Za svaku neprofitnu organizaciju, neprofitni medij ili udruženje građana registrovano u Republici Srpskoj, proglašenje "agentom stranog uticaja" automatski će značiti zabranu rada, kaže advokatica Jovana Kisin Zagajac za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon što je objavljen sadržaj Prijedloga zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
"Agentima stranog uticaja" su definisane neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnijenje, te one koje narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske.
Zakon je već upućen u parlamentarnu proceduru, a tekst je objavljen na stranici Ministarstva pravde RS, koje je i predlagač.
Kisin Zagajac kaže da je predlagač u predloženom tekstu "izričito potencirao" na definiciji i izrazu "agenta stranog uticaja".
"Oni su, dakle, do najsitnijih detalja, u stvari, napisali i najšire moguće postavili definiciju 'agenta stranog utjecaja', koja je suštinski, iako nije tako napisana, ali ona je zabranjena. Dakle, vi čim uđete u sferu takve vrste djelovanja, to je zabranjeno, upućuje se prijedlog sudu da vam se donese rješenje o zabrani rada", rekla je Kisin Zagajac za RSE.
Pročitajte i ovo: Definisan pojam 'agenta stranog uticaja' u Republici SrpskojPoseban udar na medije u RS
Advokatica Kisin Zagajac podvlači da će odredbe "Zakona o stranim agentima" direktno uticati na sve medije koji su registrovani kao udruženja građana na teritoriji Republike Srpske.
"Suštinski će svesti rad tog medija, umjesto na medijski rad, na dopisivanje i popunjavanje formulara sa Ministarstvom, neumornih kontrola, što Poreske uprave, što Ministarstvo pravde, što ostale inspekcije, a ljudi neće moći da rade ono za što su osnovani, već će samo morati da se administrativno iscrpljuju sa Ministarstvom, što je očigledno i bio cilj ovog Zakona", kaže Kisin Zagajac.
No, ona navodi i da u tekstu Zakona nije napisano da se on može primjenjivati na neprofitne organizacije i medije koji su registrovani u drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine.
"Takva aktivnost nije napisana kao mjera kontrole po ovom Zakonu suštinski zato što Ministarstvo pravde RS nema nadležnost nad udruženjima iz Federacije BiH. To bi izašlo iz njihove ustavne nadležnosti teritorijalne na način kako je ustrojena BiH. Zato to i nisu mogli napisati", rekla je Kisin Zagajac.
Ona ocjenjuje da je Prijedlog zakona "rigorozniji" od teksta koji je bio napisan u Nacrtu zakona, poznatijeg kao "Zakon o stranim agentima".
"Oni su definisali posebni registar za organizacije koje smatraju agentima stranog uticaja. U potpunosti su zabranili djelovanja koja oni nazivaju 'agenturom stranog uticaja'. Dakle, tu je obuhvaćeno političko djelovanje i politička aktivnost. S tim što su naveli izuzetke za političko djelovanje, ali za političku aktivnost nisu naveli, čak, i izuzetke", istakla je Kisin Zagajac.
Pooštren je, ističe ona, i nadzor nad radom neprofitnih organizacija registrovanih u RS, jer će njihov rad biti pod lupom u cijeloj Bosni i Hercegovini.
"Oni koji nisu pod tom definicijom 'agenta stranog utjecaja' mogu raditi, ali će biti u tom posebnom registru koji evidentira svaku tranšu, svaku uplatu, svako djelovanje. Recimo, neko vam daje psihološku podršku zbog pretrpljenog uznemiravanja ili napada, vi to morate prijaviti Ministarstvu pravde. I to ne samo novac, mora se prijaviti svaka vrsta pomoći, što će na terenu učiniti nemogući bilo kakav rad, bilo kakav projekat, jer vi morate slati izvještaje svakih 15 dana od transakcije", kaže Jovana Kisin Zagajac.
Pročitajte i ovo: TV Liberty: Šta nakon Zakona o 'stranim agentima' u Republici Srpskoj?Prijedlogom zakonom je definisana usposatava posebnog registra, a provodiće će se prismotra za neprofitne organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana političkih aktivnosti, potreba za dodatnom registracijom i slanje finansijskih izvještaja.
Osim toga, prijedlog zabrane njihovog rada nadležnom sudu može da predloži Ministarstvo pravde RS, te da podnese i prijavu protiv "odgovornih lica".
Predviđene su i novčane kazne od 1.000 do 5.000 maraka (od 500 do 2.500 eura) za "neobilježeni promotivni materijal, nepodnošeenja prijave ili davanja netačnih podataka u vezi sa upisom u registar i nedostavljanje izvještaja u zadatim rokovima".