Već nekoliko godina Ruska Federacija, odnosno ambasador u Bosni i Hercegovini (BiH) koji je predstavlja u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC), izdvaja se mišljenjem iz stavova PIC-a i ne osuđuje direktne prijetnje teritorijalnom integritetu BiH.

Kako je Ruska Federacija, jedan od svjedoka potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH, ono od čega se strahuje jeste - može li svojim potezima, koji su suprotni onome što piše u sporazumu, ugroziti mir kojem je svjedočila.

Ova zemlja je saopštila da prestaje finansirati Ured visokog predstavnika (OHR), što je zvanično potvrđeno 19. aprila. Prethodno se povukla iz učešća na sastancima PIC-a.

Rusija je ranije uskratila i podršku Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt), za kojeg smatraju da se, bez saglasnosti Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, ne može smatrati visokim predstavnikom u BiH.

Visoki predstavnik je zadužen za provedbu civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma, dok je cilj PIC-a da osigura međunarodnu podršku Sporazumu.

• SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije

Kratki vodič: Rat u BiH i Dejtonski mirovni sporazum

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Velike Britanije za Radio Slobodna Evropa (RSE) navode kako povlačenje Rusije iz rada Upravnog odbora PIC-a "ne ometa rad OHR-a".

"Ove odluke nisu negativno uticale na kapacitet OHR, niti drugih članica Vijeća za implementaciju mira, uključujući i SAD, da ispunjavaju obaveze u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, niti na njihovu posvećenost pružanju podrške teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine", stoji u odgovoru za RSE iz Ambasade SAD-a u BiH.

Dvije i po decenije od Dejtona: Ruže na obje strane isto cvjetaju

SAD će, kako su naveli, pružati podršku provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i ispunjenju Agende 5+2, kako bi se okončala međunarodna supervizija.

Za ukidanje OHR-a su 2008. godine postavljena 5+2 uslova i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava.

Petrič: Rusija ne može ratovati u BiH

Rusija se u Dejtonskom sporazumu, kojim je okončan rat u BiH, navodi kao svjedok, zajedno sa EU, UN-om, Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom i SAD-om.

Na ovu mogućnost da se uloga Rusije iz svjedoka mira, pretvori u suprotnost, ukazano je i na sastanku Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta održanom 20. aprila.

Izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu u Evropskom parlamentu Paolo Ranđel (Rangel) tada je upozorio kako bi "BiH mogla biti sljedeći front za destabilizaciju koju Kremlj želi otvoriti u Evropi".

Bivši visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) za RSE kaže kako Rusija već duže u PIC-u ne radi u duhu Dejtona, odnosno da pomaže i podržava oporavak BiH od rata.

Petrič: Mogućnost rata u BiH se neće desiti (2007.)

Međutim, podsjeća da iza potpisa na mirovni sporazum stoje i drugi svjedoci, kao što su SAD i EU, te da glavni potpisnici, van BiH, Srbija i Hrvatska, podržavaju njen suverenitet.

"Mogućnost rata u BiH kojeg bi izazvala Rusija bi značio i kršenje suvereniteta susjednih država, što se neće desiti", uvjeren je Petrič.

Ne propustite pročitati

Neslaganja Zapada i Rusije slabe autoritet visokog predstavnika u BiHKoja je uloga visokog predstavnika u BiH

Komentirajući rusko suspendovanje finansiranja OHR-a u BiH, ali i povlačenje iz Upravnog odbora PIC-a, Petrič naglašava kako će se sve raditi kao i do sada, "samo bez Rusije".

Inače, rusko uskraćivanje finansija OHR-u ne predstavlja prevelik udar na njegov rad, tim prije što u njegovom budžetu učestvuje sa malim iznosom sredstava.

Sjedište OHR-a je u Sarajevu, decembar 2019.

Budžet OHR-a za 2021. godinu je iznosio 5,3 miliona eura, a Rusija je trebala da plati 1,2 posto ili oko 63.000 eura.

Najviše novca za finansiranje OHR-a izdvaja Evropska unija - 54,37 posto budžeta ili 2,88 miliona eura, slijede Sjedinjene Države koje osiguravaju 22 posto ili 1,16 miliona eura, te Japan sa deset posto budžeta ili 530.000 eura.

PIC je nastao u decembru 1995. godine, nakon što je potpisan Dejtonski sporazum koji je zaustavio rat u BiH.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka navodi da, s obzirom da je PIC nastao na međunarodnoj konferenciji u Londonu, "pozicija Ruske Federacije u radu Vijeća se jedino može razmotriti na nekoj novoj konferenciji".

Trnka: Pozicija Ruske Federacije u radu PIC-a se jedino može razmotriti na novoj konferenciji (fotoarhiv)

"Do tada ništa se bitno ne može promijeniti", ocjenjuje on.

Vijeće PIC-a se sastoji od 55 država i predstavnika različitih međunarodnih organizacija, a Upravni odbor čine SAD, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Predsjedništvo EU i Evropska komisija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.

Oni na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu – osiguravajući finansijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili direktno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini.

Sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini održana 7. i 8. decembra 2021.

EU - najsigurnije mjesto za BiH

Za sigurnost BiH i njenu potpunu relaksaciju od ruskog uticaja najbolje bi, kako je to navedeno i u Ranđelovom izvještaju, bi bila integracija zemalja Zapadnog Balkana u "širi strateški i sigurnosni kontekst", odnosno EU.

Da je EU pravac kojem se BiH treba okrenuti, smatra i bivši ministar vanjskih poslova i bivši član Predsjedništva BiH iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) Mladen Ivanić.

"Mislim da BiH može biti mirna i stabilna samo kad je dio šireg okruženja, a jedino šire okruženje u našem slučaju i ovim uslovima jeste EU", ocjenjuje Ivanić.

Ivanić: Ojačati ured Delegacije EU u BiH (2018.)

Prema njegovim riječima, trebalo bi ojačati ured Delegacije EU u BiH. Da bi to uspjelo, dodaje, "treba daleko više napora domaćih institucija na približavanju EU, koja uopšte za to nisu zainteresovana".

Približavanje BiH Sjevernoatlantskom savezu (NATO) je, također, iz ruskog ugla "neprijateljski akt" za koji su, ako se desi, iz Ambasade Rusije u BiH u martu 2021. godine naveli da će izazvati njihovu reakciju.

Ovaj stav ponovio je i ambasador Igor Kalabuhov u intervjuu Televiziji Federacije BiH, 15. marta, rekavši da su "na primjeru Ukrajine pokazali šta očekuju".

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov (mart 2022.)

Međutim u Aneksu 1A Dejtonskog sporazuma, kom je svjedočila i Rusija, stoji kako se "podrazumijeva i postoji saglasnost da NATO uspostavi vojne snage koje će djelovati pod rukovodstvom i biti podređene upravi i političkoj kontroli Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) preko komandne strukture NATO-a".

možda vas zanima

NATO nadzor zbog ruskog uticaja u BiHNATO smije primijeniti silu u BiH

Bivši visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petrič smatra kako bi u pogledu vojnog aspekta Dejtonskog sporazuma Rusija mogla da oteža.

"Može imati posljedice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija kada je u pitanju misija Althea, EUFOR i tu sam skeptik hoće li Rusija podržati produžetak mandata EUFOR-a", kaže Petrič, te dodaje kako tim pitanjem, odnosno sigurnosnim garancijama Dejtona, moraju da se pozabave EU i SAD.

Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU-a, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

EUFOR-ovo pojačanje na ceremoniji u Butmiru

EUFOR-u je na raspolaganju približno 3.500 vojnika, od kojih je oko 1.100 trenutno raspoređeno u BiH.

Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje sigurnosti ove zemlje.