Kleveta u Republici Srpskoj od 26. augusta postala je krivično djelo, nakon što su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika koje je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Prema ovim zakonskim izmjenama, usvojenima na sjednici Narodne skupštine RS 20. jula, za klevetu su predviđene novčane kazne do 3.000 eura.
Izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojima se u RS kriminalizira kleveta, postale su važeće, sukladno propisima, osam dana nakon što objavljene u Službenom glasniku RS.
Klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su predviđene ukoliko je iznesena u medijima, uključujući društvene mreže, ili na javnom skupu.
Novčane kazne su predviđene za javno izrugivanje zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
U odnosu na raniji nacrt zakona, umanjene su novčane kazne, a u konačnoj verziji Zakona izmijenjena je kvalifikacija uvrede koja se više ne tretira kao krivično djelo nego ostaje prekršaj.
No, zadržana je odredba koja se odnosi na "neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka", za što je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.
Zakon kojim se kriminalizira kleveta je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u ovom bh. entitetu.
Prethodno je Ustavni sud RS odbacio zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa izmjenama ovog zakona.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
DETALJNIJE: ‘Svi građani i mediji u BiH i šire mogu krivično odgovarati za klevetu, imunitet političarima’Narodna skupština RS-a u julu 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS-a.
Koristeći Bonnske ovlasti, Ured visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.
Prema izvještaju Reportera bez granica za 2022. godinu, BiH je među slabije rangiranim državama kada se mjere medijske slobode. Nalazi se na 67 mjestu, od 180 država svijeta.