Novi premijer Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, koji je sinoć preuzeo dužnost od svog prethodnika Tihomira Oreškovića, najavio je kako će mu vanjskopolitički prioritet biti evropski put Bosne i Hercegovine, te zaštita Hrvata kao konstitutivnog naroda u toj zemlji.
Nakon što su neke ranije hrvatske vlade optuživane za ignoriranje problema u BiH, a druge za miješanje u unutrašnja pitanja susjedne države, analitičari očekuju da Plenković, kao proevropski orijentiran političar, prestane sa politikom "mahanja barjacima" i da se krene sa konkretnom pomoći Bosni i Hercegovini i Hrvatima kao jednom od njenih konstitutivnih naroda.
Eho poruka iz Zagreba u Hercegovini
Poruke iz Zagreba s posebnom pažnjom prate se u Hercegovini, gdje na jugozapadu BiH Hrvati čine većinu.
Zvonimir iz Mostara kaže da je gledao istup novog hrvatskog premijera, te ističe kako ponekad Hrvati u Hrvatskoj ne razumiju probleme Hrvata u BiH, obrazlažući to tvrdnjama voditelja Hrvatske radio-televizije (HRT) kako su Hrvati u Bosni i Hercegovini manjina.
Zvonimir o Andreju Plenkoviću kaže: "S tim da je moja poruka, ako mu mogu poručiti, je da se čovjek pokuša dogovoriti ili dati preporuku vlastima u BiH, znači predstavnicima Hrvata u BiH, da se sve probleme Hrvata u BiH konačno počnu rješavati u Parlamentu BiH".
Podsjetimo, novi hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će mu prva vanjskopolitička destinacija biti Bosna i Hercegovina, kao i da će prvi prioritet nove hrvatske Vlade na spoljnjem planu biti evropski put BiH, funkcionalnost i kohezija te zemlje, kao i zaštita ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Građanka Mostara Vera to ovako komentira: "Ta njegova izjava svakako da je za pozdraviti, jer susjedna Republika Hrvatska je uvijek bila prijateljica države BiH. Moramo se posebno osvrnuti na raspisivanje referenduma u Republici Srpskoj, gdje su službene vlasti u susjednoj Hrvatskoj kazali da ne podržavaju, znači, referendum u Republici Srpskoj".
U Bosni i Hercegovini su se proteklih godina mogle čuti kritike kako su neke prethodne hrvatske Vlade, poput onih koje je predvodila Socijaldemokratska partija (SDP), ignorirali probleme u BiH, dok su neke druge, kao one koje su vodile prethodne garniture Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), miješale se u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Kukić: Upiranje u kola nestajanja Hrvata?
Sociolog sa Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić ističe kako je istup premijera Plenkovića u tom smislu korektan, da je ohrabrujuće što Plenković izabire BiH kao prvu tačku i naglašava njen evropski put i koheziju. Plenković i Vlada Republike Hrvatske će biti na pravom putu, smatra Kukić, ako budu stimulirali ulaganje u područja gdje su Hrvati većina, kako bi se spriječio demografski nestanak Hrvata u BiH.
"A ako se i dalje bude 'mahalo barjacima' po principu 'treba Hrvatima osigurati treći entitet, kao što imaju Srbi, kao što imaju Bošnjaci i tako dalje', to neće biti pomoć Hrvatima Bosne i Hercegovine. Dapače, bojim se da će to biti upiranje u kola njihovog daljnjeg nestajanja", ocjenjuje Kukić.
Profesor evropskih integracija sa mostarskog Sveučilišta Mile Lasić ističe kako Andrej Plenković najprije treba u samoj Hrvatskoj potvrditi evropski put te zemlje, njenih unutrašnjih i vanjskih politika.
Lasić: Pripreme za surova obračunavanja
"Ja se nadam da ovaj gospodin neće nuditi nikakva gotova, pogotovo ne jeftina, rješenja za BiH, nego da će priključiti se zemljama pojačane medijacije, koja će ove naše ratne političke poglavice ponovo vratiti ka dijalogu", rekao je uz ostalo Lasić za RSE.
"Što znači borba za ravnopravnost Hrvata? Ja nemam ništa protiv tog nastojanja ravnopravnosti Hrvata, iako, ja bih bio puno sretniji da je on istrajavao na ravnopravnosti svih ljudi, svih građana BiH, a onda – Bože moj – i njezinih etniciteta", rekao je Kukić, govoreći o Plenkovićevim najavama o borbi za ravnopravnost Hrvata u BiH.
Mile Lasić se nada da će se politika iz Zagreba artikulirati da bude u korist evropskog puta BiH, koji je, "objektivno kazano, trenutno u totalnom bespuću".
"Jer, ovdje se ne vode samo ratovi defincijama, nego se vrše pripreme za razna surova obračunavanja i to nas, koji nešto razumijemo od toga, čini jako zabrinutim", zaključuje Lasić.