusiji zbog napada na Ukrajinu.
Prema prijedlogu rezolucije, EBRD neće davati nove kredite niti pružati tehničku pomoć u Rusiji i Bjelorusiji. EBRD će, po mogućnosti, obustaviti ili otkazati isplatu tranši postojećih kredita tim državama.
O ovome se glasalo prošle sedmice, ali su ministri iz reda srpskog naroda bili protiv.
Sastav Vijeća ministara
Vijeće ministara BiH se sastoji od predsjedavajućeg i devet ministara.
Vijeće ministara BiH na sjednici 18. marta 2022.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata), a iz ove političke partije su i ministar vanjske trgovine Staša Košarac i ministar komunikacija Vojin Mitrović.
Ministri sigurnosti Selmo Cikotić i vanjskih poslova Bisera Turković kadar su Stranke demokratske akcije (SDA).
Ministar obrane Sifet Podžić je iz Demokratske fronte (DF) čiji je predsjednik Željko Komšić, inače član Predsjedništva BiH.
Vjekoslav Bevanda, koji vodi financije, ministar pravde Josip Grubeša i ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević, kadar su Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Miloš Lučić je ministar za ljudska prava i izbjeglice i kadar je Demokratskog narodnog saveza (DNS), koji je istupio iz koalicije sa SNSD-om u Republici Srpskoj.
Na koji način se glasa u Vijeću ministara BiH?
Vijeće ministara BiH, zbog nepostojanja konsenzusa, nije dalo 18. marta na sjednici suglasnost guverneru BiH u Evropskoj banci za obnovu i razvoj i ministru financija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi da glasa za dvije rezolucije koje je predložio EBRD.
Predsjedavajući, dva ministra iz SNSD-a i ministar iz DNS-a su glasali protiv. Razlog je što Milorad Dodik kao srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a smatra da BiH treba imati “neutralan stav” prema invaziji Rusije na Ukrajinu i protivi se uvođenju sankcija Rusiji.
Pročitajte i ovo: Komšić poredi BiH i Ukrajinu, Dodik pominjanje rata naziva histerijom"Takav je bio stav predsjedavajućeg (Tegeltije) i mi smo to prihvatili. Prije početka naredne sjednice ćemo imati sastanak. Vidjećemo kako ćemo glasati u drugom krugu", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BiH.
Na upit RSE kako komentira glasanje svojih kolega iz Republike Srpske na sjednici 18.marta, Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH, je za RSE odgovorio "da je takav mehanizam usvajanja odluka".
Sve države članice EBRD-a, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, imaju rok do 1.aprila da se izjasne o rezolucijama.
Voditelj Delegacije Europske unije (EU) u BiH Johann Sattler i predstavnici osam ambasada država članica EU uručili su 18. marta “Demarš” ministru financija i trezora Vjekoslavu Bevandi, ujedno i guverneru BiH u EBRD-u.
Tom prilikom su zapadni ambasadori upozorili da 1. aprila istječe rok za glasanje.
Pročitajte i ovo: U BiH bez konsenzusa o rezolucijama EBRD-a o pristupu resursima za Rusiju i BjelorusijuMinistar Bevanda je, kako je saopćeno iz njegovog ureda, ambasadorima kazao da ga je za guvernera u EBRD-u imenovalo Vijeće ministara BiH, te da od te institucije treba dobiti saglasnost za glasanje.
On je ministrima predložio usvajanje rezolucija, no, na sjednici održanoj nekoliko sati kasnije nije bilo konsenzusa.
Iz Ministarstva financija i trezora BiH u srijedu 23. marta nisu željeli komentirati za RSE kako će ministar Bevanda glasati na Skupštini EBRD-a, podsjećajući da je svoj stav već saopćio ranije.
Ministar financija i trezora BIH Vjekoslav Bevanda može glasati i bez usvajanja zaključka Vijeća ministara BiH o tom pitanju.
To se već dešavalo, naprimjer, kad je BiH 15. marta glasala za suspenziju Rusije iz Vijeća Evrope.
Isto se desilo i u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) 2. marta. Tad je ambasador BiH pri UN-u Sven Alkajal, kojeg je imenovao član Predsjedništva BiH Željko Komšić, glasao za rezoluciju kojom se osuđuje vojna operacija Rusije u Ukrajini.
Jedna od mogućnosti je i da BiH u EBRD-u ne glasa, odnosno ostane suzdržana.
Entitetski i etnički glas
Iz Vijeća ministara BiH nisu mogli potvrditi hoće li se nova sjednica Vijeća ministara BiH s tom tačkom dnevnog reda održati prije 1. aprila.
Prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, kada se neka tačka stavi na dnevni red prvi put, za njeno usvajanje je potrebno da glasaju svi ministri u Vijeću ministara BiH. Ako nema konsenzusa, ista tačka se može ponovo staviti na dnevni red druge sjednice. U tom slučaju potreban je “entitetski i etnički glas”, odnosno da za odluku “digne ruku” najmanje jedan ministar iz jednog od tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) i entiteta.
"U Savjetu ministara nas po tom pitanju (rezolucija EBRD-a) ne mogu preglasati", naglasio je za RSE Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BIH.
Pročitajte i ovo: Komšić uputio instrukciju Turković da po pitanju Ukrajine postupa po Povelji UN-aŠta je EBRD?
EBRD je banka za obnovu i razvoj. Evropska banka za obnovu i razvoj je od 1996. do kraja 2021. godine kroz više od 260 projekata u BiH investirala više od 2,7 milijardi eura. Aktivna su 94 projekta koja se financiraju sredstvima EBRD-a, vrjednija više od 1,3 milijarde eura. Novac se koristi za obnovu i izgradnju infrastrukture, te posredstvom komercijalnih banaka za povoljnije kreditiranje privatnih preduzeća.
Pored Europske unije i Europske investicijske banke (EIB), vlasnik EBRD-a je 71 država, među kojima su i BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, a od 2012. godine i Kosovo.
Tu su i zemlje s drugih kontinenata poput Australije, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Egipta, Maroka, Indije, Japana ili Mongolije. Članice su i Rusija, koja je s više od 1,2 milijarde eura među deset najvećih dioničara, te Bjelorusija i Ukrajina.
Za donošenje rezolucija o sankcijama Rusiji i Bjelorusiji, potrebno je da za njih glasaju dvije trećine dioničara, odnosno njih 48, a zemlje članice EU-a i NATO-a, uz glasove Ukrajine, Japana, Kosova ili Novog Zelanda imaju dovoljan broj glasova.