"Predstavnici na razini BiH moraju biti odgovorni građanima, a ne političkim strankama. To je zakon - pravosudni zvaničnici moraju biti neovisni od političkih interesa", navela je na Twitteru ambasada Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini.
Ova objava uslijedila je 5. marta nakon sastanka zamjenice američkog ambasadora u BiH Ellen Germain, zajedno sa ambasadorima Kvinte i evropskim kolegama, sa predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) Milanom Tegeltijom.
VSTV BiH je nezavisno kontrolno tijelo bh. pravosuđa, koje u svojoj nadležnosti ima i pravosudni nadzor.
Članovi Vijeća biraju se na mandat od četiri godine s mogućnošću reizbora, a kandiduju ih sudovi u BiH.
Sastav Vijeća odražava strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine, pa tako u sastavu Vijeća treba da bude: šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih.
Nakon odluke o bojkotu
"Dolazim iz Republike Srpske. Predstavnik sam Republike Srpske u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i imam obavezu prema Republici Srpskoj i ja i ostali članovi koji dolaze iz Republike Srpske", rekao je na konferenciji za novinare Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a koji je prisustvovao 20. februara na sastanku u Istočnom Sarajevu na kojem su bili predstavnici iz Republike Srpske (RS) koji obavljaju funkcije u institucijama BiH.
Sastanak je organizovao Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, a nakon što su predstavnici RS-a u institucijama Bosne i Hercegovine odlučili da obustavljaju svoj rad u odlučivanju u bilo kom pitanju iz nadležnosti organa BiH, dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija.
Od devet članova Ustavnog suda troje su stranci koje imenuje Evropski sud za ljudski prava.
- Može vas interesovati: Smjenom stranih sudija mijenjao bi se i Ustav BiH?
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić zakazao je za 11. mart tematsku sjednicu o stanju u pravosuđu.
Tome je prethodila inicijativa zastupnice Mirjane Marinković-Lepić iz Naše stranke.
Pročitajte i ovo: Republika Srpska ne može biti iznad državnog Ustavnog sudaZašto se traži rasprava o pravosuđu?
Ona smatra kako zakonodavno tijelo, kakvo je Predstavnički dom, mora otvoriti raspravu o stanju u pravosuđu, jer kako tvrdi je toliko problema da se od njih ne može okretati glava i tvrditi da ih nema.
"Mislim da su ključni problemi imenovanja u pravosuđu. Članovi pravosudnih tijela moraju biti moralne vertikale, bez ikakvih afera i uticaja politike na njihov rad", objašnjava Marinković-Lepić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Protesti zbog Tegeltije
Nekadašnji sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić, koji je u pravosuđu radio 40 godina smatra kako predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija nije trebao biti na sastanku kod Dodika.
"Pojedini nosioci pravosudnih funkcija na neki način koketiraju sa vlašću, pojavljuju se na sastancima na kojima oni ne bi trebali biti. Naravno, tu mislim prije svega na predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju, kome nikako nije bilo mjesto na onom skupu, jer upravo na taj način je otvorio Pandorinu kutiju da se poljuljano povjerenje građana BiH u pravosuđe dodatno još više uzdrma i to su razlozi koji bi morali dovesti do toga da se mijenja", smatra Simić.
Pročitajte i ovo: Tegeltija u službi entiteta ili sudstvaU razgovoru za RSE Krstan Simić ocjenjuje kako pravosuđe u BiH nije na stepenu nezavisnosti na kojem bi trebalo i moralo biti.
"U tom pravcu imate i jednu nacionalnu podjelu unutar pravosudnih institucija, jer nažalost pod stalnim pritiskom, pa čak i govora mržnje, i kod sudija i tužilaca stvara se ta opcija da ne bi smjeli biti na protivničkoj strani i da ne bi smjeli biti izdajnici. Same sudije i tužioci su često izloženi jednom sindromu podaništva, sindromu želje da i sa svojim odlukama ugode nosiocima političke i društvene moći", objašnjava Simić.
O kaznama za pravosudne radnike
Analitičar Transparency internationala BiH (TI BiH) Peđa Đurasović navodi kako bi VSTV BiH trebao biti korektivni faktor u Bosni i Hercegovini, ali da to u praksi nije ni blizu tome.
"Prema izvještaju Ureda disciplinskog tužioca za 2018. godinu, samo 38 posto disciplinskih mjera posjeduju sankcije, sve ostalo su pismene opomene koje se javno ne objavljuju", navodi Đurasović .
U dokumentu TI BiH "Analize disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini" navodi se kako je tokom 2018. godine okončano 27 postupaka u kojima je utvrđena disciplinska odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, ukupno je izrečeno 29 disciplinskih mjera – sedam pisanih opomena koje se javno ne objavljuju, deset javnih opomena (objavljuju se ali u anonimiziranoj formi), devet smanjenja plate za iznos do 50 posto – na period do jedne godine, dva razrješenja od dužnosti i jedna posebna mjera upućivanja sudije ili tužioca da učestvuje u programima rehabilitacije, savjetovanju ili stručnom usavršavanju.
O prijedlogu za prestanak mandata VTSV
Zastupnički dom Parlamenta BiH je na posljednjoj sjednici 26. februara usvojio inicijativu Dragana Mektića, poslanika Srpske demokratske stranke (SDS), o prestanku mandata VSTV-a BiH u sadašnjem sastavu.
Povod je bilo prethodno neusvajanje izvještaja VSTV-a BiH u ovom domu, za 2017. i 2018. godinu. kao i brojne afere u ovoj instituciji, kako stoji u Mektićevom Prijedlogu prijedlogu zakona.
Pročitajte i ovo: Da li su protesti zbog Tegeltije pritisak na pravosuđe?Predloženi zakon predviđa da mandat Vijeća, u sadašnjem personalnom sastavu, prestaje 15. juna 2020. godine.
"Najkasnije do 8. juna 2020. godine, pravosudni organi, advokatske komore i institucije BiH koje biraju članove u Vijeće, saglasno Zakonu o VSTV-u, dužni su provesti postupak izbora novih članova Vijeća", navedeno je u predloženom zakonu.
Predlagač je u obrazloženju, između ostalog, naveo da je jedan od razloga za predlaganje tog zakona "vraćanje povjerenja javnosti u pogledu rada nosilaca pravosudnih funkcija".