Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik ustvrdio je danas da će taj bh. entitet obustaviti bilo kakve aktivnosti na primjeni programa MAP (Akcionog plana za članstvo u NATO) za BiH, čime je ponovo aktuelizirao ovo pitanje koje je i ranije izazvalo burne reakcije u BiH, pa i stranaka u RS.
Svi predstavnici RS, kazao je, moraju toga da se pridržavaju, imajući u vidu da je Skupština RS u oktobru ove godine usvojila Deklaraciju o vojnoj neutralnosti.
Rezolucijom je definisana "neutralnost RS u odnosu na postojeće vojne saveze" i navedeno da "teritorija RS ne može biti otuđena na bilo koji način mimo Ustava i zakona, niti joj se može utvrditi i upisati drugo svojstvo".
Opozicija u RS je i prije usvajanja deklaracije tvrdila da se radi o političkoj manipulaciji. Partije u RS koje čine Koaliciju Domovina kazali su da se ne može raspravljati o vojnoj neutralnosti kada su se poslanici u Parlamentu BIH još prije više od decenije izjasnili za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO.
Dodik je, međutim, nakon sastanka sa ministrom odbrane Srbije Aleksandrom Vulinom u Banjaluci danas ponovo pokrenuo ovo pitanje, navodeći da RS ne želi da ima "granicu na Drini, koja bi bila granica i nekih vojnih saveza".
"Podržavamo politike o vojnoj neutralnosti koje provodi i Srbija. I parlament RS-a je usvojio deklaraciju o vojnoj neutralnosti i u ovom vremenu pokušavamo da razvijamo modele primjene te deklaracije i na to imamo pravo, bez obzira šta neki kažu, jer je to naš stav u okviru BiH", rekao je Dodik.
On je kazao se "otima vojna imovina RS-a, prije svega kasarne, što se pokušalo uraditi putem Suda BiH, otimajući imovinu u Han Pijesku".
Dodikova tvrdnja odnosi se na odluku Suda BiH, koju je kasnije potvrdio i Ustavni sud BiH, a kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH, čime je prema principu precendentnog prava moguće svu vojnu državnu imovinu knjižiti na vlasnika - državu Bosnu i Hercegovinu, odnosno za potrebe Oružanih snaga BiH. Tome se vlasti RS opiru godinama, a vojna imovina na području tog entiteta uknjižavana je kao vlasništvo RS.
Uknjižavanje vojne imovine na državu BiH upravo je razlog zbog kojeg NATO još nije aktivirao MAP.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tokom posjete Sarajevu u februaru, a nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH, je izjavio da je NATO spreman za aktivaciju MAP-a tek kad vojna imovina bude uknjižena na državu BiH, uz reforme u oblasti sektora sigurnosti:
Vaš browser nepodržava HTML5
Stoltenberg u BiH: Plan za članstvo nakon uknjižbe vojne imovine
Dodik je, međutim, novinarima u Banjaluci ponovo rekao kako NATO "podržava samo jednu stranu u BiH, bošnjačku" i poručio da će RS "odbiti sve prijedloge, bez obzira što se radi o NATO savezu", te obustaviti bilo kakve aktivnosti na primjeni MAP-a.
Prije samo mjesec dana, delegacija Vojnog komiteta NATO-a boravila je u Sarajevu, a ministrica odbrane BiH Marina Pendeš tada je naglasila kako očekuje da će BiH do kraja godine dobiti saglasnost za aktiviranje MAP-a:
Vaš browser nepodržava HTML5
Plan BiH za članstvo u NATO do kraja godine?
Ministrica Pendeš ranije je medijima rekla kako u Federaciji BiH treba da se na državu BiH uknjiži određen broja lokacija za koje nema političkih ili tehničkih prepreka da uknjiže, ali da se "za lokacije u RS ne može raditi na knjiženju ako nema spremnosti institucija RS da rade na tome.
"Mi smo uradili sve, i poslali dokumentaciju Pravobraniteljstvu koje će raditi na daljem procesu knjiženja. Postoje tri lokacije za koje nismo pripremili dokumentaciju jer su te tri lokacije u privatnom vlasništvu i za njih pripremamo drugi način rješavanja", rekla je Pendeš u septembru za N1 televiziju.
SAD i Inzko o vojnoj neutralnosti RS
Američka ambasada ranije je oko ovog pitanja ponovila da je, "prema Dejtonskom sporazumu, vanjska politika u isključivoj nadležnosti državnih institucija".
"Članstvo u NATO-u svakako je pitanje iz oblasti vanjske politike i odbrane. Relevantne odluke u vezi s integracijama BiH u NATO već su donijele nadležne državne institucije, uključujući i Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, te bi se bilo kakav budući dijalog o ovom pitanju trebao odvijati u okviru relevantnih institucija na državnom nivou", istakli su iz Američke ambasade u jednom od saopštenja.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko takođe je oko vojne neutralnosti RS ranije rekao da Narodna skupština RS "nema zakonske ovlasti za donošenje ovakve rezolucije".
"Kao konačni tumač civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, želim pojasniti, u vezi s rezolucijom koju je usvojila NSRS, da Mirovni sporazum, a samim tim i Ustav, imaju primat nad bilo kojim aktom koji je usvojila NSRS. NSRS nema zakonske ovlasti da taj sporazum tumači na način da nameće obaveze zvaničnicima na državnom nivou", kazao je Incko nakon što je Skupština RS usvojila Deklaraciju o vojnoj neutralnosti.
On je još jednom naglasio da je, "u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, vanjska politika u isključivoj nadležnosti državnih institucija i da, u skladu s tim, odluke o pridruživanju međunarodnim organizacijama moraju donositi nadležni organi na tom nivou te da se one moraju poštovati".
Šta je Akcioni plan?
Aktiviranjem MAP-a BiH neće automatski postati članica NATO-a, nego predstoje reforme koje trebaju biti provedene za članstvo u NATO-a.
MAP je program pomoći, praktične podrške i konsultacija, namijenjen pripremama zemalja za članstvo u NATO i prilagođava se potrebama svake države, ali učešće u njemu ne garantuje zemlji da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo.
Prema Akcionom planu za članstvo, zemlja koja želi postati članica priprema svoj Godišnji nacionalni program (ANP) koji predstavlja NATO-u. Na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i odbrane prezentuju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim vijećem NATO-a, koje zatim procjenjuje pojedinačni napredak u pripremama za članstvo. Pripreme i reforme uključuju pet oblasti: političku i ekonomsku, odbrambenu i vojnu, finansijsku, sigurnosnu i pravna pitanja.
Akcioni plan za članstvo odobren je 2010. godine, uz tri uslova, od kojih su dva potpuno ili djelimično ispunjena: učešće u mirovnim misijama, u kojima BiH učestvuje, uništavanje viška naoružanja i municije, što se takođe ispunjava, te - uknjižba perspektivne nepokretne vojne imovine na BiH.