Poljoprivrednici širom Bosne i Hercegovine apeluju na vlasti da im pomognu u sanaciji posljedica suše, nezabilježene, kažu, u posljednjih 50 godina. Traže da se proglasi stanje elementarne nepogode i da entitetske vlade nađu načine da im ublaže ogromne gubitke.
Odjeljenje za privredu i poljoprivredu gradske uprave Bijeljina pozvalo je nedavno Vladu RS da proglasi stanje elementarne nepogode na teritoriji tog entiteta zbog ogromnih šteta prouzrokovanih sušom.
Prve grube procjene govore da su štete na kukuruzu u Semberiji oko 60 miliona maraka - koliko iznosi ukupan entitetski bužet za poljoprivredu. U Semberiji, koja je najveći proizvođač hrane, štete su 80, negdje i 100 posto - kažu u gradskoj upravi Bijeljina.
„Znamo da su budžeti prazni. Iz tog razloga mi smo insistirali da se proglasi elementarna nepogoda na poljoprivrednim usjevima, tj. na kukuruzu, da bi se u ovoj godini otpisala sva dugovanja poljoprivrednih proizvođača prema državi, pogovoto mineralnog đubriva koje su dobili za proljetnu sjetvu od Vlade RS, zatim sva ona potraživanja kroz poreze i zakup poljoprivredniog zemljišta koje je u državnom vlasništvu – da bi se na neki način samo ublažila šteta. A svjesni smo da država nema novac da u potpunosti isplati štete poljoprivrednim proizvođačima, pošto to nije radila ni prethodnih godina“, kaže vršilac dužnosti načelnika za privredu i poljoprivredu u Bijeljini Predrag Jović.
Miroslav Milovanović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, podsjeća da su budžetski limiti svima poznati i daje primjer da su štete samo na području Gradiške oko 200 miliona maraka.
„Oni odgovornost prebacuju na drugu stranu. Mi ih razumijemo, na pragu je predizborna kampanja, tako da mi to ocjenjujemo samo na takav način“, kaže Miroslav Milovanović.
Kao način pomoći poljoprivrednicima, ministar Milovanović nijednog momenta nije spomenuo otpis dugovanja poljoprivrednim proizvođačima. Uz napomenu da Ministarstvo još nije konkretizovalo vidove pomoći poljoprivredi, ministar navodi mogućnost da se s bankama dogovori zamrzavanje otplate kredita poljoprivrednicima.
A neodrživo stanje u poljoprivredi traje već decenijama u cijeloj državi. Zato su poljoprivrednici Bosne i Hercegovine zaprijetili blokadom graničnih prelaza 3. septembra ako vlast ne prihvati njihove zahtjeve za poboljšanjem položaja i sanacijom katastrofalnog stanja u toj oblasti.
Kao ilustraciju svog položaja naveli su da u BiH ima više od 1.000 savjetnika funkcionera koji troše budžetskog novca koliko sva poljoprivreda, kojoj se još i umanjuju sredstva.
Nacionalno obojena raspodjela poticaja
Poljoprivrednici su svjesni da novca nema, ali traže jeftinije gorivo i vještačko đubrivo, reprograme dugova, isplatu zaostalih podsticaja i zaštitu domaće proizvodnje – kaže Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo.
Procijenjene štete od suše u Federaciji BiH kreću se od 300 do 400 miliona maraka, tvrdi Jeleč, a na pitanje da li su dobili ikakav odgovor iz vlade, on kaže:
„Ona se ne bavi ovim problemima. Haos je kako u federalnoj vladi, tako i u Vijeću ministara. Ne zna se pozicija niti ministara, ni struktura vlade se uopšte ne zna – niti je njima poljoprivreda u bilo kakvom prioritetu.“
Koliko se vlast brine za poljoprivredu svjedoči podatak da je RS namijenila u te svrhe 60 miliona maraka, od ukupno milijardu i sedamsto miliona ovogodišnjeg budžeta. U Federaciji BiH bužetom je planirano 78 miliona za poljoprivredu, ali u parlamentu je pokrenuta inicijativa da se se on smanji za 10 miliona maraka.
Uz sve to, politika je do te mjere kroji poljopriovredu da, prema tvrdnjama poljoprivrednika, raspodjela podsticaja je nacionalno obojena. Sead Jeleč kaže da je analiza podsticaja za prošlu godinu pokazala da su korisnici Hrvati dobili oko 60 posto ukupnih sredstava.
„Ako se ima u vidu da Bošnjaci imaju negdje oko 90 posto fonda stoke, da je otprilike i zemljište raspodijeljeno kakav je nacionalni sastav, negdje 18:78 posto, onda se vidi da je ta raspodjela apsolutno nacionalno obojena. Mediji u Federaciji neće da puste tu informaciju jer su kupljeni od strane ministra poljoprivrede preko angažiranja medija u tzv. javnu kampanju Kupujmo domaće, koja se svela na reklamiranje ministra i glancanje njegovoga lika“, tvrdi Jeleč.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Jerko Ivanković Lijanović nije bio dostupan za medije da prokomentariše ove optužbe, ali i plan za sanaciju katastrofalnog stanja u poljoprivredi.
Poznavajući dosadašnju praksu djelovanja bh. vlasti na svim nivoima, proizilazi da je za poljoprivrednike Bosne i Hercegovine veća elementarna nepogoda od suše - politika koju provode vladajuće strukture.
Odjeljenje za privredu i poljoprivredu gradske uprave Bijeljina pozvalo je nedavno Vladu RS da proglasi stanje elementarne nepogode na teritoriji tog entiteta zbog ogromnih šteta prouzrokovanih sušom.
Prve grube procjene govore da su štete na kukuruzu u Semberiji oko 60 miliona maraka - koliko iznosi ukupan entitetski bužet za poljoprivredu. U Semberiji, koja je najveći proizvođač hrane, štete su 80, negdje i 100 posto - kažu u gradskoj upravi Bijeljina.
„Znamo da su budžeti prazni. Iz tog razloga mi smo insistirali da se proglasi elementarna nepogoda na poljoprivrednim usjevima, tj. na kukuruzu, da bi se u ovoj godini otpisala sva dugovanja poljoprivrednih proizvođača prema državi, pogovoto mineralnog đubriva koje su dobili za proljetnu sjetvu od Vlade RS, zatim sva ona potraživanja kroz poreze i zakup poljoprivredniog zemljišta koje je u državnom vlasništvu – da bi se na neki način samo ublažila šteta. A svjesni smo da država nema novac da u potpunosti isplati štete poljoprivrednim proizvođačima, pošto to nije radila ni prethodnih godina“, kaže vršilac dužnosti načelnika za privredu i poljoprivredu u Bijeljini Predrag Jović.
Miroslav Milovanović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, podsjeća da su budžetski limiti svima poznati i daje primjer da su štete samo na području Gradiške oko 200 miliona maraka.
„Oni odgovornost prebacuju na drugu stranu. Mi ih razumijemo, na pragu je predizborna kampanja, tako da mi to ocjenjujemo samo na takav način“, kaže Miroslav Milovanović.
Kao način pomoći poljoprivrednicima, ministar Milovanović nijednog momenta nije spomenuo otpis dugovanja poljoprivrednim proizvođačima. Uz napomenu da Ministarstvo još nije konkretizovalo vidove pomoći poljoprivredi, ministar navodi mogućnost da se s bankama dogovori zamrzavanje otplate kredita poljoprivrednicima.
A neodrživo stanje u poljoprivredi traje već decenijama u cijeloj državi. Zato su poljoprivrednici Bosne i Hercegovine zaprijetili blokadom graničnih prelaza 3. septembra ako vlast ne prihvati njihove zahtjeve za poboljšanjem položaja i sanacijom katastrofalnog stanja u toj oblasti.
Kao ilustraciju svog položaja naveli su da u BiH ima više od 1.000 savjetnika funkcionera koji troše budžetskog novca koliko sva poljoprivreda, kojoj se još i umanjuju sredstva.
Nacionalno obojena raspodjela poticaja
Poljoprivrednici su svjesni da novca nema, ali traže jeftinije gorivo i vještačko đubrivo, reprograme dugova, isplatu zaostalih podsticaja i zaštitu domaće proizvodnje – kaže Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo.
Procijenjene štete od suše u Federaciji BiH kreću se od 300 do 400 miliona maraka, tvrdi Jeleč, a na pitanje da li su dobili ikakav odgovor iz vlade, on kaže:
„Ona se ne bavi ovim problemima. Haos je kako u federalnoj vladi, tako i u Vijeću ministara. Ne zna se pozicija niti ministara, ni struktura vlade se uopšte ne zna – niti je njima poljoprivreda u bilo kakvom prioritetu.“
Koliko se vlast brine za poljoprivredu svjedoči podatak da je RS namijenila u te svrhe 60 miliona maraka, od ukupno milijardu i sedamsto miliona ovogodišnjeg budžeta. U Federaciji BiH bužetom je planirano 78 miliona za poljoprivredu, ali u parlamentu je pokrenuta inicijativa da se se on smanji za 10 miliona maraka.
Uz sve to, politika je do te mjere kroji poljopriovredu da, prema tvrdnjama poljoprivrednika, raspodjela podsticaja je nacionalno obojena. Sead Jeleč kaže da je analiza podsticaja za prošlu godinu pokazala da su korisnici Hrvati dobili oko 60 posto ukupnih sredstava.
„Ako se ima u vidu da Bošnjaci imaju negdje oko 90 posto fonda stoke, da je otprilike i zemljište raspodijeljeno kakav je nacionalni sastav, negdje 18:78 posto, onda se vidi da je ta raspodjela apsolutno nacionalno obojena. Mediji u Federaciji neće da puste tu informaciju jer su kupljeni od strane ministra poljoprivrede preko angažiranja medija u tzv. javnu kampanju Kupujmo domaće, koja se svela na reklamiranje ministra i glancanje njegovoga lika“, tvrdi Jeleč.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Jerko Ivanković Lijanović nije bio dostupan za medije da prokomentariše ove optužbe, ali i plan za sanaciju katastrofalnog stanja u poljoprivredi.
Poznavajući dosadašnju praksu djelovanja bh. vlasti na svim nivoima, proizilazi da je za poljoprivrednike Bosne i Hercegovine veća elementarna nepogoda od suše - politika koju provode vladajuće strukture.