Potvrđeno imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH

Članovi novog saziva Vijeća ministara BiH nakon što je Zastupnički dom Parlamenta BiH potvrdio njihovo imenovanje, Sarajevo, 25. januara 2022.

Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine potvrdio je imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH, u srijedu, 25. januara, na hitnoj sjednici u Sarajevu.

Sjednici su prisustvovala 42 zastupnika, od kojih je 23 glasalo "za" imenovanje državnih ministara i njihovih zamjenika, koji su položili zakletvu za mandat u iduće četiri godine.

Kako izgleda novo Vijeće ministara BiH?

Za ministra vanjskih poslova BiH izabran je Elmedin Konaković, iz stranke Narod i prava. On je do sada bio na pozicijama premijera i predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo te delegata u Domu naroda Parlamenta BiH.

Zoran Tegeltija je novi ministra financija BiH. Zvaničnik je Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, a od 2019. godine bio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Staša Košarac, također iz SNSD-a, ponovo je na funkciji koju je obnašao u proteklom sazivu- ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Prethodno je, među ostalim, bio član Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta BiH.

Ministar odbrane BiH je Zukan Helez, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Zastupničkom domu državnog Parlamenta. Helez je, pored ostalog, bio na poziciji ministra za pitanje boraca u entitetu Federacija BiH te zastupnik u Zastupničkog doma Parlamenta tog entiteta.

Nenad Nešić, lider stranke Demokratski narodni savez (DNS), imenovan je za državnog ministra sigurnosti. Nešić je nekadašnji zastupnik u Zastupničkom domu državnog Parlamenta BiH.

Ministar prometa i komunikacija je Edin Forto, aktualni premijer Kantona Sarajevo i predsjednik Naše stranke. Forto je prehodno bio zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, te delegat u Domu naroda entiteta Federacija BiH.

Davor Bunoza, kandidat HDZ-a BiH, imenovan je za ministra pravde. Bunoza je dugogodišnji advokat iz Mostara.

Za ministricu civilnih poslova BiH imenovana je Dubravka Bošnjak, iz HDZ-a BiH, koja je do sada bila zamjenica direktora Agencije za bankarstvo entiteta Federacija BiH.

Sevlid Hurtić, iz stranke BH Zeleni, preuzeo je dužnost ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH. Hurtić je nakon Općih izbora u BiH u oktobru prošle godine izabran za ministra u Vladi tog entiteta.

Odluku o imenovanju devet ministara, kao i njihovih zamjenika, Zastupničkom domu je dostavila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Borjana Krišto, dugogodišnja članica Hrvatske demokratke zajednice (HDZ) BiH, prva je žena na čelu Vijeća ministara BiH.

Za predsjedavajuću ju je 21. decembra prošle godine imenovalo Predsjedništvo BiH, a njen izbor potvrđen je 28. decembra prošle godine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Krišto je na sjednici Zastupničkog doma najavila da će Vijeće ministara BiH "preuzeti odgovorne dužnosti i raditi zajedno sa Parlamentom BiH na stabilnosti, sigurnosti i evropskoj budućnosti BiH".

"Ukazano povjerenje nas obavezuje na međusobni dijalog, na izgradnju povjerenja i rad na stvaranju boljih uvjeta za sve koji žive u BiH. Naš put i opredjeljenje je europski put", poručila je Krišto.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i njeni zamjenici Zoran Tegeltija i Zukan Helez (desno).

Reakcije SAD i EU

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH pozdravila je formiranje novog saziva Vijeća ministara, ističući da "BiH treba stabilne i funkcionalne vlade usmjerene na rješavanje izazova s kojima se građani suočavaju".

"Zadnje četiri godine nema ni jedno ni drugo. Ovo Vijeće ministara ima priliku promijeniti putanju BiH, postizanjem konsenzusa neophodnog za izgradnju bolje budućnosti za sve građane BiH", napisala je Ambasada na Twitteru.

Visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj (Josep Borrell) je čestitao na izboru.

"Radujemo se daljem napretku na agendi EU. Računajte na podršku EU da zajedno radimo na ključnim reformama, objavio je Borelj na Tviteru.

Imena kandidata za Vijeće ministara BiH usuglašavana su gotovo mjesec nakon što je 15. decembra 2022. potpisan koalicijski sporazum, te dogovoreno formiranje vlasti na državnom nivou.

Koalicijski sporazum potpisali su predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, te koalicije bošnjačkih i građanskih stranaka, koju predvodi Socijaldemokratska partija (SDP) BiH.

"Kandidati sa problemima sa zakonom"

Rasprava na sjednici Zastupničkog doma u srijedu je obilježena kritikama zastupnika iz opozicijskih stranaka. Rečeno je, među ostalim, da su pojedini kandidati za ministre imali "probleme sa zakonom" te da nisu završene kompletne sigurnosne procjene za njihovo imenovanje.

Također je poručeno da će pojedini kandidati imati priliku da "glasaju sami za sebe", jer su na Općim izborima u BiH izabrani u Zastupnički dom Parlamenta BiH i preuzeli su zastupničke mandate.

Odgovarajući na te primjedbe, predsjedavajući Denis Zvizdić je kazao da ti zastupnici "imaju puno pravo da glasaju i da u tom kontekstu ne postoji blokada ili sukob interesa".

Milan Dunović, zastupnik Demokratske fronte, ocijenio je tokom rasprave da nisu stečeni uvjeti za potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara. Dunović je naglasio da nisu završene sve sigurnosne procjene, poput onih koje se odnose na pristup tajnim podacima.

"Nismo dobili podatke da li su kandidati za predsjedavajuću, dopredsjedavajuće, ministre sigurnosti i odbrane prošli provjeru. Ukoliko su prošli, nemamo informaciju da li su dobili dozvolu za pristup tajnim i vrlo tajnim podacima", naveo je Dunović.

Možda vas zanima: Jedna žena i dvojica osuđenih kandidati za ministre u BiH

Mladen Bosić, iz kluba Srpska demokratske stranka- Partija demokratskog progresa - Za pravdu i red, poručio je građanima BiH da će situacija za njih ostati "ista i u iduće četiri godine".

Istaknuo je da dvije trećine kandidata za novi saziv Vijeća ministara BiH čine kadrovi HDZ-a BiH i SNSD-a, "stranaka koje čine okosnicu dosadašnjeg saziva Vijeća ministara".

"Problem je i u integritetu. Prije nekoliko mjeseci su govorili sve najgore jedni o drugima, a sada se hvale. Također, među kandidatima imate imena koja su povezana sa kriminalnim strukturama i porodičnim nasiljem", kazao je Bosić.

Zlatko Miletić, zastupnik iz stranke Za nove generacije, naglasio je uoči glasanja da neće dati podšku kandidatima za državne ministre. Ne želeći govorit o imenima, Miletić je kazao da među njima ima osuđenika, kao umiješanih u "zloupotrebu budžeta, falsificiranje dokumenata i nasilje".

"O kompetencijama i edukaciji neću ni govoriti. Pitam predstavnike međunarodne zajednice da li bi u njihovoj zemlji kandidat za ministra mogao biti neko ko izjavi nešto slično kao jedan od naših: 'Ne osjećam BiH kao svoju državu'", naglasio je Miletić.

Zastupnik Stranke demokratske akcije Šemsudin Mehmedović ocijenio je da će novi saziv biti gori od prethodnog te je pozvao zastupnike da ga ne podrže.

"Pomno ćemo pratit svaki potez i uzbunjivati javnost na svaki vaš korak koji može biti štetan. Ovakav sastav Vijeća ministara može BiH insitucionalno nanijeti ogoromnu štetu, a nema povratka", kazao je Mehmedović.

Sigurnose provjere za kandidate

Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH u srijedu je potvrđeno i imenovanje zamjenika ministara, kao i imenovanje Zorana Tegeltije i Zukana Heleza za zamjenike predsjedavajuće Vijeća ministara BiH.

Iz Centralne izborne komisije BiH 19. januara je saopćeno da je svih 19 kandidata za ministre i zamjenike ministara u Vijeću ministara BiH prošlo provjere i ispunjavaju uvjete da budu izabrani.

Kandidate je prethodno provjeravala Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), a, prema procedurama, povjeravaju se podaci o ranijim dužnostima, da li su kandidati osuđivani ili imaju li potvrđenu optužnicu.

Odluka o imenovanju novog saziva Vijeća ministara BiH stupa na snagu danom potvrđivanja imenovanja u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, kada dosadašnjim ministrima prestaje mandat.

Pročitajte i ovo: Novu većinu u BiH može zaustaviti samo Ustavni sud

Opći izbori u BiH održani su 2. oktobra 2022. godine. Za tri člana Predsjedništva BiH izabrani su Denis Bećirović (bošnjački član kojeg su podržale stranke "Osmorke", Željka Cvijanović (srpska članica koja je kandidatkinja SNSD-a), te Željko Komšić (iz reda Hrvata, predsjednik Demokratske fronte).

Za predsjednika entiteta Republika Srpska izabran je Milorad Dodik, Ćamil Duraković kao Bošnjak i nezavisni kandidat za potpredsjednika, te Davor Pranjić kao Hrvat i kandidat HDZ-a BiH.

Izabrani su i zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, zastupnici u dva entitetska parlamenta, kao i u deset kantonalnih skupština u entitetu Federacija BiH.

Završeni su, također, indirektni izbori za Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske. Čeka se još izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH.