Prvi premijer BiH nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kasnije i bh.diplomata, prof.dr. Hasan Muratović govori o političkim prilikama i ekonomiji u BiH dvadeset godina poslije zaustavljanja rata. Profesor Muratović smatra da dok se ne riješe ključni politički problemi u BiH, nema ni napretka u ekonomiji.
RSE: Dvadeset godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH je još uvijek nefunkcionalna država, čija ekonomija bi, da nema dijaspore, davno bila proglašena mrtvom. No, nedavno ste poručili da dok se ne riješe ključni politički problemi u BiH, ne mogu se riješiti ni ključni ekonomski problemi. Možete li nam to objasniti?
Muratović: Ključni izvor svih naših problema, pa prema tome i ekonomskih, nalazi se u neriješenim političkim odnosima. Mi 20 godina ne možemo da koncipiramo ekonomski sistem ni ekonomske politike, a to je osnova i za razvoj i za rješavanje krize. Pošto nema riješenih ključnih ekonomskih politika i ekonomskih strategija, nema ni jedinstvenog poreskog sistema, ni jedinstvene politike investiranja i razvoja, upravljanja infrastrukturom, upravljanja državnom imovinom, resursima. Dakle, sve je nesistemsko. I sve dok se ključni politički odnosi ne riješe ne možemo ni očekivati da ćemo imati konzistentan ekonomski sistem. Koliko god su fragmentirane politike toliko je fragmentirana i ekonomija. Politički ciljevi iz rata su ostali isti pošto rat nije završen, odnosno okončan je bez pobjednika i bez gubitnika. Prema tome, sve dok ne dođe neka nova generacija sa nekim novim političkim ciljevima neće se moći sistemski i brzo razvijati ekonomija, nego će se spori napredak događati od jednog područja do drugog.
RSE: Podijeljenost ekonomskog prostora u BiH je najveći problem. Svaki kanton ima drugačije uslove poslovanja u Federaciji, u RS je razlika čak od opštine do opštine. BiH nema mehanizam da recimo uvede registraciju firmi za dva sata ( kao što je Makedonija učinila) na cijelom prostoru. Koliko sve to šteti bh. ekonomiji?
Muratović: To je zapravo refleksija ovog prvog. Vi ne možete upravljati ekonomijom jedne države bez konzistentnog i čvrstog sistema i bez poluga upravljanja koje važe u cijeloj strukturi, od vrha do dna. Pošto kod nas nema tog pravog sistema onda se događa da kantoni izigravaju neke kvazi samostalne ekonomske podsisteme, a da ne govorimo o entitetima. Država mora imati jedinstvenu politiku zaduživanja, međutim kod nas Republika Srpska traži svoje načine kako da se zaduži, a Federacija svoje. Ako nema jedinstvenih i jasnih poluga upravljanja nema ni domaćih ni stranih investitora, jer oni neće investirat ako im nisu potpuno jasne ekonomske poluge i ako one ne funkcioniraju. Ako nema investiranja, nema ni razvoja i nemate načina da izađete iz krize.
RSE: Dejtonskim sporazumom predviđen je postojanje valutnog odbora, koji odlučujeumjesto Centralne banke i valutu drži stabilnom. To je trebalo biti prelazno rješenje. No, ni 20 godina poslije BiH nije spremna odreći se ovakve monetarne politike. Šta nam to govori?
Muratović: Valutni odbor je bio osnovan samo na jedan mandat. Imali smo guvernera stranca koji je bio tu da pomogne da se formira Centralna banka. To do danas nije učinjeno. Centralna banka je jedan od naših najvećih makroekonomskih problema. Umjesto Centralne banke već 20 godina mi praktično imamo mjenjačnicu koja ne igra nikakvu ulogu u razvoju BiHiI u savladavanju krize. Svugdje u svijetu, a naročito u kriznim situacijama, centralne banke igraju ulogu glavnog generator razvoja. Naša banka ima rezerve od 7 milijardi KM, od čega dvije milijarde konvertibilnih maraka više od obaveznih rezervi. Ona vrlo neracionalno upravlja tim rezervama i potpuno nekorisno ih drži. Umjesto da drži i kreira cijelu monetarnu politiku ona u tom području ništa ne radijer je samo valutni odbor. Ona bi trebalo da daje garancije državi za kredite, da prodaje svoje vrijednosne papire umjesto što ih čak i država kupuje od komercijalnih banaka da bi pokrivala svoje rupe u budžetu. Dakle, to je pitanje koje bismo najprije trebali riješiti da bismo mogli pokrenuti ekonomski točak naprijed, ali se ne može riješiti sve dok se ne riješe ovi politički problemi, jer zapravo nema politčkog konsenzusa o Centralnoj banci BiH.
RSE: U posljednje vrijeme EU je ponovo podstakla BiH da ostane na evropskom putu, hoće li bh. političari to sad konačno iskoristiti ili ćemo i za 30.-tu godišnjicu Dejtona i dalje pričati o istim problemima?
Muratović: Ja mislim da političari neće iskoristiti šansu u onoj mjeri u kojoj je imaju. Vjerovatno će se dogoditi nešto brži napredak, jer postoji nešto više konsenzusa u Federaciji, dok u RS postoje sad veliki politički problemi. Naša opozicija nastoji da spriječi ono što rade stranke na vlasti bez obzira je li to ispravno ili nije. To je jedna vrlo pogrešna politika koja ima nažalost utjecaja na javno mnijenje i medije koji podržavaju opoziciju tamo gdje nije u pravu čak i gdje koči napredak. Nisam siguran da ćemo u potpunosti iskoristiti te šanse, ali vjerujem da ćemo za 10 godina biti u boljoj situaciji nego što smo danas.