Bosna i Hercegovina je pomorska zemlja i niko nema pravo uskratiti joj to, stav je eksperata okupljenih oko koalicije nevladinih organizacija i eksperata koji se bave ovim pitanjem.
Da bi se ostvarilo pravo neophodno je utvrditi granicu na moru između BiH i Hrvatske, ali i osporiti gradnju Pelješkog mosta koji bi spriječio Bosnu i Hercegovinu da ima slobodan koridor do otvorenog mora.
Pitanje je – ima li za to u BiH dovoljno političke volje?
Bosna i Hercegovina ima sve uslove da bude pomorska država, ali Hrvatska nastoji da je u tome spriječi, stav je eksperata okupljenih oko Koalicije "Odbranimo prava pomorske države BiH".
Na primjerima Pelješkog mosta i Luke Ploče to je jasno, kaže arhitekta i stručnjak za pomorski saobraćaj Nešad Alikadić.
"Bosna i Hercegovina ima uvjete da bude pomorska država, ali ju je neko u prošlosti sprečavao da postane. Naprimjer, Bosna i Hercegovina je gradila luku Ploče, za svoje potrebe. Ta luka Ploče je sada pod suverenitetom Hrvatske. To znači da Bosna i Hercegovina, ako želi imati vlastitu luku, pod svojim suverenitetom, mora izgraditi novu luku, na poluotoku Kleku, u Neumskom zalivu, tj. u Malostonskom zalivu", ističe Alikadić.
Druga stvar, ukazuje Alikadić, nametanjem izgradnje Pelješkog mosta, Hrvatska bi presjekla koridor Bosni i Hercegovini do otvorenog mora.
"Na tom koridoru se ne smiju graditi građevine koje bi se upletale sa prometom, jer imamo zračni promet, imamo vodeni promet i imamo podvodni promet. Ti stupovi i konstrukcija mosta sigurno da sprečavaju upotrebu hidroaviona, kanadera, helikoptera, brodova i tako dalje. Brodovi moraju voziti slalom oko tih stupova. To je neispravno u međunarodnom pravu", riječi su Nešada Alikadića.
Alikadić: BiH ima uvjete da bude pomorska država
Sudski vještak iz oblasti saobraćajne struke i član Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević podsjeća da je Sporazumom Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine dogovoreno razgraničenje između BiH i Hrvatske sredinom Malostonskog zaljeva, korištenje Luke Ploče pod "povoljnim uslovima" za BiH na 99 godina i slobodan prolaz kroz zaleđe Neuma za potrebe Republike Hrvatske. Ipak, odluka je Hrvatske da blokira BiH.
"Hrvatska nije izvršila razgraničenje sa Bosnom i Hercegovinom za akvatorij Neum, da nema nikakve gradnje ni podizanja građevina u susjedstvu granici. Republika Hrvatska ide na politiku svršenog čina, da nema ona tamo šta raditi oko granica, da je sve urađeno, a da ona faktički odnos sa Bosnom i Hercegovinom svodi na tehničko pitanje, a to su dimenzije mosta, što je, naravno, apsurd. I imamo to što imamo. U ovoj situaciji treba kazati za Hrvatsku: Nema mosta", kaže Kovačević.
"Politikantsko ponašanje Hrvatske"
Član Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović navodi kako je, prije svega, Bosna i Hercegovina dužna štititi svoje interese, jer Hrvatska ne bira sredstva.
"Ovo je, očigledno, jedno politikantsko ponašanje Republike Hrvatske prema susjedu, Bosni i Hercegovini, i zloupotreba članstva u Evropskoj uniji – čak su dezavuisali i Evropsku komisiju u pogledu priskrbljivanja značajnih sredstava za eventualnu izgradnju Pelješkog mosta. Stoga, smatram da naše institucije, prvenstveno Predsjedništvo, koje je nadležno za vanjsku politiku, mora promptnije djelovati i mora se više uključiti, da pokažu i Evropskoj komisiji i čitavom svijetu da Republika Hrvatska radi nešto što je ilegalno", ističe Mehmedović.
"Izgradnja Pelješkog mosta nije započela, ali moramo se osloboditi svih okova, ali i onih političkih satelita u BiH koji zastupaju interese Hrvatske što je nedopustivo", ocjenjuje Šemsudin Mehmedović.
- Dogovor sa sobom oko Pelješkog mosta
- Pismom na pismo oko Pelješkog mosta
- Šaškor: Pelješki most koji spaja i razdvaja
Svijet se mijenja, podsjeća sudski vještak Ševal Kovačević, navodeći primjer kako je prije stotinu godina dvije trećine populacije živjelo daleko od mora, dok je danas isto toliko svjetske populacije koncentrisano u radijusu od 300 km uz more.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina se ponekad i podcjenjivački odnosi prema svojoj obali i činjenici da ima izlaz na more, napominje Kovačević. Slovenija bi, kaže on, mogla biti dobar primjer.
"Slovenija ima tamo 40 km obale, ima tri luke i koristi možda preko mjere. Mi nismo u stanju ništa sa 23 km obale da uradimo. Nažalost. Čak i sa Hrvatskom. Jasno je da je Hrvatska mnogo izgubila kada je u pitanju dolazak na arbitražu. Prvo arbitražu, a drugo postoji mogućnost da padnu Osimskim sporazumom da izgube granicu s Italijom, jer će se uzeti sudska praksa iz razgraničenja Slovenije s Italijom. BiH bi možda bila i najmanji problem jer je veoma lako utvrditi granicu", naglašava Ševal Kovačević.
Kovačević: Hrvatska ide na politiku svršenog čina
Arbitraža bi mogla biti jedan od načina na koji će se riješiti ovo pitanje.
Ipak, pojedini bosanskohercegovački političari bliži su sudskom sporu jer smatraju da se arbitražom zbog različitih političkih interesa, od kojih neki direktno idu na ruku Hrvatskoj, do sporazuma nije moguće doći.