Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u saradnji sa Privrednom komorom RS u Banjaluci upriličila je Info-dan za privrednike na temu „Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji – izazovi i šanse za privredu BiH”. Predstavnici privrednih komora i privrednici ponovo su apelovali na vlasti u BiH da izvrše svoje obaveze kako se ne bi desilo da 1. jula 2013. godine, kada Hrvatska postane punopravna članica EU, privreda BiH izgubi značajno tržište.
Privreda BiH već od početka naredne godine mogla bi se suočiti sa ozbiljnim problemima kada je u pitanju izvoz u Evropsku uniju. Bosna i Hercegovina značajno zaostaje kada je u pitanju pripremljenost za ulazak Hrvatske u EU, a domaće vlasti nisu učinile skoro ništa na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta za privrednike, mišljenja je Duljko Hasić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
„To se prvenstveno odnosi na odgovarajuće strukturne i ekonomske reforme. S tim u vezi usvojena su dva zakonska propisa i uklonjene dvije prepreke koje su bile ključne vezano za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ostao je još jedan i ovom prilikom apelujemo na vlasti Bosne i Hercegovine da usaglase stavove i da savladamo još tu prepreku kako bismo, paralelno sa ostalim zemljama u regiji, prvenstveno zemljama iz okvira sporazuma CEFTA, mogli sarađivati odnosno ravnopravno ostvarivati vanjskotrgovinsku razmjenu.“
Hasić je i naglasio da Bosna i Hercegovina ne može do 1. januara 2013. godine, kada počinju važiti pojedini standardi Evropske unije na granici sa Hrvatskom, ispuniti sve uslove koji se tiču usvajanja zakonodavne regulative i uspostavljanja graničnih inspekcijskih prelaza, tzv BIP-ova .
„Naime, imamo široku lepezu otvorenih pitanja, kao što vam je poznato. Kada su u pitanju BIP-ovi, znači granični prelazi vezano za proizvode biljnog i animalnog porijekla, imamo samo dva. Zaista je to malo, tražimo još tri. Nadamo se da će Evropska komisija i hrvatska strana imati razumijevanja da nam dozvole makar još jedan ili dva granična prelaza. Jednako važno pitanje jeste i prolaz kroz Neum. Naime, to pitanje još nije riješeno, kao i pristup teritorijalnim vodama luci Ploče. Apelujemo na vlasti Bosne i Hercegovine da što prije usaglase stavove sa Republikom Hrvatskom i da se omogući rješenje tog izuzetno krupnog problema. Pitanje prolaska kroz Neum je isto toliko bitno za Bosnu i Hercegovinu i njenu privredu koliko i pitanje ostatka Hrvatske za dubrovačko zaleđe.“
Olivera Radić, rukovodilac Centra za makroekonomiju Privredne komore RS, ipak se nada da neće doći do značajnijeg smanjenja trgovinskog salda sa Hrvatskom, koji je prošle godine bio pozitivan za ovaj bh. entitet. Vrijednost izvoza u Hrvatsku je u ukupnom izvozu iz Republike Srpske 13,1 posto, dok uvoz iz te zemlje čini 6,1 posto od ukupnog uvoza, kazala je Radićeva:
„Posebno je bitno naglasiti da do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju moramo raditi prije svega na daljem nastavku usklađivanja zakonodavstva, uspostavljanju odgovarajuće infrastrukture za primjenu tog zakonodavstva u smislu infrastrukture kvaliteta, i sa jedne strane pripremiti privredu za izlazak na tržište Evropske unije, odnosno Hrvatske.“
Skupu u Banjaluci odazvalo se 35 kompanija. Miroslav Turnšek, direktor prijedorskog preduzeća konditorskih proizvoda 'Mira Cikota', koje je inače u većinskom vlasništvu hrvatskog 'Kraša', i izvozi 82 posto svoje proizvodnje, mišljenja je da dolazak granice Evropske unije do granica Bosne i Hercegovine neće bitnije uticati na rad ovog preduzeća.
„Mislim da nećemo ništa izgubiti, nego da ćemo, vjerovatno, i dalje izvoziti, pošto imamo sve standarde, imamo sve kontrole, imamo svoje laboratorije kontrole proizvoda itd., a šta će se desiti ulaskom Hrvatske, još uvijek ne znamo. Može se desiti čak da se jedan dio proizvodnje iz 'Kraša', iz Zagreba, prebaci 'Miri Cikoti'. O tome se dogovara, vjerovatno da je perspektiva da se i ovdje zaposli jedan dio ljudi i da 'Mira' ima bolju perspektivu u narednom periodu.“
„Ne smijemo prihvatati alibije da je kasno, da je tržište izgubljeno, da trebamo samo spašavati što se spasiti može, već da oni koji još uvijek imaju vremena u nadležnim institucijama budu natjerani da svoje obaveze konačno izvrše, a institucije Evropske unije koje su za sada prihvatile ograničenje našeg izvoza na samo dva granična prelaza, da prepoznaju tu našu spremnost da uslove ispunimo, pokažu više razumijevanja za naše potrebe i da se ovo pristupanje dogodi u obostranom interesu ili barem većem dijelu interesa Bosne i Hercegovine, a ne - kao što sada situacija postavlja - da se zadovoljavaju ili žele zadovoljiti svi interesi Republike Hrvatske, a da je interes Bosne i Hercegovine i njene privrede potpuno u sjeni, da ne kažem – potpuno ignorisan.“
Info-dan za privrednike, kako je najavljeno, uskoro će se održati još u Zenici, Sarajevu i Mostaru.
Privreda BiH već od početka naredne godine mogla bi se suočiti sa ozbiljnim problemima kada je u pitanju izvoz u Evropsku uniju. Bosna i Hercegovina značajno zaostaje kada je u pitanju pripremljenost za ulazak Hrvatske u EU, a domaće vlasti nisu učinile skoro ništa na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta za privrednike, mišljenja je Duljko Hasić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
„To se prvenstveno odnosi na odgovarajuće strukturne i ekonomske reforme. S tim u vezi usvojena su dva zakonska propisa i uklonjene dvije prepreke koje su bile ključne vezano za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ostao je još jedan i ovom prilikom apelujemo na vlasti Bosne i Hercegovine da usaglase stavove i da savladamo još tu prepreku kako bismo, paralelno sa ostalim zemljama u regiji, prvenstveno zemljama iz okvira sporazuma CEFTA, mogli sarađivati odnosno ravnopravno ostvarivati vanjskotrgovinsku razmjenu.“
Hasić je i naglasio da Bosna i Hercegovina ne može do 1. januara 2013. godine, kada počinju važiti pojedini standardi Evropske unije na granici sa Hrvatskom, ispuniti sve uslove koji se tiču usvajanja zakonodavne regulative i uspostavljanja graničnih inspekcijskih prelaza, tzv BIP-ova .
„Naime, imamo široku lepezu otvorenih pitanja, kao što vam je poznato. Kada su u pitanju BIP-ovi, znači granični prelazi vezano za proizvode biljnog i animalnog porijekla, imamo samo dva. Zaista je to malo, tražimo još tri. Nadamo se da će Evropska komisija i hrvatska strana imati razumijevanja da nam dozvole makar još jedan ili dva granična prelaza. Jednako važno pitanje jeste i prolaz kroz Neum. Naime, to pitanje još nije riješeno, kao i pristup teritorijalnim vodama luci Ploče. Apelujemo na vlasti Bosne i Hercegovine da što prije usaglase stavove sa Republikom Hrvatskom i da se omogući rješenje tog izuzetno krupnog problema. Pitanje prolaska kroz Neum je isto toliko bitno za Bosnu i Hercegovinu i njenu privredu koliko i pitanje ostatka Hrvatske za dubrovačko zaleđe.“
Olivera Radić, rukovodilac Centra za makroekonomiju Privredne komore RS, ipak se nada da neće doći do značajnijeg smanjenja trgovinskog salda sa Hrvatskom, koji je prošle godine bio pozitivan za ovaj bh. entitet. Vrijednost izvoza u Hrvatsku je u ukupnom izvozu iz Republike Srpske 13,1 posto, dok uvoz iz te zemlje čini 6,1 posto od ukupnog uvoza, kazala je Radićeva:
„Posebno je bitno naglasiti da do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju moramo raditi prije svega na daljem nastavku usklađivanja zakonodavstva, uspostavljanju odgovarajuće infrastrukture za primjenu tog zakonodavstva u smislu infrastrukture kvaliteta, i sa jedne strane pripremiti privredu za izlazak na tržište Evropske unije, odnosno Hrvatske.“
Skupu u Banjaluci odazvalo se 35 kompanija. Miroslav Turnšek, direktor prijedorskog preduzeća konditorskih proizvoda 'Mira Cikota', koje je inače u većinskom vlasništvu hrvatskog 'Kraša', i izvozi 82 posto svoje proizvodnje, mišljenja je da dolazak granice Evropske unije do granica Bosne i Hercegovine neće bitnije uticati na rad ovog preduzeća.
„Mislim da nećemo ništa izgubiti, nego da ćemo, vjerovatno, i dalje izvoziti, pošto imamo sve standarde, imamo sve kontrole, imamo svoje laboratorije kontrole proizvoda itd., a šta će se desiti ulaskom Hrvatske, još uvijek ne znamo. Može se desiti čak da se jedan dio proizvodnje iz 'Kraša', iz Zagreba, prebaci 'Miri Cikoti'. O tome se dogovara, vjerovatno da je perspektiva da se i ovdje zaposli jedan dio ljudi i da 'Mira' ima bolju perspektivu u narednom periodu.“
Igor Gavran
Prema mišljenju Igora Gavrana iz Spoljnotrgovinske komore BiH, izazovi za Bosnu i Hercegovinu ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju ogledaju se u prijetnjama mogućeg gubitka dijela ili cijelog hrvatskog tržišta, ali kako je rekao, to će prije svega zavisiti od ponašanja bh. vlasti u narednom periodu.„Ne smijemo prihvatati alibije da je kasno, da je tržište izgubljeno, da trebamo samo spašavati što se spasiti može, već da oni koji još uvijek imaju vremena u nadležnim institucijama budu natjerani da svoje obaveze konačno izvrše, a institucije Evropske unije koje su za sada prihvatile ograničenje našeg izvoza na samo dva granična prelaza, da prepoznaju tu našu spremnost da uslove ispunimo, pokažu više razumijevanja za naše potrebe i da se ovo pristupanje dogodi u obostranom interesu ili barem većem dijelu interesa Bosne i Hercegovine, a ne - kao što sada situacija postavlja - da se zadovoljavaju ili žele zadovoljiti svi interesi Republike Hrvatske, a da je interes Bosne i Hercegovine i njene privrede potpuno u sjeni, da ne kažem – potpuno ignorisan.“
Info-dan za privrednike, kako je najavljeno, uskoro će se održati još u Zenici, Sarajevu i Mostaru.