Zaostajanje u istragama za ratne zločine, namjerno raščlanjivanje predmeta kako bi tužioci ispunili godišnje norme, alarmantan pad stope osuđujućih presuda, osnova su za zabrinutost o kvalitetu istraga i optužnica koje podiže Tužilaštvo BiH, stav je iz novog izvještaja OSCE-a.
Sa oko 5.000 potencijalnih osumnjičenika i ovim tempom rada, BiH je u opasnosti da predmete ratnih zločina ne okonča ni za još deceniju, što, kako kažu predstavnici žrtava, stvara dodatnu frustraciju i nepovjerenje u pravdu i pravosuđe.
Upravljanje predmetima ratnih zločina u postupku pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine, tematski izvještaj
Početkom sedmice Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo je odluku kojom je ukinulo presudu osmorici osuđenih za ratne zločine nad srpskim civilima na području sarajevske općine Hadžići. Poništenje je uslijedilo nakon šestogodišnjeg procesa i ukupne kazne od 60 godina zatvora, između ostalog i za zločine u logoru 'Silos' u kojem je bilo zatočeno oko 500 Srba koji su, prema presudi, bili izloženi mučenju i nečovječnom postupanju.
Ovo je tek jedan od primjera kojim se potkrepljuju tvrdnje iz izvještaja OSCE-a o alarmantnom padu stope osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina na Sudu BiH.
Pročitajte i ovo: Agius: Borbi nema, ostao je rat ideologija i riječiŠef misije OSCE-a u BiH Brus Berton (Bruce Berton) izrazio je zabrinutost činjenicom da su s krajem 2018. godine, u BiH ostala neriješena još 692 predmeta sa više od 5.000 potencijalnih osumnjičenika za ratni zločin.
"Stopa osuđujućih presuda Suda BiH u predmetima ratnih zločina opada zabrinjavajućom brzinom, što otvara pitanje kvaliteta istraga i optužnica koje podiže Tužilaštvo BiH. Drugo, u izvještaju se ističe da Tužilaštvo BiH ne usmjerava svoje vrijeme i resurse isključivo na istraživanje i procesuiranje najsloženijih predmeta ratnih zločin. To je u suprotnosti s ulogom Tužilaštva BiH propisanom Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina, a navedena praksa dovodi do nenamjenskog utroška dragocjenih resursa", naveo je Berton.
"Također", kazao je, "u izvještaju se ističe da Tužilaštvo BiH veoma sporo napreduje u procesuiranju predmeta ratnih zločina s obzirom na resurse kojima raspolaže".
"Ukoliko se nastavi ovakvim tempom rada, Tužilaštvu BiH trebat će još najmanje 10 godina da okonča predmete ratnih zločina kojima trenutno raspolažu", kazao je Berton.
Pročitajte i ovo: Iz Brisela poručili: U EU nema mjesta veličanju ratnih zločinacaEksperti OSCE-a utvrdili su da istrage zaostaju, ali i namjerno raščlanjivanje predmeta kako bi tužioci ispunili godišnje norme. Tako je na primjer podignuto više odvojenih optužnica za ista krivična djela na istom geografskom području i za iste žrtve. Takvi primjeri su za zločine u Konjicu, na području prijedorske regije, te Čemernog. Kasnije je Sud objedinio ove optužbe, iako ih je Tužilaštvo BiH tretiralo zasebno, te se nije vodilo ekonomičnošću postupka i resursa.
Pročitajte i ovo: Kada je Sabahudin odveden u logor TrnopoljeBranislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS, prošao je, kaže, torture zatvora u bivšoj kasarni Viktor Bubanj, u kojoj se nalazi sjedište Suda i Tužilaštva BiH. Pravde tamo, kaže, nema ni za koga.
"Upetljala se politika duboko i politika još uvijek ovdje drži Sud i Tužilaštvo", kaže Dukić.
Sporost, smatra Dukić, proizilazi iz visokih i sigurnih primanja, te činjenice da račune ne polažu nikome. Iz toga se rađa frustracija kod žrtava, kaže on, i kao jedan od primjera navodi upravo presudu u predmetu koji obuhvata i logor Silos.
"Nažalost oni su oslobođeni. Ne zato što sam ja pravoslavac, pa sada eto da kažem, nego to su stvari koje onda bole, pa jedni kažu ne radi, a drugi kažu fantastično radi. I to je ono što jedna, druga i treća strana, odnosno tri naroda, ne mogu da shvate a njima to odlično odgovara i gdje zatreba ja mislim da oni ponekad naprave 'nenamjernu' grešku, a onda na kraju opet idu po svome", ocjenjuje Dukić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Hag nakon kraja
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kaže kako se već davno znalo da od Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina nema nikakvog efekta, na šta su upozoravali. Državno je tužilaštvo, smatra, ignorisalo i prijedloge žrtava ali i struke.
"Hag je čak ustupio pravosuđu BiH nekih 858 osoba za koje je smatrao da postoji dovoljno dokaza, odnosno činjenica da se može krenuti u postupak i procesuirati te osobe. Nažalost kada su pojedini tužioci u BiH uvidjeli da bi to moglo izazvati njima probleme, prije svega kao ličnostima, a i mnoge probleme unutar BiH, jer se radi o licima koja su obnašala i koja još uvijek obnašaju značajne političke funkcije odustalo se od toga. I onda se uzelo nekih 15 hiljada predmeta na ponovnu obradu i stvorio se prostor za manipulacije. Imamo oslobađajuće presude i svašta nešto, a ne ono što je neophodno da bi dali satisfakciju žrtvama u BiH", ističe Tahirović.
Pročitajte i ovo: Brat Edina Salaharevića: 'Zločinci i dalje šetaju po Vlasenici'Predsjednik Rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične sudove Karmel Ađijus (Carmel Agius), komentirajući činjenicu da su se predmeti trebali nastaviti u BiH, kazao je kako je do prije deceniju bilo više saradnje i volje da se podižu optužnice, ali se to u konačnici nije desilo.
"Nekima je bilo suđeno, ne bih komentarisao da li je to bilo na zadovoljavajućem nivou ili ne, ali da bi ova misija bila okončana biće potrebne desetine godina. U međuvremenu ljudi postaju stariji. Svjedoci umiru, ili postaju stariji, ili sve manje žele svjedočiti. Sa vremenom problemi postaju sve teži", prokomentarisao je Agius za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"A tu je", dodao je, "i veoma važno pitanja kredibiliteta vaših sudova".
"Iako ne mogu ocjenjivati njihov rad, ali postojeće okolnosti vode ka tome da ljudi imaju pojačano nepovjerenje u institucija uključujući i pravosuđe i treba nešto uraditi po tom pitanju. Pravosuđe treba da ima odgovarajuće izvore, institucije i sve slobode kako bi ostalo nezavisno i nepristrasno, a i sudije moraju održati svojim ponašanjem tu nezavisnost i na ovome ću stati", ocijenio je Agius za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Pročitajte i ovo: Meron: Ubrzati rad na predmetima ratnih zločina u regijiDržavnom strategijom donesenom 2008. godine planirano je da se za sedam godina okončaju najsloženiji predmeti, a ostali u roku od 15 godina.
No, 2015. godine prijave za ratne zločine u pravosudnim institucijama su tri puta više rješavane obustavom postupka nego optuživanjem.
Ukupno je optuženo 750, a obustavljen je postupak protiv više od 2.110 ljudi. Strategija je revidirana, ali nju još nikada nije potvrdilo Vijeće ministara BiH. U međuvremenu, više od pet hiljada potencijalnih osumnjičenika neometano živi i radi, mahom u sredinama u kojima su zločini i počinjeni.