Planom privatizacije za 2014. godinu Vlada Federacije BiH dala je saglasnost za privatizaciju 11 preduzeća, među kojima je i Unis Pretis Vogošća. Radi se o dijelu nekadašnjeg giganta namjenske industrije Pretis, tačnije alatnici, čiji je vlasnik država. Firma je 1998. godine podijeljena na dva dijela, a 49% drugog dijela firme je tri godine kasnije prodat privatizacijskim fondovima. Finansijske injekcije Vlade Federacije blago su popravile stanje u Pretisu, međutim, loše poslovanje od kraja rata do danas dugoročno je uništilo ovo preduzeće.
Nekada je na kapiju jedne od najvećih fabrika namjenske industrije u tadašnjoj SFRJ ulazilo više od 11.000 radnika. Danas, jedva oko 300 ljudi. Radna mjesta uništena, kao i proizvodnja. Netom nakon rata fabrika je privatizacijom podijeljena na dva dijela, na Unis Pretis i Pretis. Jedan od radnika Pretisa Ibrahim Hrvat kaže kako su to bili crni dani za Pretis i njegove radnike:
„Stanje je bilo katastrofalno. To je bilo više pranje para, jer ljudi lakše mogu da kradu kad isparčaju preduzeće na više dijelova, lakše mogu da ga opljačkaju i da ga unište. Jer Pretis je bio gigant koji nije bilo lako uništiti iz jednog komada. U tom periodu je bio u fazi totalnog raspada - 2007., 2008., 2009., i 2010. godina su najcrnje godine Pretisa“, navodi Ibrahim Hrvat.
Nakon toga nastupa haotično stanje. Posla je bilo sve manje. Imovina fabrike se prodavala u bescijenje. Potpisivali su se ugovori koji nisu izvršavani. Svo vrijeme na čelu fabrike bili su politički podobni ljudi, tvrdi predsjednik Sindikata radnika Unis Pretisa Mujo Ahmetspahić:
„Sa novim zakonima i sa novim vođenjima, tj. bahatim vođenjem političara, nastaju probelmi i gimlanja dugovanja. Cijelo to vrijeme od 1998. do današnjeg dana imenovani su stranački podobni ljudi za direktore koji su svoj nerad pokrivali od prodaje tzv. neprespektivne imovine, koja je mogla biti perspektivna. Međutim, od prespektivnih stvari u preduzećima prave se neperspektivne da bi se mogla prodavati u procesima male privatizacije“, kaže Mujo Ahmetspahić.
O veličini čitavog kompleksa Pretisa - fabričkog kruga sa podzemnim objektima, najbolje govori podatak da od zapadne kapije - ulaza, pa do istočne ima čak 12 km. Pod istim krovom proizvodili su se kablovi za Golf, ali imali su i pogon, jedini u tadašnjoj zajedničkoj državi, za proizvodnju raketnih projektila za VBR, odnosno višecijevni bacač raketa, tipa "ORKAN" 262 mm - najmoćnijeg oružja kojeg je proizvela i posjedovala tadašnja JNA. Zato i jeste nejasno kako je jedan takav gigant došao u stanje da čeka milostinju federalne Vlade.
Dugovanja se gomilaju
Rasparčani da bi ih se lakše uništilo, radnici Unis Pretisa tokom 2013. godine u nekoliko navrata su tražili svoja prava na ulicama. U kakvom stanju su bili, objašnjava izjava jednog od radnika Ekrema Halaća:
„Bilo je uspona i padova, ali ovakav pad još nismo doživjeli. Ovo je definitivno žestok pad, nokaut. Mi smo za devet mjeseci primili tri zajamčena lična dohotka. Katastrofa“, naglašava Halać.
Zbog finansijske dubioze u kojoj se nalazi, Vlada FBiH Planom privatizacije za 2014. godinu dala je saglasnost za privatizaciju 11 preduzeća, među kojima je i Unis Pretis iz Vogošće. Radi se o dijelu nekadašnjeg giganta namjenske industrije Pretis. To je alatnica sa jako dobrim mašinama i majstorima, tvrde radnici.
Procjenjuje se da Unis Pretis vrijedi između 6 i 7,5 miliona eura. Privatizacija, smatra Mujo Ahmetspahić, nije sporna, već način na koji će se ona provesti, jer sadašnja dugovanja po raznim osnovama prelaze cifru od 2,5 miliona eura:
„Nema posla, dugovanja se gomilaju. Mi smo otprilike svaki mjesec oko 200.000 maraka u minusu. Treba isplatiti sve ljude. Treba najbolji način izabrati kako će se otići u privatizaciju. Ove nekretnine bi sve trebalo prodati, a ne ugroziti osnov, tj. halu gdje se nalazi proizvodnja, isplatiti sve prema državi i prema radnicima i onda je veoma lako privatizovati firmu koja je na pozitivnoj nuli“, kaže Ahmetspahić.
Zanimljivo je da je federalna Vlada dala saglasnost za privatizaciju iako u Unis Pretisu nije imenovan novi direktor, pa se ne zna ko će provesti ovaj proces:
„Ljudi su na čekanju. Sad su imenovali neki novi nadzorni odbor. Ove sedmice očekujemo imenovanje dorektora. Međutim, sve to sporo ide. Tu je par ljudi samo da firma nije prazna. Užas.“
Krajem 2013. godine Vlada Federacije BiH potpisala je memorandum o razumijevanju i strateškom partnerstvu u oblasti proizvodnje, razvoja i prometa naoružanja i vojne opreme sa američkom kompanijom Howell Machine. Time, na razdoblje od 10 godina, američka kompanija preuzela je upravljanje preduzećima namjenske industrije, među kojima je i Pretis.
„Po modelu koji se primjenjuje u Americi gdje će Vlada FBiH ostati vlasnik, a kompanija će upravljati“, naveo je ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.
Plodove ovog ugovora u Pretisu još uvijek nisu osjetili, tvrdi Ibrahim Hrvat:
„Mi još ne osjećamo nikakve efekte tog sporazuma. Međutim, ja se nadam, kao i svi radnici, da će to dati neke pozitivne rezultate. Njih sad već ima, ali ne zahvaljujući tom ugovoru.“
Sve afere koje se u zadnje vrijeme vežu za namjensku industriju su iz perioda 2007. i 2008. godine, a odnose se na poslovanje tadašnje uprave Pretisa i nerealizovane ugovore prema Pakistanu i Maleziji. Finansijska policija utvrdila je nepravilnosti rada uprave Pretisa iz ovog perioda i podnijela prijave protiv odgovornih lica.
Nekada je na kapiju jedne od najvećih fabrika namjenske industrije u tadašnjoj SFRJ ulazilo više od 11.000 radnika. Danas, jedva oko 300 ljudi. Radna mjesta uništena, kao i proizvodnja. Netom nakon rata fabrika je privatizacijom podijeljena na dva dijela, na Unis Pretis i Pretis. Jedan od radnika Pretisa Ibrahim Hrvat kaže kako su to bili crni dani za Pretis i njegove radnike:
„Stanje je bilo katastrofalno. To je bilo više pranje para, jer ljudi lakše mogu da kradu kad isparčaju preduzeće na više dijelova, lakše mogu da ga opljačkaju i da ga unište. Jer Pretis je bio gigant koji nije bilo lako uništiti iz jednog komada. U tom periodu je bio u fazi totalnog raspada - 2007., 2008., 2009., i 2010. godina su najcrnje godine Pretisa“, navodi Ibrahim Hrvat.
Nakon toga nastupa haotično stanje. Posla je bilo sve manje. Imovina fabrike se prodavala u bescijenje. Potpisivali su se ugovori koji nisu izvršavani. Svo vrijeme na čelu fabrike bili su politički podobni ljudi, tvrdi predsjednik Sindikata radnika Unis Pretisa Mujo Ahmetspahić:
„Sa novim zakonima i sa novim vođenjima, tj. bahatim vođenjem političara, nastaju probelmi i gimlanja dugovanja. Cijelo to vrijeme od 1998. do današnjeg dana imenovani su stranački podobni ljudi za direktore koji su svoj nerad pokrivali od prodaje tzv. neprespektivne imovine, koja je mogla biti perspektivna. Međutim, od prespektivnih stvari u preduzećima prave se neperspektivne da bi se mogla prodavati u procesima male privatizacije“, kaže Mujo Ahmetspahić.
O veličini čitavog kompleksa Pretisa - fabričkog kruga sa podzemnim objektima, najbolje govori podatak da od zapadne kapije - ulaza, pa do istočne ima čak 12 km. Pod istim krovom proizvodili su se kablovi za Golf, ali imali su i pogon, jedini u tadašnjoj zajedničkoj državi, za proizvodnju raketnih projektila za VBR, odnosno višecijevni bacač raketa, tipa "ORKAN" 262 mm - najmoćnijeg oružja kojeg je proizvela i posjedovala tadašnja JNA. Zato i jeste nejasno kako je jedan takav gigant došao u stanje da čeka milostinju federalne Vlade.
Dugovanja se gomilaju
Rasparčani da bi ih se lakše uništilo, radnici Unis Pretisa tokom 2013. godine u nekoliko navrata su tražili svoja prava na ulicama. U kakvom stanju su bili, objašnjava izjava jednog od radnika Ekrema Halaća:
„Bilo je uspona i padova, ali ovakav pad još nismo doživjeli. Ovo je definitivno žestok pad, nokaut. Mi smo za devet mjeseci primili tri zajamčena lična dohotka. Katastrofa“, naglašava Halać.
Zbog finansijske dubioze u kojoj se nalazi, Vlada FBiH Planom privatizacije za 2014. godinu dala je saglasnost za privatizaciju 11 preduzeća, među kojima je i Unis Pretis iz Vogošće. Radi se o dijelu nekadašnjeg giganta namjenske industrije Pretis. To je alatnica sa jako dobrim mašinama i majstorima, tvrde radnici.
Procjenjuje se da Unis Pretis vrijedi između 6 i 7,5 miliona eura. Privatizacija, smatra Mujo Ahmetspahić, nije sporna, već način na koji će se ona provesti, jer sadašnja dugovanja po raznim osnovama prelaze cifru od 2,5 miliona eura:
„Nema posla, dugovanja se gomilaju. Mi smo otprilike svaki mjesec oko 200.000 maraka u minusu. Treba isplatiti sve ljude. Treba najbolji način izabrati kako će se otići u privatizaciju. Ove nekretnine bi sve trebalo prodati, a ne ugroziti osnov, tj. halu gdje se nalazi proizvodnja, isplatiti sve prema državi i prema radnicima i onda je veoma lako privatizovati firmu koja je na pozitivnoj nuli“, kaže Ahmetspahić.
Zanimljivo je da je federalna Vlada dala saglasnost za privatizaciju iako u Unis Pretisu nije imenovan novi direktor, pa se ne zna ko će provesti ovaj proces:
„Ljudi su na čekanju. Sad su imenovali neki novi nadzorni odbor. Ove sedmice očekujemo imenovanje dorektora. Međutim, sve to sporo ide. Tu je par ljudi samo da firma nije prazna. Užas.“
Krajem 2013. godine Vlada Federacije BiH potpisala je memorandum o razumijevanju i strateškom partnerstvu u oblasti proizvodnje, razvoja i prometa naoružanja i vojne opreme sa američkom kompanijom Howell Machine. Time, na razdoblje od 10 godina, američka kompanija preuzela je upravljanje preduzećima namjenske industrije, među kojima je i Pretis.
„Po modelu koji se primjenjuje u Americi gdje će Vlada FBiH ostati vlasnik, a kompanija će upravljati“, naveo je ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.
Plodove ovog ugovora u Pretisu još uvijek nisu osjetili, tvrdi Ibrahim Hrvat:
„Mi još ne osjećamo nikakve efekte tog sporazuma. Međutim, ja se nadam, kao i svi radnici, da će to dati neke pozitivne rezultate. Njih sad već ima, ali ne zahvaljujući tom ugovoru.“
Sve afere koje se u zadnje vrijeme vežu za namjensku industriju su iz perioda 2007. i 2008. godine, a odnose se na poslovanje tadašnje uprave Pretisa i nerealizovane ugovore prema Pakistanu i Maleziji. Finansijska policija utvrdila je nepravilnosti rada uprave Pretisa iz ovog perioda i podnijela prijave protiv odgovornih lica.