Koliko su učenici dobro pripremljeni za učenje, rad i život u digitalnom svijetu, pitanje je koje će se naći na Međunarodnom istraživanju kompjuterske i informacione pismenosti ICILS 2023. godine.
Namijenjeno je učenicima u njihovoj osmoj godini školovanja i odnosi se na njihovu sposobnost korišćenja kompjutera za istraživanje, komunikaciju kod kuće, u školi. U projektu učestvuje 30 zemalja, uključujući Srbiju i Hrvatsku, a testiranja će biti održana u prvoj polovini iduće godine.
Na ovo pitanje se ne zna da li će odgovarati učenici u Bosni i Hercegovini, nakon što je Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) pokrenuo pitanje vitalnog entitetskog interesa.
Šefik Džaferović (lijevo), Željko Komšić (u sredini) i Milorad Dodik na sjednici Predsjedništva, Sarajevo, avgust 2021.
Dodik na taj način pokušava da ospori odluku druga dva člana Predsjedništva BiH- Željka Komšića i Šefika Džaferovića, koji su na sjednici 31. marta glasali za tri sporazuma koja se tiču testiranja iz oblasti informatike i matematike.
Da bi odluku proglasio destruktivnom po vitalni entitetski interes za entitet u kome je izabran, Dodik mora dobiti podršku Skupštine RS, koja se tim povodom održava u ponedjeljak, 11.aprila.
Šta je sporno za Dodika?
Za Dodika su sporne odluke o odobrenju zaključivanja sporazuma.
Radi se o Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju kompjuterske i informacione pismenosti ICILS 2023, Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju o učenju i podučavanju TALIS 2024 i Sporazumu o učešću BiH u međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka TIMSS 2023.
Dodik u svom obrazloženju pokretanja ovog procesa navodi da nisu ispunjeni neophodni uslovi za učestvovanje BiH u ovim projektima.
Pročitajte i ovo: Svi Dodikovi vitalni entitetski interesi"Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a kao relevantna obrazovna institucija dostavilo nam je svoje mišljenje od 14.10.2021. godine, u kome se navodi da nadležno Ministarstvo podržava uključivanja u međunarodne obrazovne projekte pod uslovom da se rezultati testiranja različitih istraživanja daju za RS pojedinačno", navodi se u Dodikovom obrazloženju.
Prema Ustavu BiH, član Predsjedništva može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes za entitet u kome je izabran.
Tu odluku u roku od 10 dana mora potvrditi entitetski parlament dvotrećinskom većinom, čime ona postaje nevažeća.
Član Predsjedništva iz srpskog naroda se bira na teritoriji entiteta Republika Srpska, dok se bošnjački i hrvatski član Predsjedništva biraju u entitetu Federacija BiH.
Šta kaže struka?
U BiH, obrazovanje je u nadležnosti entiteta, kantona i Brčko Distrikta. Za njega je u RS-u nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture, a u Federaciji BiH, Ministarstvo obrazovanja i nauke.
Federalno ministarstvo ima samo koordinacionu ulogu, a svih 10 kantona, od kojih se sastoji taj entitet, imaju svoje resore za obrazovanje. U Brčkom se njime bavi Odjeljenje za obrazovanje.
Vaš browser nepodržava HTML5
Saradnja škola iz Sarajeva i Pala za zajedničku budućnost djece
Na nivou BiH uspostavljene su Agencija za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđenje kvaliteta, Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS-a, Predrag Damjanović, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da će učenici i nastavnici u BiH biti na gubitku, ali podsjeća da država nema jedinstven obrazovni sistem.
"Sva međunarodna testiranja su testiranja obrazovnih sistema, a Republika Srpska ima svoj obrazovni sistem. U nekom prethodnom vremenskom periodu bila su međunarodna testiranja u kojima je učestvovala BiH, ali mi smo insistirali da iz tih rezultata vidimo kakvi su rezultati RS-a", istakao je Damjanović.
Vaš browser nepodržava HTML5
Mladi BiH u ‘Perspektivi’: Korijen naših problema je obrazovanje
On podsjeća da međunarodna testiranja pokazuju slabosti obrazovnih sistema, a bez izdvojenih rezultata RS-a, ne znaju ni koje su slabosti. Ističe da "u Federaciji BiH ne žele da prihvate da Republika Srpska ima odvojen obrazovni sistem".
"Da je bilo malo više sluha, malo više razumijevanja od strane ljudi iz Federacije BiH, ja mislim da bi mi mogli učestvovati, mislimo da su svim našim obrazovnim sistemima potrebna međunarodna testiranja, ali ne na način kako su oni zamislili", kategoričan je Damjanović.
Milorad Dodik je vjerovatno najveći štetočina obrazovanja u BiH.- tvrdi Namir Ibrahimović
Za razliku od Damjanovića, Namir Ibrahimović, direktor sarajevske Osnovne škole "Safvet-beg Bašagić" i bivši voditelj reforme obrazovanja u Kantonu Sarajevo kaže da je Milorad Dodik "vjerovatno najveći štetočina obrazovanja u BiH".
"On sa svojim odlukama, zaustavljajući učestvovanje BiH u međunarodnim istraživanjima odbija bilo kakvu ozbiljnu provjeru kvaliteta obrazovnog sistema", kaže Ibrahimović za RSE.
Podsjeća da su ranija testiranja učenika u BiH pokazala poražavajuće podatke.
Ibrahimović: Svako drugo dijete je funkcionalno nepismeno (februar 2020.)
Seid Alibegović, direktor Druge (matematičke) gimnazije u Sarajevu, za RSE kaže da žali zbog svih učenika u BiH, jer će ovim potezom bh. obrazovanje još više zaostajati.
"Postoji mogućnost da je to predizborna kampanja iz razloga što ide tim putem da sve što je država Bosna i Hercegovina se minimizira u mogućnosti u kojoj to može i obrazovanje, koje to ne treba da bude. Djeca su sva ista da li bili crnci ili bijelci, žuti ili bijeli, Bošnjaci, Srbi i Hrvati. To čini štetu učenicima", smatra Alibegović.
Prema njegovim riječima, velika šteta je u tome što je obrazovni sistem u BiH uskraćen za poređenje sa ostatkom svijeta.
Dosadašnji rezultati testiranja u BiH pokazali znanje ispod prosjeka
Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodnih nauka TIMSS se održava svake četiri godine, počevši od 1995. godine.
U ovom projektu zakazanom za narednu godinu učestvovaće 65 država i poddržavnih administrativnih jedinica.
Istraživanje TIMSS je namijenjeno učenicima četvrtih i osmih razreda osnovnih škola.
Pročitajte i ovo: Istraživanje: Četvrti razredi škola u BiH u dva predmeta ispodprosječniBosna i Hercegovina je već dva puta učestvovala u ovom testiranju, 2007. i 2019. godine.
Rezultati iz 2019. godine su pokazali da su bosanskohercegovački petnaestogodišnjaci u oblastima čitalačka pismenost, matematička pismenost i pismenost iz prirodnih nauka, u prosjeku bili na nivou dvanaestogodišnjaka u zemljama Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju (OECD), koja organizuje ovo najveće svjetsko istraživanje.
Testiranja učenika ICILS i TIMSS organizuje IEA (Međunarodna asocijacija za evaluaciju obrazovnih postignuća), međunarodna neprofitna organizacija bazirana u Holandiji, koja od 1958. godine analizira i pokušava da poboljša obrazovne sisteme širom svijeta.
Pročitajte i ovo: Funkcionalna pismenost za funkcionalno društvoProblemi sa PISA testiranjem
Situacija praktično identična ovoj se desila i prošlog ljeta, kada je Dodik pokrenuo zaštitu vitalnog entitetskog interesa zbog učešća BiH u programima PISA (Program for International Assessment) i PIRLS (Međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti).
PISA je međunarodna procjena znanja i vještina svih petnaestogodišnjaka u svijetu, a organizuje je OECD. Trebala je biti održana prošle godine, ali je zbog pandemije korona virusa pomjerena na 2022. godinu.
podsjetite se PISA školski test težak ispit za državu BiHNSRS je na sjednici 29. jula podržao Dodikovu odluku, i učenici iz BiH na kraju nisu učestvovali u ovom testiranju, koje je počelo prošlog mjeseca u susjednoj Srbiji.
Na toj sjednici, Dodik je naveo da je "nadležnost u oblasti obrazovanja isključivo na Republici Srpskoj i ta nadležnost nije na nivou BiH, kao što se pokušava prenijeti".
PISA testiranje u BiH je prvi i jedini put provedeno 2018. godine, a BiH je bila daleko ispod međunarodnog prosjeka, zauzevši 62. mjesto od 79 zemalja učesnica.
Istraživanje je rađeno na uzorku od 6.480 učenika, u 213 osnovnih i srednjih škola.
Rezultati su pokazali da više od pola bh. 15-godišnjaka ne postiže minimalni nivo funkcionalne pismenosti u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, kao i u pismenosti iz prirodnih nauka, te da su u ovim oblastima prosječno na nivou 12-godišnjaka iz zemalja članica OECD-a.
Prema tada dobijenim podacima, svaki drugi 15-godišnjak iz BiH ne može da funkcioniše niti u školskom sistemu, niti u privatnom životu ili u nastavku školovanja.