Tema Mosta Radija Slobodna Evropa (RSE) bila je kakva je uloga međunarodnih snage u čuvanju mira u Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili Duško Vejnović, profesor Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci, i Armin Kržalić, profesor Fakulteta za sigurnosne studije u Sarajevu.

Bilo je riječi o tome kako se dolazak dodatnih 500 vojnika EUFOR-a u martu ove godine odrazio na bezbjednosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, da li vojnici EUFOR-a u naseljenim mjestima Republike Srpske izazivaju uznemirenost i zabrinutost građana kao što tvrdi Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, da li će Rusija u novembru staviti veto na produženje mandata EUFOR-a i da li je za njegov ostanak potrebna i saglasnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao što tvrdi Milorad Dodik.

Razgovaralo se i o tome koje bi međunarodne snage mogle zamijeniti EUFOR ako Rusija onemogući produžetek njegovog mandata, da li Dejtonski sporazum omogućava NATO paktu da interveniše u slučaju konflikta u Bosni i Hercegovini i da li bi NATO poslao svoje trupe ako bi Republika Srpska proglasila otcjepljenje od Bosne i Hercegovine, šta znači nedavna Dodikova izjava da Vojska Srbije može da brani i odbrani narod u Republici Srpskoj, kao i o tome postoji li opasnost da se sukob iz Ukrajine prenese u Bosnu i Hercegovinu.

Most

Omer Karabeg: EUFOR je početkom marta nakon ruske invazije na Ukrajinu poslao dodatnih 500 vojnika u Bosnu i Hercegovinu. Da li mislite da je to bilo neophodno?

Duško Vejnović: Ako je to bila procjena komandanta EUFOR-a, onda je to bilo opravdano. Inače, mislim da je Bosna i Hercegovina relativno bezbjedna što se tiče rizika i prijetnji, ali nadzor i kontrola EUFOR-a nisu suvišni. EUFOR je zadužen za provođenje vojnog dijela Dejtonskog sporazuma, ali ima i policijske nadležnosti u borbi protiv organizovanog kriminala. U prvom redu terorizma, trgovine oružjem i narkoticima. Svako normalan će to podržati.

podsjetite se Manje EUFOR-a znači više NATO-a u BiH

Armin Kržalić: Činjenica je da smo gotovo cijelu prošlu i početkom ove godine imali razne političke krize koje su ugrožavale sigurnost građana. Mnogo građana je napuštalo zemlju zbog straha šta će biti sutra bojeći se da bismo se ponovo mogli vratiti u devedesete jer su mediji bili prepuni informacija da su političari, da bi ostvarili svoje lične interese, spremni ugroziti čak mir u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je procijenjeno da se pošalje dodatni kontingent vojnika EUFOR-a.

Iako smatram da 1.200 vojnika EUFOR-a, koliko ih se sada nalazi u Bosni i Hercegovini, nije sila koja može spriječiti sukobe, sa psihološkog aspekta dobro je da su oni tu i da ih ljudi vide.

'Uznemireni' građani

Omer Karabeg: Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je komandantu EUFOR-a Antonu Weselyu da pojačano prisustvo vojnika EUFORA u naseljenim mjestima izaziva uznemirenost i zabrinutost građana Republike Srpske. Istog mišljenja je i Milorad Dodik koji kaže da se vojnici nalaze pred školama, vrtićima i javnim ustanovama, prije svega u Banjaluci, i uznemiravaju stanovništvo. Da li je stanovništvo Republike Srpske stvarno uznemireno zbog vojnika EUFOR-a na ulicama gradova?

Duško Vejnović: To su političke izjave. Treba imati u vidu da je ovo izborna godina. Ja ne vidim da su građani uznemireni. Dobar dio građana u Republici Srpskoj smatra da je, kad se mi sami - Srbi, Bošnjaci i Hrvati - nismo mogli dogovoriti o zajedničkom životu i pravnoj državi, morao doći neko drugi, u ovom slučaju snage Evropske unije, da nadziru, kontrolišu i sarađuju sa policijskim organizacijama u Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu. Uznemireni mogu biti samo pojedinci i grupe koje se bave organizovanim kriminalom, švercom narkotika i oružja i terorizmom.

Vejnović: Ovo je izborna godina, ne vidim da su građani uznemireni (maj 2022.)

Institucije moraju funkcionisati onako kako je regulisano Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom. A ako se želi mijenjati Ustav, onda to treba raditi kroz institucije sistema pravnim procedurama, civilizovano i odgovorno. Nisam za populizam, nisam za to da se izaziva netrpeljivost. To ne odgovara nijednom narodu u Bosni i Hercegovini. Ljudima je do pristojnog života, da njihova djeca i unučad ostanu u Bosni i Hercegovini, da imaju posla, da se mogu ženiti, udavati, zasnivati porodice i bezbjedno živjeti.

Armin Kržalić: Mislim da tvrdnje gospođe Cvijanović i gospodina Dodika ne stoje i da su kontraproduktivne i sa aspekta sigurnosti i sa aspekta radikalizacije stanovništva. Radikalni Dodikovi stavovi prema međunarodnim institucijama, prema OHR-u i visokom predstavniku Christianu Schmidtu doveli su do toga da je u Banjaluci bilo javnih prijetnji smrću visokom predstavniku na koje Dodik nije ni reagovao, a kamoli da ih je osudio. To je klasični primjer kako političari radikalnim stavovima mogu proizvesti ekstremizam. Pitanje je samo da li ćemo imati i terorizam, pa da neko nasiljem krene protiv međunarodnih institucija.

iz programa most

Most: Da li će ruska agresija na Ukrajinu oslabiti Dodika?Most: Ko može zaustaviti Dodika?Zašto je hrvatsko rukovodstvo blagonaklono prema Dodiku?

Omer Karabeg: Da li se Bošnjaci, povratnici u Republiku Srpsku, osjećaju bezbjednijim nakon dolaska dodatnih snaga EUFOR-a?

Armin Kržalić: Naravno. Povratnici u međunarodnim snagama vide zaštitu. Ako se stalno ponavljaju iste prijetnje povratnicima, ako im se upada u vjerske objekte, a policija ne reaguje, onda se oni ne osjećaju sigurno. Zbog toga im je drago da u svojim mjestima vide vojnike EUFOR-a.

Most

Ruski i Dodikov veto

Omer Karabeg: Mandat snaga EUFOR-a traje godinu dana i ističe u novembru ove godine. Može ga obnoviti samo Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Da li bi Rusija mogla staviti veto na produženje mandata? Ima dosta takvih nagovještaja.

Duško Vejnović: S obzirom na novu situaciju u svijetu u kojoj se Rusija nalazi na jednoj, a veći dio svijeta na drugoj strani, moguće je da se stvari zakomplikuju. Pretpostavljam, međutim, da je u tom slučaju moguća transformacija međunarodnog nadzora i kontrole uz saradnju sa policijskim organizacijama i Obavještajno-bezbjednosnom agencijom Bosne i Hercegovine.

Inače, za razliku od kolege Kržalića, mislim je sadašnji broj vojnika EUFOR-a dovoljan. Jer, ukoliko bi došlo do nekog oružanog sukoba, EUFOR i NATO bi sigurno brzo reagovali i neutralisali svaki pokušaj ekstremista. Ali nadam se da Rusija ipak neće staviti veto uz pretpostavku da im nije do sukoba na Zapadnom Balkanu.

Armin Kržalić: Može se pretpostaviti da će Rusija sigurno ići u pravcu stavljanja veta. S druge strane, ima najava da se stav Rusije neće mijenjati i da ona nema ništa protiv međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini, ali ne znam koliko se može vjerovati Rusiji s obzirom da je tvrdila da neće napasti Ukrajinu, pa je onda izvršila agresiju. Ne vjerujem političkim izjavama Kremlja. Mislim da sve zavisi od lobiranja u Vijeću sigurnosti. Ali bez obzira na to šta će se dogoditi u Vijeću sigurnosti, međunarodne snage će ostati u Bosni i Hercegovini. Možda će im se promijeniti naziv, ali one će ostati.

Omer Karabeg: Milorad Dodik je protiv produženja mandata EUFOR-a. On kaže da neće dati saglasnost za produženje. Da li je potrebna njegova saglasnost kao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine?

Duško Vejnović: Vanjsku politiku po Ustavu vodi Predsjedništvo. Postoji i veto u smislu zaštite nacionalnog interesa. Ipak, hoću da vjerujem da će se i na nivou Predsjedništva i na nivou zakonodavne vlasti usaglasiti taj stav. Ukoliko interes Bosne i Hercegovine bude da ostanu međunarodne snage, vjerujem da će one ostati bez obzira na protivljenja.

Armin Kržalić: Ne vidim ni ustavna, ni zakonska ovlaštenja za tako nešto zato što je misija EUFOR-a naslijedila misiju SFOR-a, a njena uloga je definisana u Aneksu 1A Dejtonskog sporazuma gdje je jasno rečeno da međunarodne snage za provedbu vojnih aspekata mirovnog rješenja mogu biti raspoređene na području Bosne i Hercegovine. Ne znam gdje su gospodin Dodik i njegovi pravnici našli uporište za svoje stajalište. Može on izraziti svoje negodovanje, kao što to mogu i drugi članovi Predsjedništva, ali moramo se pridržavati onoga što je napisano u Dejtonskom sporazumu.

• SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije

Kratki vodič: Rat u BiH i Dejtonski mirovni sporazum

Duško Vejnović: Vojni aspekti provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma su jasni. To je na snazi. Moguće je da se stavi veto, međutim ja sam ubijeđen da će snage EUFOR-a ostati u Bosni i Hercegovini ukoliko to bude opredjeljenje glavnih garanata Dejtonskog sporazuma.

Omer Karabeg: Koje su alternative EUFOR-u ako bude stavljen veto na produženje njegovog mandata?

Armin Kržalić: Alternativa je jednostavna - snage NATO saveza. U pomenutom Aneksu 1A precizirano je da se daje saglasnost NATO savezu da može uspostaviti snage koje će djelovati pod pod njegovom komandom. Takođe postoji saglasnost da druge države mogu pomoći u provedbi vojnih aspekata mirovnog sporazuma. Ponavljam, međunarodne snage će ostati u Bosni i Hercegovini i ako Rusija stavi veto na produženje mandata EUFOR-a. Samo je u pitanju u kojem će to biti paketu.

TV Liberty: Ruske prijetnje i namjere u BiH

Vojska Republike Srpske

Omer Karabeg: Kakva je uloga oružanih snaga Bosne i Hercegovine u očuvanju mira u Bosni i Hercegovini? Mogu li one da čuvaju mir bez pomoći međunarodnih snaga?

Duško Vejnović: Uloga oružanih snaga Bosne i Hercegovine regulisana je zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. One imaju izuzetno dobru saradnju sa EUFOR-om i NATO-om i kooperativnu saradnju sa Vojskom Srbije, Oružanim snagama Republike Hrvatske i drugim vojskama zemalja regiona.

Omer Karabeg: Narodna skupština Republike Srpske usvojila je početkom decembra prošle godine zaključke u kojima se kaže da vlada u roku od šest mjeseci treba da pripremi zakon o prenošenju nadležnosti u oblasti bezbjednosti i odbrane sa države Bosne i Hercegovine na Republiku Srpsku. To bi značilo formiranje vojske Republike Srpske. Međutim, o tome se posljednjih mjeseci ne govori. Da li je rukovodstvo Republike Srpske odustalo od formiranja vlastite vojske?

Duško Vejnović: Da li su odustali - to treba pitati njih. Ja vidim da se s tim stalo. To se ne može ad hoc učiniti. Ne vidim metodologiju kako bi to moglo uraditi. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine to neće prihvatiti. Suviše su ozbiljna vremena za političke gafove, isključivosti i avanturizme. Ovim narodima nije do eksperimenata, njima je do ozbiljne politike i odgovornih političara, a ne do avanturista sa bilo koje strane - bilo da se radi i o Srbima, Bošnjacima ili Hrvatima.

možda vas zanima NATO nadzor zbog ruskog uticaja u BiH

Armin Kržalić: Ne znam jesu li odustali, ali slažem se sa profesorom Vejnovićem da je to u suštini avanturizam. Kada je u pitanju odbrambeni sektor Bosne i Hercegovine, stvar je završena 2004. i 2006. donošenjem Zakona o Ministarstvu odbrane i oružanim snagama i spajanjem dvije vojske.

Svako formiranje jedinica mimo Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine bilo bi osnivanje paravojnih formacija što je u našem Krivičnom zakonu kažnjivo od tri do deset godina zatvora. Takvi potezi trebalo bi da se procesuiraju u tužilaštva i da njihovi zagovornici objašnjavaju tužiocima kako su mislili to uraditi i da li je to udar na oružane snage Bosne i Hercegovine

NATO i otjepljenje RS

Omer Karabeg: Postoji li bojazan da bi sukob u Ukrajini mogao da se prenese u Bosnu i Hercegovinu? Uostalom, EUFOR je slanje dodatnih trupa nakon ruske invazije na Ukrajinu obrazložio tvrdnjom da bi pogoršana bezbjednosna situacija u svijetu mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u Bosni i Hercegovini. Postoji li ta opasnost?

Duško Vejnović: Što se tiče Bosne i Hercegovine, mislim da te opasnosti nema, ali problem Srbije i Kosova može biti fitilj za potpaljivanje. Veća je opasnost relacija Kosovo - Srbija nego eventualni konflikt u Bosni i Hercegovini.

vrijedno čitanja NATO smije primijeniti silu u BiH

Armin Kržalić: Mislim da se sada sukob u Ukrajini ne može prenijeti na Bosnu i Hercegovinu s obzirom da se ruski planovi ne odvijaju po prvobitnom scenariju. Da su se stvari odvijale po tom scenariju, bilo bi određene destabilizacije i na ovom području. Sada je to dosta teže.

Omer Karabeg: Ako bi izbio sukob u Bosni i Hercegovini, recimo, ako bi neki entitet donio odluku da se otcijepi, ima li NATO pravo da u tom slučaju interveniše?

Duško Vejnović: Trupe EUFOR-a su u Bosni I Hercegovini, NATO ima ovlaštenja da pomogne EUFOR-u i nema dileme da bi se oni umiješali. Ali ne vidim da bi do toga moglo doći jer u zadnje vrijeme političari iz Republike Srpske zvanično izjavljuju da nemaju namjeru da se otcijepe.

Armin Kržalić: Po Dejtonskom sporazumu NATO je uz lokalne institucije garant sigurnosti i ima obavezu da eliminiše svaku prijetnju po teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ako se ne bi reagiralo, bilo bi to poražavajuće za sve građane Bosne i Hercegovine i za sve ono što je do sada urađeno na uspostavi mira.

Dodik i Vojska Srbije

Omer Karabeg: Milorad Dodik je nedavno prisustvovao vježbi Vojske Srbije Štit 2022 i tom prilikom izjavio da Vojska Srbije može uspješno da brani i odbrani narod u Republici Srpskoj. Da li on to nagovještava da bi Vojska Srbije branila Republiku Srpsku u slučaju otcjepljenja?

Duško Vejnović: Prvo, ubijeđen sam da nema elemenata za otcjepljenje. Drugo, Srbija poštuje međunarodni pravni poredak. Na kraju krajeva, u ukrajinskom ratu Srbija je reagovala principijelno poštujući načelo međunarodnog prava da je zabranjena agresija jedne države na drugu. Srbija se sigurno ne bi miješala jer Vučić stalno ponavlja da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine.

Armin Kržalić: Ta izjava je u stilu gospodina Dodika. Kada ode u Srbiju govori ono što ne bi rekao u Bosni i Hercegovini. Ali takva izjava člana Predsjedništva, koje je vrhovni komandant oružanih snaga Bosne i Hercegovine, za mene je poražavajuća. Zar nije apsurdno da komandant oružane sile jedne države ode u drugu i kaže da je vojska te države spremna da brani jedan narod u njegovoj državi. Oružane snage Bosne i Hercegovine nisu ni bošnjačke, ni hrvatske ni srpske nego vojska sva tri naroda i jedino ona ima legitimno pravo da brani Bosnu i Hercegovinu. Sve drugo bila bi agresija.

Kržalić: Zar nije apsurdno da komandant oružane sile jedne države ode u drugu i kaže da je vojska te države spremna da brani jedan narod u njegovoj državi (decembar 2020.)

Izgleda da je gospodin Dodik još pod uticajem onog prvobitnog plana specijalnih operacija do kojih je trebalo doći da prošao plan A u Ukrajini. Ali za mene je ta izjava, prije svega, sramna. Da sam ja kao član Predsjedništva otišao u drugu zemlju i rekao da su snage te zemlje spremne da brane moj narod, nikada se ne bih vratio u državu u kojoj sam član Predsjedništva.

Omer Karabeg: U zaključku, da li EUFOR čuva mir u Bosni u Hercegovini?

Duško Vejnović: Svakako. EUFOR čuva mir u Bosni i Hercegovini i doprinosi njenoj stabilizaciji. Sve dok Bosna i Hercegovina ne odraste i postane mirna, stabilna i evropski prosperitetna zemlja - EUFOR će ostati na ovim prostorima.

Armin Kržalić: EUFOR pruža snažnu podršku oružanim snagama Bosne i Hercegovine i ključni je element u jačanju mira i sigurnosti na ovom području.